Konifelenisi Lahi
ʻOku Ngāue Nai ʻa e Palaní?
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


ʻOku Ngāue Nai ʻa e Palaní?

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e palani ʻo e fiefiá. Naʻe faʻu ia ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú.

ʻOku ngāue nai ʻa e palaní?

Ne u toki talanoa kimuí ni mo ha tokotaha lahi kei talavou naʻe ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí pea kuó ne femouʻekina ʻi he taimí ni ʻi heʻene ngāue fakapalōfesinalé. Naʻe lelei ʻa ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi. Ka naʻe hōloa ʻa ʻene tuí. Naʻe lōmekina ia ʻi he veiveiua fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo Hono Siasí. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki naʻá ne ʻamanaki te ne maʻu mei he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ne ngāue lelei e palani ʻo e fiefiá ʻi heʻene moʻuí.

Ko ʻeku pōpoaki he ʻaho ní kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu e ngaahi ongo tatau. ʻOku ou lea atu kiate kinautolu ne nau ongoʻi ha taimi ke “hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí” ka ʻoku ʻikai ke nau “ongoʻi pehē he taimi ní.”1

Kuo teuteuʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha palani fakaʻofoʻofa ki heʻetau fiefia taʻengatá. Ka ko e taimi pē ʻoku ʻikai hoko ai e moʻuí ʻi he founga ne tau ʻamanaki ki aí, ʻoku hangē leva ʻoku ʻikai ngāue e palaní.

Mahalo ʻoku tau maʻu e ongo tatau ne maʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi ne nau ʻi he vaká aí, “ʻo tō mo hopo ʻi he peaú: he naʻe tokai ʻa e matangí.”2

Pea ʻi he pongipongi haké:

“Naʻe ʻalu atu ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo hāʻele ʻi he fukahi tahí.

“Pea ʻi he mamata ʻa e kau ākongá ki heʻene hāʻele ʻi he fukahi tahí, naʻa nau manavahē, … pea nau tangi kalanga ʻi he manavahē.

“Ka naʻe lea leva ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Fiemālie pē; he ko au pē; ʻoua te mou manavahē.

“Pea lea ‘a Pita, ‘o pehē ange kiate ia, ‘Eiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ‘alu atu kiate koe ‘i he vaí.

“Peá ne pehē, Haʻu. Pea ʻi he ʻalu hifo ʻa Pita mei he vaká, naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he tahí, ke ʻalu atu kia Sīsū.

“Ka ʻi heʻene mamata ʻoku mālohi ʻa e matangí, naʻe manavahē ia; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, … ʻEiki, fakamoʻui au.

“Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú, ʻo ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, ʻA koe, ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?”3

ʻE lava nai ke u vahevahe atu e tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻoku ou ako meia Pitá? ʻOku ou lotua ʻe tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha pē ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ngāue ʻa e palani ʻo e fiefiá ʻi heʻene moʻuí.

ʻUluakí, ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou ofo ʻi he tui ʻa Pitá. ʻI he fakaafe faingofua ʻa Sīsū ke “haʻú,” naʻá ne mavahe mei hono vaka kuo fepālekina ʻe he matangí. Naʻe hangē naʻá ne ʻiloʻi kapau ne fakaafeʻi ia ʻe Sīsū Kalaisi ke ne fai ha meʻa, te ne lava pē ʻo fai ia.4 Naʻe falala ʻa Pita ki he Fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi heʻene falala ki hono vaká. Pea naʻe ʻoange ʻe he tui ko iá ʻa e mālohi ke ne ngāue loto-toʻa lolotonga ha tūkunga fakatupu loto-hohaʻa mo fakamanavahē.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he tui ʻa Pitá ha aʻusia ne u fanongo ai ʻia ʻEletā Hōsea L. ʻAlonisō. ʻI he hili pē ha taimi nounou mei he mālōlō e foha ʻo ʻEletā ʻAlonisoó, ʻo tuku mai hono fāmilí mo e fānau kei īkí, ne fanongo atu ʻa ʻEletā ʻAlonisō ki ha talanoa ʻa e fānaú.

Ne nau fehuʻi, “Ko e hā e meʻa te tau faí?”

