Konifelenisi Lahi
Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié, ʻe lava ke tau falala ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa e fiefiá ʻiate Ia.

Hangē ko Siope ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻe lava ke ongoʻi ʻe ha niʻihi kuo liʻekina kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e faingataʻaʻiá. Koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke taʻofi pe toʻo ha faʻahinga faingataʻa pē, mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau lāunga ʻo kapau he ʻikai ke Ne fakahoko ia, ʻo aʻu ki hano fakafehuʻia, “Kapau ʻoku ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e tokoni ʻoku ou lotuá, ʻe anga fēfē leva haʻaku tui kiate Ia?” Ne aʻu ki ha tuʻunga ne fuʻu faingataʻaʻia lahi ai e tangata angatonu ko Siopé ʻo ne pehē:

“Mou ʻilo eni, kuo fulihi au ʻe he ʻOtuá, peá ne kāpui au ʻaki hono kupengá.

“Vakai, ʻoku ou tangi ʻkuo fakahalaʻi au!’ Ka ʻoku ʻikai ongoʻi au; ʻoku ou tangi kalanga ka ʻoku ʻikai ha fakamaau.”1

ʻI Heʻene tali kia Siopé, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá, “Te ke fakahalaiaʻi au, koeʻuhí ke ke māʻoniʻoni koe?”2 Pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, “Te ke tala ʻe koe ʻoku ou faihala? Te ke fakahalaiaʻi au koeʻuhí ka ke tonu?”3 ʻOku fakamahino mālohi ʻe Sihova kia Siope ʻa Hono māfimafí mo e tokaimaʻanangá, pea fakahā ʻe Siope ʻi he angavaivai moʻoni ʻa e ʻikai ke teitei ofiofi ʻene ʻiló, mālohí, mo e angatonú ki he ʻOtuá pea he ʻikai lava ke ne fakamaauʻi ʻa e [ʻOtua] Māfimafí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ke faʻa fai ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha mahalo ʻe faʻa puli meiate koe.

“… Kuó u puʻaki ʻa ia naʻe ʻikai te u ʻiloʻí; ʻa e ngaahi meʻa lahi hake fau ʻiate au, ʻa ia naʻe ʻikai te u ʻiloá. …

“Ko ia, ʻoku ou fehiʻa ai kiate au, ʻo fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.”4

ʻI he fakaʻosingá, naʻe monūʻia ʻa Siope ke mamata ki he ʻEikí, pea “naʻe tāpuaki lahi hake ʻe [he ʻEikí] ʻa e moʻui kimui ʻa Siopé ʻi heʻene moʻui kimuʻá.”5

ʻOku fakavalevale moʻoni kiate kitautolu mo ʻetau taʻeʻilo fakaematelié ke tau fakavave ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá, ke tau fakakaukau ʻo hangē ko ʻení, “ʻOku ʻikai ke u fiefia, ko ia ai pau pē ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa ʻoku hala.” ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu, ko ʻEne fānau fakamatelie ʻi ha māmani hinga, ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻetau ʻilo ki he kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú, “ʻOku ʻi hoku ʻaó ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa kinautolu kotoa.”6 ʻOku fai mai ʻe Sēkope ha faleʻi fakapotopoto: “ʻOua naʻa feinga ke akonakiʻi ʻa e ʻEikí, kae maʻu ʻa e akonakí mei hono toʻukupú. He vakai, ʻoku mou ʻiloʻi ʻe kimoutolu ʻokú ne akonaki ʻi he poto, pea ʻi he fakamaau totonu, pea ʻi he ʻaloʻofa lahi, ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne fakatupú.”7

ʻOku maʻu hala ha niʻihi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakakaukau ko e talangofua kiate Iá ʻe maʻu ai ʻa e ngaahi ola pau ʻi ha taimi pau. Mahalo te nau fakakaukau, “Kapau te u ngāue fakafaifekau taimi-kakato mo faivelenga, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha nofo-mali fiefia mo ha fānau,” pe “Kapau te u fakaʻehiʻehi mei he ngāue fakaako ʻi he Sāpaté, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha maaka lelei,” pe “Kapau te u totongi vahehongofulu, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue kuó u fuʻu fie maʻú.” Kapau he ʻikai ke hoko ʻa e moʻuí ʻo hangē tofu pē ko ʻení pe fakatatau ki he taimi-tēpile ne fai ki ai e ʻamanakí, mahalo te nau ongoʻi kuo lavakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ka ʻi he founga fakalangí ʻoku ʻikai ke fuʻu pehē ʻene hoko ia ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku hangē ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ko ha mīsini fakatau ʻo e ʻunivēsí ke tau (i) fili atu pē ha tāpuaki ʻoku fie maʻu, (ii) fakahū atu e lahi ʻo e ngaahi ngāue leleí, pea (iii) maʻu taimi totonu leva ʻa e meʻa ne fie maʻú.8

