Konifelenisi Lahi
Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha ngaahi ngāue pau ʻe nima te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau tauhi maʻu ʻa e ivi fakalaumālie leleí.

ʻE kāinga, ʻoku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. Kuó u fiefia he faingamālie ke kau fakataha ai mo kimoutolu he ʻaho ní. ʻOku ou lotua fakaʻaho ke maluʻi kimoutolu mei he ʻoho mālohi ʻa e filí pea maʻu mo e mālohi ke mou laka atu pē neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá.

Ko e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻoku fuʻu mātuʻaki fakamafasia fakafoʻituitui pē ʻo ʻikai ʻilo ki ai ha taha. Pea fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ki he kakaí. Ko e taha ʻo kinautolú ni ko e fepaki fakakautau ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo ʻIulopé. Kuo tuʻo lahi ʻeku ʻaʻahi ki ʻIukuleini mo Lūsia. ʻOku ou ʻofa ʻi he ngaahi fonua ko iá, ʻa e kakaí, mo ʻenau ngaahi lea fakafonuá. ʻOku ou tangi mo lotua ʻa kinautolu kotoa ʻoku uesia ʻi he tau ko ʻení. ʻOku fai ʻe he Siasí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mau lavá ke tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo feinga ke moʻuí. ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke hokohoko atu ʻi he ʻaukai mo e lotu maʻá e kakai kotoa pē ʻoku mamahi ʻi he fakatamaki ko ʻení. Ko e taú ko hano maumauʻi fakaʻaufuli ia ʻo e meʻa kotoa pē naʻe akoʻi mo taukaveʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e ngaahi puleʻangá, pe ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, pe naʻa mo e kau mēmipa ʻo hotau ngaahi fāmilí. Ka te tau lava ʻo mapuleʻi pē kitautolu takitaha. Siʻoku kāinga ʻofeina, ko ʻeku kole atu ʻi he ʻaho ní, ke fakangata ʻa e ngaahi fepakipaki ʻoku ʻikai mapuleʻi ʻi homoulotó, homouʻapí, pea mo hoʻomoumoʻuí. Tanu ha faʻahinga pea mo e ngaahi loto kotoa pē ke fakamamahiʻi ʻa e niʻihi kehé—ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi meʻatau ko iá ko ha loto-ʻita vave, faʻa fakaanga pe lauʻikoviʻi, pe ko ha fehiʻa ki ha tokotaha kúo ne toutou fakamamahiʻi koe. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá,1 ke ʻofa ki hotau ngaahi filí, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku nau fai kovi mo fakatangaʻi kitautolú.2

ʻE lava pē ke fuʻu mātuʻaki faingataʻa ke tukuange ʻa e loto-ʻita ʻoku ongoʻi tonuhia ʻaupitó. ʻE lava pē ke ngali taʻe malava ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ne fakalaveaʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaʻauhá ʻa e niʻihi ʻoku tonuhiá. Ka neongo iá, naʻe faleʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau “fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”3

Ko e kau muimui kitautolu ʻo e Pilinisi ʻo e Melinó. ʻOku tau fie maʻu ʻi he taimí ni ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi, ʻa e melino ko Ia toko taha pē te Ne lava ʻo ʻomí. ʻE lava fēfē nai ke tau ʻamanaki ki ha melino ʻi he māmaní, ka ʻoku ʻikai ke tau feinga fakafoʻituitui kitautolu ke maʻu ʻa e melinó mo e maʻumaʻulutá? Kāinga, ʻoku ou ʻiloʻi pē ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e meʻa ʻoku ou fokotuʻu atú. Ka ʻoku totonu ke fokotuʻu ʻe he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e sīpinga ke muimui kotoa ki ai ʻa e māmaní. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fai ʻa e meʻa kotoa ʻe malavá ke fakangata ai ʻa e ngaahi fekeʻikeʻi fakataautaha ʻoku lolotonga hoko ʻi homou lotó mo hoʻomou moʻuí.