Ne tali hake ʻe ha kiʻi ʻofefine taʻu hiva ʻo pehē, “ʻOku sai pē ʻa Teti ia. ʻOkú ne malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

Hangē ko Pitá, ne vakai ʻa e kiʻi taʻahine ko ʻení ʻo ope atu ʻi heʻene ngaahi faingataʻá pea falala kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻomi ʻe he falala ki he Fakamoʻuí ʻa e nonga mo e mālohi ke laka atu ki muʻá.

Kapau te ke fakakaukauloto ki hoʻo moʻuí, ʻoku ou tui te ke ʻiloʻi kuó ke fakaʻaongaʻi ʻa e tuí ʻi ha ngaahi taimi lahi ʻi hoʻo moʻuí. Ko e kau ki he Siasí ko ha ngāue ia ʻo e tuí. Ko e fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotú ko ha ngāue ia ʻo e tuí. Ko hono lau ʻo e folofolá ko ha ngāue ia ʻo e tuí. Ko e fanongo ki heʻeku pōpoaki ʻi he konifelenisi lahí ni ko ha ngāue ia ʻo e tuí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOua naʻá ke fakasiʻia e tui kuó ke ʻosi maʻú.”5

Ko ha lēsoni ʻeni ʻe taha ne u ako meia Pita:

ʻI he ngaahi taimi faingataʻá, tafoki kia Sīsū Kalaisi ʻi he vave tahá.

ʻI he lue ʻa Pita ki he Fakamoʻuí, naʻá ne manavahē koeʻuhí ko e matangí pea kamata ke ne ngoto hifo. Ka ʻi he ʻiloʻi ʻe Pita ʻa e meʻa ne hokó, naʻe ʻikai ke ne feinga ke tētē he vaí ʻiate ia pē pe kakau foki ki he vaká. Naʻe ʻikai ke ne tukuange ʻene tui kia Kalaisí, ka naʻá ne pikitai pē mo tangi, “ʻEiki, fakamoʻui au.”

“Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú, ʻo ne puke ia.”6

ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi matangi mālohi ʻe lava ke poleʻi ai ʻetau tuí pea fakatupunga ai haʻatau ngalo hifo. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, manatuʻi muʻa ko e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku ʻi ai hano hingoa ʻe taha—ko e palani ʻo e huhuʻí. Naʻe ʻikai ko e palaní ke tau fononga faingofua ʻi he moʻuí, ʻo ʻikai ha humu, ʻikai ha fehalaaki, pea malimali maʻu pē. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻe fie maʻu ke huhuʻi kitautolu. Ko e ʻuhinga ʻeni naʻá Ne teuteuʻi ai ʻa e palani ʻo e huhuʻí.7 Ko e ʻuhinga ʻeni naʻá Ne ʻomi ai ha Huhuʻí. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai—ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē—ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ngāue ʻa e palaní. Ko e taimi ia ʻoku tau fie maʻu lahi taha ai ʻa e palaní!

ʻI he ngaahi taimi peheé, muimui ki he tā-sīpinga ʻa Pitá. Tafoki ki he Fakamoʻuí he vave tahá.

“Ko ʻeni ʻa e taimi mo e ʻaho ʻo homou fakamoʻuí. … ʻOua naʻa mou toloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá.”8

Tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkunga lolotongá mo e ngaahi meʻa kuo tau fai he kuohilí, ko e fakatomalá ʻa e founga ke laka ai ki muʻá. Kuo akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. …

“Tatau ai pē pe ʻokú ke ngaʻunu faivelenga atu ʻi he hala ʻo e fuakavá, humu pe mavahe mei he hala ʻo e fuakavá, pe ʻikai toe lava ʻo sio ki he hala ʻo e fuakavá mei he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai he taimi ní, ʻoku ou kole atu ke ke fakatomala. Foua e mālohi fakaivia ʻo e fakatomala fakaʻahó—ʻo e fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá.”9

ʻOku ope atu ʻa e haʻu kia Kalaisí ʻi he fakakaukau pē kiate Iá pe talanoa fekauʻaki mo Iá pe ʻofa kiate Iá. ʻOku ʻuhinga ia ke muimui kiate Ia. ʻOku ʻuhinga ia ke moʻui ʻi he founga ʻokú Ne akoʻi mai ke tau moʻui aí. Pea ʻoku ʻuhinga ia kiate kitautolu hono kotoa ke tau fakatomala ʻo ʻikai toe fakatoloi.