ʻE tauhi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi fuakavá mo e talaʻofá kiate kitautolu takitaha. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau hohaʻa ki ai.9 Ko e mālohi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻa ia ne hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē pea hāʻele hake ki ʻolungá10 pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē ʻi langi mo māmani11—ʻo fakapapauʻi mai ʻoku lava pea ʻe lava ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku mahuʻinga ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo talangofua ki Heʻene ngaahi fonó, ka ʻoku ʻikai ke tupunga, faʻu, mo taimiʻi ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻo fakatatau ki he talangofua ki he fonó12, mo ʻetau ʻamanakí. ʻOku tau fakahoko hotau lelei tahá ka kuo pau ke tuku kiate Ia hono tokangaʻi ʻo e ngaahi tāpuakí, ʻo fakatou tatau ki he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi naʻe ʻikai langa ʻene tuí ʻi he ngaahi ola pe tāpuaki paú ka ko ʻene fakamoʻoni mo e vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai fokotuʻu ʻeku tuí ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí, ʻi heʻene ʻomi ʻa e kakaí ki hení, … pe ʻi he ngaahi lelei ʻokú ne tāpuekina ʻaki hono kakai ko ʻení pe ko e kakai ko eé, pe kuo tāpuekina kitautolu pe ʻikai, ka ʻoku fokotuʻu ʻeku tuí ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo ʻeku ʻilo kuó u maʻu meiate iá.”13

ʻOku mahuʻinga ʻetau fakatomalá, talangofuá, ngaahi feilaulaú, mo ʻetau ngāue leleí. ʻOku tau fie maʻu ke tau hangē ko kinautolu ne fakamatalaʻi ʻe ʻEtá ke tau “fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue leleí.”14 Ka ʻoku ʻikai ke fuʻu fakahoko ia koeʻuhí ko ha lekooti ʻoku tauhi ʻi ha ngaahi tohi fakamatala fakasilesitiale. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí he ʻoku nau fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea ko e founga ia ʻoku tau ngāue fakataha ai mo Ia ki hono liliu kitautolu mei he tangata fakaekakanó ki ha tokotaha māʻoniʻoní.15 Ko e meʻa ʻoku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú ko Ia mo Hono ʻAló, ko ha vā fetuʻutaki vāofi mo tolonga mo Kinaua ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa mo e fakalaloa ʻa Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisi, ko hotau Huhuʻí.

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku tuku mavahe ki he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. Ko hotau ikuʻangá ke hoko ko Hono ngaahi ʻea-hokó, ko e “kau [ʻea-hoko] fakataha mo Kalaisi.”16 ʻOku finangalo ʻetau Tamaí ke tataki kotoa kitautolu ʻi Hono hala ʻo e fuakavá mo e ngaahi tuʻunga kuo faʻu ki heʻetau fiemaʻu fakafoʻituituí pea fakatatau ki Heʻene palani ki heʻetau fiefia taupotu mo Iá. Te tau lava ʻo ʻamanaki ki ha falala mo e tui lahi ki he Tamaí pea mo e ʻAló, mo ha ongoʻi lahi ange ʻo ʻEna ʻofá, mo e fakafiemālie mo e tataki maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Neongo ia, ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e halá ni kiate kitautolu. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi kae toki lava ke faingofua ia. Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“Ko au ko e vaine moʻoní, pea ko ʻeku Tamaí ko e tauhi ngoué ia.

“Ko e vaʻa kotoa pē ʻiate au ʻoku ʻikai fuá, ʻoku … tutuʻu ia [ʻe he Tamaí]: pea ko ia kotoa pē ʻoku fuá, ʻokú ne ʻauhani ia, ke ʻāsili ai hono fuá.”17

ʻE fakafokifā mo fakamamahi ʻi ha ngaahi taimi, ʻo ka fie maʻu, ʻa e founga ʻauhani mo fakamaʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakamatala ʻa Paulá, ko kitautolú ko e “kau [ʻea-hoko] fakataha mo Kalaisi; ʻo kapau te tau mamahi mo ia, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e hākeakiʻí fakataha mo ia.”18