Tuku muʻa ke u fakamamafaʻi atu ʻa e kole ko ʻeni ke fai leva ha ngāué ʻaki hano talanoaʻi ha foʻi fakakaukau ne fakamanatuʻi mai kiate au kimuí ni mai lolotonga hano mamataʻi ha vaʻinga pasiketipolo.

ʻI he konga ʻuluaki ʻo e vaʻinga ko iá, ne fetūkuaki pē ʻa e kaí. Ka, ʻi he ngaahi sekoni ʻe nima fakaʻosi ʻo e tuʻu ʻuluakí, ne hanga ʻe ha taha mei he timi ʻe tahá ʻo fai ha foʻi fakahū fakaʻofoʻofa ʻo maʻu ai ʻa e foʻi poini ʻe tolu. ʻI he toe ʻa e sekoni ʻe tahá, naʻe maʻu ʻe hono kaungā vaʻingá ʻa e foʻi pulu ne paasi mai mei he timi ʻe tahá ʻo fakahuuʻi ia mo e ifi mai ʻa e taimí! Ko ia ʻi he taimi mālōloó ne laka ʻaki ʻe he timi ko iá ʻa e foʻi poini ʻe fā pea ko ha fuʻu ivi lahi ia ki heʻenau timí. Naʻa nau hoko atu ʻaki ʻa e ivi mo e vēkeveke ko iá ʻi he tuʻu ʻanga uá ʻo nau ikunaʻi ai ʻa e vaʻingá.

Ko e ivíko ha fakakaukau mālohi ia. Kuo tau aʻusia kotoa ʻeni ʻi ha founga kehekehe—hangē ko ʻení, ʻi ha meʻalele ʻoku hikihiki tō ʻa e vave ʻene lelé pe ko ha fetōkehekeheʻaki ne hoko fakafokifā ai ha fakafekiki.

Ko ia ʻoku ou fehuʻi atu, ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo tafunaki ʻa e ivi fakalaumālié? Kuo tau mātā ha ngaahi sīpinga ʻo e ivi ʻoku fakatou lelei mo koví. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi ne nau ului pea tupulaki ʻi heʻenau tuí. Ka ʻoku tau toe ʻiloʻi foki mo ha kakai tomuʻa tui mateaki ne nau toe mavahe. ʻOku malava pē ʻa e iví ʻo feʻunuʻaki.

Kuo teʻeki ai ke tau fie maʻu lahi ange ʻa e ivi fakalaumālie leleí ʻo hangē ko e ʻaho ní, ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e vave ʻo e fakautuutu ʻo e koví mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e kuongá. ʻE hokohoko atu hono ʻunuakiʻi kitautolu ki muʻa ʻe he ivi fakalaumālie leleí neongo ʻa e tailiili mo e taʻepau ʻoku tupu mei he ngaahi mahaki fakaʻauhá, peaukulá, puna ʻo e moʻungaafí, mo e fetāʻaki fakakautaú. ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ivi fakalaumālié ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻohofi fefeka, mo taʻetuku ʻa e filí mo matatali ʻene feinga ke fakaʻauha hotau fakavaʻe fakalaumālie fakatāutahá.

ʻOku lahi ha ngaahi ʻulungaanga te nau lava ʻo tafunaki ʻa e ivi fakalaumālie leleí. Ko e ngaahi meʻa pē ʻe niʻihi ko e talangofuá, ʻofá, anga fakatōkilalo, ngāue tokoni, mo e loto-houngaʻiá4.

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ʻi he ʻahó ni ha ngaahi tōʻonga pau ʻe nima te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi maʻu ʻa e ivi fakalaumālie leleí.

ʻUluaki: Hū ki he hala ʻo e fuakavá pea nofo maʻu ai.

ʻIkai fuʻu fuoloa mei heni, ne ʻi ai haʻaku misi ne hā mahino ʻa ia ne u feʻiloaki ai mo ha fuʻu kakai tokolahi. Ne nau ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi lahi, ko e lahi taha ʻo kinautolú naʻe fekauʻaki ia mo e hala ʻo e fuakavá mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí?