Naʻe ngāue ha taha ʻo hoku ngaahi ʻofefiné ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú. Naʻá ne talanoa mai fekauʻaki mo hano talaange ʻe ha ʻeletā ʻa e ʻikai ke ne fakapapauʻi pe naʻe moʻoni nai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuó ne toutou lotua ha fakamoʻoni fakalaumālie, ka naʻe ʻikai pē ke ne maʻu ha tali.

Naʻe lotua ʻe hoku ʻofefiné ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fai ke tokoniʻi ai ʻa e faifekau ko ʻení. Ko e ongo naʻá ne maʻú naʻe ʻikai ke ʻomi ʻa e folofolá ke tau lau ʻataʻatā pē ia pea maʻu ha fakamoʻoni; ka naʻe ʻomi foki ia ke akoʻi kitautolu ke tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe vahevahe ʻe hoku ʻofefiné ʻa e fakakaukau ko ʻení mo e faifekaú.

Naʻá ne toe fetaulaki mo e faifekaú ni kimui ange, naʻá ne fofonga fiefia ange. Naʻá ne talaange ki hoku ʻofefiné kuo faifai peá ne maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ne ʻilo ʻe he faifekaú ne hoko mai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení koeʻuhí he naʻá ne feinga lahi ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná.

Tau muimui muʻa ʻi he tā-sīpinga ʻa Pitá ke tafoki ki he Fakamoʻuí lolotonga hotau ngaahi taimi faingataʻaʻiá. Muimui kia Sīsū Kalaisi kae ʻoua te ke fakafalala ki ho potó mo e mālohi pē ʻoʻoú. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa hoʻo fāinga ʻo ʻikai te Ne kau aí, ʻoku ʻikai teitei tōmui ke ke kole tokoni kiate Ia. ʻOku ngāue ʻa e palaní!

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻeni hono tolu ne u ako meia Pita mo ʻene aʻusiá:

Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea te Ne hiki hake koe ki ha meʻa ʻoku maʻongoʻonga angé.

Kuo fakahaaʻi ʻe Pita ʻene tuí, ʻaki ʻene lue ʻi he fukahi vaí pea mo ʻene kole tokoni ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu tokoni aí. Ka neongo iá, naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe lavaʻi ʻe Pita ha meʻa lahi ange. Naʻá Ne folofola ange, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí ?”10

Naʻe ʻikai ke mei saiʻia ʻa Pita ʻi he valoki ko ʻení. Ka naʻá ne tali ia ʻi he loto-fakatōkilalo. Naʻá ne hokohoko atu ke fekumi ki ha tui lahi ange kia Sīsū Kalaisi. Ne faifai pea hoko ʻa Pita ko e takimuʻa falalaʻanga mālohi naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ne aʻusiá—ʻo fakafou ʻi ha ngaahi aʻusia lahi ne langaki ai e tuí—ko ha niʻihi ai ne fuʻu faingataʻa ʻaupito. Naʻá ne fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Ko e hā ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fakahokó? ʻOku lahi fau ha ngaahi faingamālie ke tokoni mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻi Hono Siasí mo e puleʻangá. ʻOkú Ne finangalo ke ke kau ki Heʻene ngāue maʻongoʻongá. He ʻikai ʻaupito ha toe taimi ʻe hoko ai ʻa e palani ʻo e fiefiá ʻo moʻoni lahi ange ka ko e taimi ʻokú ke tokoni ai ki he niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki iá.

ʻI hono langaki ʻeku tuí, ne liliu moʻui e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻAlamaá: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu taʻe-fakamālohiʻi ke nau loto-fakatōkilaló.”11 Tau loto-fakatōkilalo muʻa ʻo fokotuʻu kitautolu ʻi ha tuʻunga ʻe lava ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo hiki hake mo tataki kitautolu pea fakaʻaongaʻi lelei taha ʻa e meʻa ʻoku tau malavá.12

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e palani ʻo e fiefiá. Naʻe faʻu ia ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú. ʻOku ngāue ia koeʻuhí naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e angahalá mo e maté ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. Haʻu kiate Ia, muimui ʻiate Ia, pea ʻe “fakaʻaonga leva ʻa e palani lahi ʻo e huhuʻí kiate kimoutolu.”13 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.