Ko ia, ʻi he lotolotonga ʻo e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukamea ko ʻení, ʻunu ke ofi ki he ʻOtuá, kae ʻoua ʻe ʻita ki he ʻOtuá. Ui ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo e ʻAló. ʻAʻeva mo Kinaua ʻi he Laumālié, ʻi he ʻaho kotoa pē. Fakaʻatā Kinaua ʻi ha vahaʻataimi feʻunga ke fakahā ʻEna faitōnunga kiate koé. Feinga ke ʻiloʻi moʻoni Kinaua peá ke ʻiloʻi moʻoni foki mo koe.19 Tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.20 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu:

“Fanongo kiate ia ʻa ia ko e taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻokú ne taukapoʻi ʻa kimoutolu ʻi hono ʻaó—

“ʻO pehē: ʻE Tamai, vakai ki he ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai te ne fai ha angahalá, ʻa ia naʻá ke hōifua lelei ki aí; vakai ki he toto ʻo ho Fohá ʻa ia naʻe lilingí, ʻa e toto ʻo ia naʻá ke foaki koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi koé;

Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku [ngaahi tokoua mo hoku ngaahi tuofāfine] ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhí ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”21

Fakakaukau ki he ngaahi sīpinga ʻo e kau tangata mo e kau fafine faivelenga ne nau tui ki he ʻOtuá, ʻo nau loto-falala te nau maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá ʻi he moʻuí pe ʻi he maté. Naʻe fakatefito ʻenau tuí ʻo ʻikai ʻi he meʻa ne fakahoko pe ʻikai fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi ha tūkunga pe momeniti pau ʻi ha taimi ka ʻi heʻenau ʻiloʻi Ia ko ʻenau Tamai manavaʻofá mo Sīsū Kalaisi ko honau Huhuʻi faivelengá.

ʻI he ʻamanaki ke feilaulauʻi ʻa ʻĒpalahame ʻe he taulaʻeiki ʻIsipite ʻa ʻElikená, naʻá ne kaila ki he ʻOtuá ke fakahaofi ia, pea ne fakahoko ia ʻe he ʻOtuá.22 Naʻe moʻui ʻa ʻĒpalahame ke hoko ko e tamai ʻa e kakai faivelenga ne tupu mei honau hakó ʻa e ngaahi fāmili kotoa pē ʻi he māmaní, ne tāpuekiná.23 Ka kimuʻa aí, ʻi he ʻesi-feilaulau tatau pē ko ʻení, ne hanga ʻe he taulaʻeiki tatau pē ko ia ʻo ʻElikená ʻo feilaulauʻi ha kau taupoʻou ʻe toko tolu “koeʻuhi ko ʻenau angamaʻá, naʻe ʻikai te nau fie punou hifo ʻo hū ki he ngaahi ʻotua ʻo e ʻakaú pe maká.”24 Ne nau mate fakamāʻata ai.

Naʻe tafoki ʻa Siosefa ʻo e kuongamuʻá, ki he ʻOtuá ʻi heʻene loto-mamahi ʻi hono fakatau ia ʻi heʻene kei talavoú ʻe hono ngaahi taʻoketé ke nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻá ne fakalakalaka māmālie ki ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he fale hono ʻeiki ʻi ʻIsipité ka ne toʻo kotoa ʻene fakalakalaká koeʻuhí ko e ngaahi tukuakiʻi loi ʻa e uaifi ʻo Pōtifá. Ne mei lava pē ke fakakaukau ʻa Siosefa, “Ko pilīsone ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu ʻi hono tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá.” Ka neongo iá, naʻá ne toe tafoki pē ki he ʻOtuá pea naʻe tāpuekina ai ia neongo naʻá ne ʻi pilīsone. Ne tofanga ʻa Siosefa ʻi ha loto-mamahi lahi ange ʻi he taimi ne ngalo ai ia ʻi hono kaungā pōpulá, neongo ʻene palōmesi kia Siosefá, hili hano fakafoki ia ki ha tuʻunga falalaʻanga ʻi he fakamaauʻanga ʻo Feló. Hangē ko ia ʻoku mou ʻiló, ne faifai pea kau atu ʻa e ʻEikí, ke tuku ʻa Siosefa ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e falalaʻangá mo e mafaí ʻo hoko pē kia Felo, pea malava ai ke fakahaofi ʻe Siosefa ʻa e fale ʻo ʻIsilelí mo e tokolahi ʻo e niʻihi kehé. Ko e moʻoni ne lava ke fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa “ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”25

Naʻe loto ʻa ʻApinetai ke fakahoko hono misiona fakalangí ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻe hokó. Naʻá ne pehē, “Oku ou fakaʻosi ʻa ʻeku leá, pea ʻo ka hili ia, ʻe tatau ai pē pe [ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate aú], kae kehe pē ke fakamoʻui au.”26 Ne ʻikai fakahaofi ia mei he mate fakamāʻatá, ka ʻoku mahino ne fakahaofi ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ko ʻene tokotaha ului mahuʻinga, ko ʻAlamaá, naʻá ne liliu ʻa e huʻunga ʻo e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí.