ʻI heʻeku misí, naʻá ku fakamahino ange ʻoku tau hū ki he hala ʻo e fuakavá ʻaki [ʻetau] papitaisó mo hono fakahoko ʻetau fuofua fuakava mo e ʻOtuá.5 Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau toe palōmesi ai ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí, ke manatuʻi Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.6 ʻOku fakapapauʻi mai leva ʻe he ʻOtuá te tau maʻu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié ke ʻiate kitautolu.

Hili iá, ʻoku tau fai mo ha ngaahi fuakava kehe ʻi he temipalé, ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi talaʻofa ʻoku toe lahi angé. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi ouaú mo e fuakavá ke tau maʻu ʻa e mālohi faka-ʻOtuá. Ko e hala ʻo e fuakavá ʻa e hala ʻoku fakatau ki he hākeakiʻí mo e moʻui taʻengatá.

ʻI heʻeku misí, ne fehuʻi mai leva ʻe ha fefine pe ʻe founga fēfē ha toe foki ha taha kuó ne maumauʻi ʻene ngaahi fuakavá ki he hala ko ia [ʻo e fuakavá]. ʻOku taki ʻa ʻeku tali ki heʻene fehuʻí ki heʻeku fokotuʻu hono uá:

ʻIlo ʻa e fiefia ʻo e fakatomala fakaʻahó.

Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e fakatomalá? Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa [tau] malanga ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomala mo e tui ki he ʻEikí.”7 ʻOku fie maʻu ʻa e fakatomalá mei he taha kotoa pē ʻoku lava ke ʻekea mei ai ʻene ngāue kovi pe lelei ka ʻokú ne fie maʻu ʻa e nāunau taʻengatá.8 ʻOku ʻikai ha toe fakaʻatā makehe. ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ʻo e Siasí ko e ʻikai ke nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú.9 Ko e ki he fakalakalaká ko e fakatomalá. ʻOku tauhi kitautolu ʻe he tui haohaoá ke tau laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Kātaki ʻoua naʻa manavasiʻi pe fakatoloi ʻa e fakatomalá. ʻOku fiefia ʻa Sētane ia ʻi hoʻo mamahí. Fakangata ia ke taʻofi. Kapusi hono ivi tākiekiná ki tuʻa mei hoʻo moʻuí! Kamata ke ke aʻusia ʻi he ʻahó ni ʻa e fiefia ʻi hono siʻaki ʻa e tangata fakaekakanó.10 ʻOku ʻofeina maʻu pē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí kae tautautefito ʻi he taimi ʻetau fakatomalá. Naʻá Ne talaʻofa mai neongo “ʻe mole ʻa e ngaahi moʻungá, pea hiki mo e ngaahi tafungofungá; ka ko ʻeku ʻofá ʻe ʻikai mole meiate koe.”11

Kapau ʻokú ke ongoʻi kuó ke hē ʻo fuʻu mamaʻo pe fuʻu fuoloa mei he hala ʻo e fuakavá pea ʻikai ha founga ke toe foki, ʻoku ʻikai ke moʻoni ia.12 Kātaki ʻo fetuʻutaki ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. Ko e fakafofonga ia ʻo e ʻEikí te ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e fiefia mo e nonga mei he fakatomalá.

Ko ha fakatokanga ʻeni: ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e foki ia ki he hala ʻo e fuakavá ʻe faingofua ai e moʻuí. ʻOku fie maʻu ha tokanga lahi ʻi he halá ni pea ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku hangē ia ha kaka ʻi ha foʻi tahake māʻolungá.13 Neongo ia, naʻe fakataumuʻa ʻa e kaka ko ʻení ke siviʻi mo akoʻi ai kitautolu, ke fakaleleiʻi hotau natulá, mo tokoni ke tau hoko ai ko ha Kau Māʻoniʻoni. Ko e hala pē ia ʻe taha ʻoku fakatau ki he hākeakiʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha palōfita ʻe taha 14 ʻa e “tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻa kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”15

ʻOku fakaivia ʻe he ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá fakataha mo e fakatomala fakaʻahó, ʻa e ivi fakalaumālie leleí.

Ko ʻeku fokotuʻu hono tolú: Ako ki he ʻOtuá mo ʻEne founga ngāué.

Ko e taha ʻo ʻetau ngaahi pole lahi taha ʻi he ʻaho ní ko hono fakafaikehekeheʻi ko ia ʻo e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi founga kākā ʻa Sētané. Ko hono ʻuhinga ia ne fakatokanga mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke “lotu maʻu ai pē, … ke [tau] lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane, pea … hao mei he nima ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sētané ʻa ia ʻoku nau poupouʻi hake ʻa ʻene ngāué.”16

Naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻa e fakatātā ʻo e founga ke fakafaikehekeheʻi ʻaki ʻa e ʻOtuá mo Sētané. Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻa e kākā ʻa Sētané ʻi heʻene feinga ke ʻahiʻahiʻi iá, koeʻuhí he naʻá ne toki fefolofolai fakahangatonu mo e ʻOtuá. Naʻe vave hono fakatokangaʻi ʻe Mōsese ʻa Sētané peá ne fekauʻi ia ke ne mavahe.17 ʻI he kei vilitaki ʻa Sētané, ne ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻa e founga ke ui ai ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni lahi angé. Ne maʻu ʻe Mōsese ha mālohi fakalangi peá ne toekapusi ai ʻa e tokotaha angakoví, ʻo pehē, “ʻAlu meiate au ʻe Sētane, he ko e ʻOtua pē taha ko ʻení te u hū ki aí.”18

ʻOku totonu ke tau muimui ki he sīpinga ko iá. Kapusi ʻa e ivi tākiekina ʻo Sētané ki tuʻa mei hoʻo moʻuí! Kātaki ʻoua naʻá ke muimui hifo kiate ia ki hono “vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá.”19

ʻE holofa vave ʻaupito ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai ke fafanga fakaʻaho “ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá”20. Ko ia ai, ʻoku mahino ʻa e faitoʻo ki he founga ʻa Sētané: ʻOku tau fie maʻu ke fai ha moihū fakaʻaho ki he ʻEikí mo ako ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou kole atu ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Tuku hao taimi lahi ange ki he ʻEikí. ʻI hoʻo fai iá, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki ho ivi fakalaumālie leleí.

Fokotuʻu fika 4: Fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana.

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Molonai “kuo teʻeki ai ke tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene hoko ko e ʻOtua ʻo e ngaahi maná.”21 ʻOku fakamahino mai ʻe he tohi folofola kotoa pē ʻa e finangalo ʻa e ʻEikí ke kau mai ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau tui kiate Iá.22 Naʻá Ne fakamavaeuaʻi ʻa e Tahi Kulokulá maʻa Mōsese, tokoniʻi ʻa Nīfai ke maʻu ʻa e ʻū lauʻipeleti palasá, mo fakafoki mai Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fie maʻu ha taimi ki he ngaahi mana takitaha ko ʻení pea mahalo ne ʻikai ko e meʻa tonu ia naʻe kole ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko iá mei he ʻEikí.

ʻI he founga tatau, ʻe tāpuekina koeʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e ngaahi mana ʻokú ke fie maʻú kapauʻokú ke tui kiate Ia, “ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui ʻi ha meʻa ʻe taha.”23 Fai ʻa e ngāue fakalaumālié ke maʻu ai ʻa e ngaahi maná. Kole ʻi he faʻa lotu ki he ʻOtuá ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e faʻahinga tui ko iá. ʻOku ou palōmesi atu te ke lava ʻo aʻusia ʻiate koe pē hono hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “foaki ʻa e mālohi ki he vaivaí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohí ʻokú ne [fakalahi] ʻa e mālohí.”24 ʻE fakavaveʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ho ivi fakalaumālié ʻo lahi ange ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke fai ʻa ia ʻoku ngali taʻemalavá.