Ne fakahaofi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki mei he fale fakapōpula ʻi ʻAmonaihaá ko e tali ki heʻena kolé, pea fakaʻauha hona kau fakatangá.27 Ka neongo ia, kimuʻa atú, ne hanga ʻe he kau fakatanga tatau pē ko ʻení ʻo laku ha kau fafine naʻe tui mo ʻenau fānaú ki ha fuʻu afi vela. Ne sio tonu ʻa ʻAlamā ki he meʻa fakalilifu mo fakamamahi ko iá ka naʻe taʻofi ia ʻe he Laumālié ke ʻoua naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke “fakahaofi ʻa kinautolu mei he ngaahi ulo ʻo e afí”28 kae maʻu hake ʻa kinautolu ki he ʻOtuá ʻi he nāunau.29

Naʻe faingataʻaʻia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fale fakapōpula ʻi Lipetī ʻi Mīsulí, ʻo ʻikai lava ke tokoni ki he Kāingalotú ʻi hono fakamālohiʻi mo tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí ʻi he mokoʻīʻī ʻo e faʻahitaʻu momokó. “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” Ko e tangi ia ʻa Siosefá. “ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”30 ʻI hono tali angé, naʻe talaʻofa ange ʻa e ʻEikí: “ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei. … ʻOku teʻeki ai te ke tatau mo Siope.”31

Ko hono ikuʻangá, ne lava ke lea fakataha ʻa Siosefa mo Siope, “Neongo [hono] tāmateʻi au [ʻe he ʻOtuá], te u falala pē kiate ia.”32

Ne fai ʻe ʻEletā Puluki P. Heili ha talanoa kia Sisitā Petilisa Pākinisoni naʻe fanauʻi mai ne lelei pē ʻene sió ka ʻi hono taʻu 11 naʻá ne kui ʻaupito.

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Heili ʻo pehē: “Kuó u maheni mo Peti ʻi ha ngaahi taʻu lahi peá u talaange kiate ia kimuí ni mai ʻoku ou saiʻia ʻi heʻene fiefia maʻu pē mo toʻo pē e meʻa ʻoku leleí. Naʻá ne tali mai, ʻKuo teʻeki ai ke ke ʻi ʻapi mo au, ʻikai ko ia? ʻOku ʻi ai pē ha ngaahi taimi ʻoku ʻikai lelei. Kuo faʻa tōtuʻa haʻaku foua ha loto-mafasia hulu fau, pea kuo faʻa lahi ʻeku tangí.ʼ Ka neongo iá, naʻá ne tānaki mai, ʻTalu mei he taimi ne kamata ke poʻuli ai hoku fofongá, ne ngalikehe, ka ne u ʻiloʻi ne ʻiate au mo hoku fāmilí ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. … Kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻi mai pe ʻoku ou ʻita nai koeʻuhi ko ʻeku kuí, ʻoku ou tali ange: ʻKo hai te u ʻita ki aí? ʻOku ou foua ʻeni mo e Tamai Hēvaní; ʻoku ʻikai ke u tuenoa. ʻOkú Ne kau mo au he taimi kotoa pē.’”33

ʻI hono ikuʻangá, ʻoku tau fekumi ki he tāpuaki ʻo ha feohi vāofi mo tuʻuloa mo e Tamaí pea mo e ʻAló. ʻOku hoko ai ʻa e liliu kotoa pē pea ʻoku mahuʻinga taʻengata ʻa hono fakahoko iá. Te tau fakamoʻoni fakataha mo Paula “ʻoku ʻikai ngali ke fakatatau ʻa e ngaahi mamahi ʻo e moʻui [fakamatelié] ni ki he nāunau ʻa ia ʻe fakahā kiate kitautolú.”34 ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe tatau ai pē ko e hā e ikuʻanga ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié, ʻe lava ke tau falala ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa e fiefiá ʻiate Ia.

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”35

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.