Fokotuʻu fika 5: Fakangata ʻa e fepakipaki ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku ou toe kole atu ke ke fakangata ʻa e ngaahi fepakipaki ʻi hoʻo moʻuí. Fakaʻaongaʻi ʻa e anga fakatōkilaló, loto-toʻá, mo e mālohi ʻoku fakatou fie maʻu ke fakahoko ʻaki ʻa e fakamolemolé mo e feinga ke maʻu mai ha fakamolemolé. Kuo talaʻofa mai ʻa e Fakamoʻuí “kapau te [tau] fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa [kitautolu] ʻe [heʻetau] Tamai ʻi he langí.”25

ʻE fakamanatua ʻa e Toetuʻú ʻi ha uike ʻe ua mei he ʻahó ni. ʻOku ou fakaafeʻi atu kimoutolu mei he taimí ni ʻo aʻu ki ai, ke mou feinga ke fakangata ha faingaataʻaʻia fakataautaha kuó ne fakamafasiaʻi koe. ʻE ʻi ai nai ha ngāue ʻe feʻunga ange mo e loto-houngaʻia kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí? Kapau ʻoku ngali taʻe- malava ʻa e fakamolemolé ʻi he taimí ni, tautapa ki he mālohi ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne tokoniʻi koe. ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou palōmesi atu te ke maʻu ha nonga fakataautaha pea vave fakafokifā mo ho ivi fakalaumālié.

ʻI he taimi ne fakalelei ai ʻa e Fakamoʻuí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻá Ne tofa ha hala maʻanautolu ʻe muimui kiate Iá ke nau lava ʻo maʻu ʻEne fakamoʻuí, mālohí, mo e ivi huhuʻí. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ngaahi faingamālie fakalaumālie ko ʻení ʻe kinautolu kotoa ʻoku fekumi ke fanongo mo muimui kiate Iá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu mei hoku lotó kotoa, ke mou ʻalu ki he hala ʻo e fuakavá pea nofo maʻu ai. A‘usia ʻa e fiefia ‘o e fakatomala fakaʻahó. Ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e founga ʻo ʻEne ngāué. Fekumi mo ʻamanaki ki ha ngaahi mana. Feinga ke fakangata ʻa e fepakipaki ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo ngāueʻi ʻa e ngaahi taumuʻá ni, ʻoku ou palōmesi atu te ke malava ʻo laka vave ʻaupito ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo tatau ai pē ko e hā ʻa e faingataʻa ʻokú ke fepaki mo iá. Pea ʻoku ou palōmesi atu ha ivi lahi ange ke ke matuʻuaki ai ʻa e ʻahiʻahí, melino lahi ange ʻa e fakakaukaú pea tauʻatāina mei he ilifiá, mo ha uouangataha lahi ange ʻi ho fāmilí.

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko e Kalaisí ʻa Sīsū! ʻOkú Ne moʻui! ʻOkú Ne ʻofa pea te Ne tokoniʻi kitautolu. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ‘i he huafa toputapu ʻo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, 3 Nīfai 12:39.

  2. Vakai, 3 Nīfai 12:44.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10; vakai foki, veesi 9.

  4. Hangē ko e lau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē” (1 Tesalonaika 5:18). Ko e taha ʻo e ngaahi faitoʻo pau taha ki he mole ʻa e ʻamanakí, loto-foʻí, mo e vaivai fakalaumālié ko e loto-houngaʻiá. Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fakahaaʻi ai ʻetau fakamālō ki he ʻOtuá? Fakamālō kiate Ia ki hono fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní, ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, mo e ngaahi founga taʻe-faʻa-laua kuó Ne fakaʻatā ai mo Hono ʻAló Hona mālohí kiate kitautolu ʻi he māmani ko ʻení. Fakamālō kiate Ia ko e ngaahi folofolá, ki he kau ʻāngelo ʻoku nau tali mai ʻetau ngaahi kole tokoni ki he ʻOtuá, ki he fakahaá, pea ki he ngaahi fāmili taʻengatá. Ka ko e taupotu tahá, fakamālō ki he ʻOtuá ki he meʻa-foaki ʻo Hono ʻAló pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku malava ai ke tau fakahoko ʻa e ngaahi misiona kuo ʻomai ai kitautolu ki he māmaní.

  5. Ke mahino ʻa e hala ʻo e fuakavá, ʻoku mahuʻinga ke mahino ko e fuakavá ʻoku kau ai ha tukupā ʻa ha tokoua ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e taha ʻo ʻEne fānaú. ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi makatuʻunga ki ha fuakava, pea ʻoku tau tali lelei ʻa e ngaahi makatuʻunga ko iá. ʻOku fai mai leva ʻe he ʻOtuá ha ngaahi talaʻofa kiate kitautolu. ʻOku lahi ha ngaahi fuakava ʻoku kau ai ha ngaahi fakaʻilonga ki tuʻa—pe ngaahi ouau toputapu—ʻa ia ʻoku tau kau ki ai pea ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni. Hangē ko ʻení, ko e papitaisó ko ha fakaʻilonga ia ki he ʻEikí kuo fai ʻe he tokotaha naʻe papitaisó ha fuakava ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  6. Vakai, Molonai 4:3; 5:2; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.

  7. Mōsaia 18:20.

  8. Vakai, Mōsese 6:50, 57.

  9. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:40–48.

  10. Vakai, Mōsaia 3:19.

  11. ʻĪsaia 54:10, toki tānaki ʻa e fakamamafá; vakai foki, 3 Nīfai 22:10. ʻOku liliu ʻa e foʻi lea ko e angaʻofá mei he foʻi lea faka-Hepelú ko e hesed, ko ha foʻi lea mālohi mo ha ʻuhinga loloto ʻoku kau ai ʻa e angaʻofá, manavaʻofá, ʻofa ʻi he fuakavá, mo e ngaahi ʻuhinga lahi ange.

  12. ʻOku ʻi ai ha ngaahi angahala ʻe lava ke fai hano totongi huhuʻi ka ʻoku ʻikai malava ia ki ha ngaahi angahala ʻe niʻihi. He ʻikai lava ke fai hano totongi huhuʻi kakato, kapau ʻe ngaohikovia pe ʻohofi fakamamahiʻi ʻe ha taha ha taha, pe ko hano toʻo ha moʻui ʻa ha taha. Ko e tokotaha faiangahala ʻi he ngaahi meʻa pehení te ne lava ke fai pē hono lelei tahá, ka ʻe kei toe lahi pē ʻa e meʻa te ne moʻua ki aí. Koeʻuhi ko e finangalo ʻa e ʻEikí ke fakamolemoleʻi ha moʻua ʻoku kei toé, te tau lava ʻo haʻu kiate Ia ʻo tatau ai pē ko e hā e mamaʻo ʻetau heé. Te Ne fakamolemoleʻi kitautolu, ʻi heʻetau fakatomala fakamaatoató. ʻE toki lava pē ke totongi kakato ha faʻahinga moʻua ʻoku kei toe mei heʻetau angahalá mo e ʻikai malava ke fai ha totongi huhuʻí mei he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ai ha meʻa-foaki ʻo e ʻaloʻofá. Ko ʻEne loto-lelei ko ia ke fakamolemoleʻi hotau moʻuá ko ha meʻaʻofa ia ʻoku ʻikai lava ke fakamahuʻingaʻi.

  13. Vakai, 2 Nīfai 31:18–20.

  14. Ko e palōfita Nīfai ko e Tuʻi ko Penisimaní.

  15. Mōsaia 2:41.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5 toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  17. Vakai, Mōsese 1:16; vakai foki, veesi 1–20.

  18. Mōsese 1:20.

  19. Hilamani 5:12.

  20. Molonai 6:4.

  21. Molomona 9:15; vakai foki, veesi 19.

  22. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné naʻá ne lekooti ʻa e ngaahi mana ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí “ke [tau] tui ko Kalaisí ʻa Sīsū” (Sione 20:31).

  23. Molomona 9:21.

  24. ʻĪsaia 40:29.

  25. Mātiu 6:14.