Konifelenisi Lahi
Fakahoko ʻa ia ʻOku Mahuʻinga Tahá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Fakahoko ʻa ia ʻOku Mahuʻinga Tahá

ʻI heʻetau fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ha mālohi fakalaumālie, fiemālie mo ha fiefia.

ʻIkai fuoloa atu, ne maʻu ʻe ha kaungāmeʻa mamae ha ueʻi fakalaumālie ke ʻaʻahi ki ha fefine ʻi hono uōtí. Naʻá ne tekeʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne fuʻu ʻiloʻi lelei e fefiné—pea ne ʻikai ke ʻuhingamālie. Ka koeʻuhí naʻe toutou haʻu kiate ia ʻa e fakakaukaú, naʻá ne pehē ai ke muimui ʻi he ueʻi ko iá. Koeʻuhí naʻá ne ʻosi ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ʻaʻahi naʻe ʻamanaki ke ne fakahokó, naʻá ne fakapapauʻi ai kapau te ne toʻotoʻo ha meʻa maʻá e fineʻofá ʻe tokoni ia ke fakafiemālieʻi ʻene loto-hohaʻá. Ko hono moʻoní he ʻikai lava ke ne ʻalu halaʻatā! Ko ia naʻá ne fakatau mai ha poulu ʻaisikilimi, peá ne fononga atu ke kamataʻi ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ko ha ʻaʻahi faingataʻá.

Naʻá ne tukituki he matapā ʻo e fefiné, pea taimi siʻi pē kuo tali mai ʻe he fineʻofá. Naʻe ʻoange ʻe hoku kaungāmeʻá kiate ia ʻa e ʻaisikilimí ʻi ha kofukofu pepa lanu melomelo, pea kamata ʻena fepōtalanoaʻakí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke ne fakahoko ʻa e ʻaʻahí. ʻI heʻena tangutu fakataha ʻi he fakafaletolo ʻi muʻá, naʻe vahevahe ange ʻe he fefiné ha ngaahi faingataʻa lahi naʻá ne fehangahangai mo ia. Hili ha houa ʻe taha ʻo ʻene talanoa ʻi he ʻea ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe fakatokangaʻi atu ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e vaia ʻa e ʻaisikilimí ʻi he kofukofu pepa lanu melomeló.

Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he vaia hoʻo ʻaisikilimí!”

Ne tali fiefia ange ʻe he fefiné, “ʻOku sai pē ia! He ʻoku ʻikai sai kiate au ʻa e meʻakai ngaohi mei he huʻakaú (lactose intolerant)!”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he palōfita ko Līhaí ʻi ha misi, “ʻOkú ke monūʻia koe ʻe Līhai, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuó ke faí.”1

ʻI heʻete hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahulu hake ia ʻi he fakaʻamu pe tui ʻataʻataá pē. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e feingá, ngāué, mo e tukupaá. ʻOku fie maʻu ke tau fakahoko ha meʻa, ʻo “fai ʻe [kitautolu] ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó [pē].”2

ʻI he tūkunga ko ia ʻo e ʻaisikilimi vaiá, ko e hā naʻe mahuʻinga tahá? Ko e ʻaisikilimí? Pe ko e meʻa naʻe fakahoko ʻe hoku kaungāmeʻá?

Ne u aʻusia ha meʻa fakafiefia mo ha finemui ʻofeina naʻá ne fai ha fehuʻi fakamātoato: “Sisitā Kuleiveni, ʻokú ke ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻoni ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e Siasí? Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻe au ha meʻa.”

Kimuʻa peá u ʻoange ha talí, naʻá ku tomuʻa ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi. “Fakamatala mai angé fekauʻaki mo hoʻo ako folofola fakatāutahá.”

Naʻá ne tali mai, “ʻOku ʻikai ke u lau ʻe au ʻa e folofolá.”

Ne u fehuʻi ange, “Fēfē ho fāmilí? ʻOku mou ako fakataha nai ʻa e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai.”

Naʻá ku fehuʻi ange fekauʻaki mo ʻene lotú: “Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí?”

Naʻá ne tali mai: “ʻOku ʻikai ke u lotu au.”

Naʻe faingofua pē ʻeku tali ki aí: “Kapau ʻokú ke fie ʻilo ha meʻa, kuo pau ke ke fai ha meʻa.”

ʻIkai ʻoku moʻoni ia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fie ako pe ʻilo ki ai? Naʻá ku fakaafeʻi hoku kaungāmeʻa foʻoú ke ma kamata hono ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: ke ma lotu, ako, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, mo falala ki he ʻEikí. He ʻikai hokonoa pē ʻa e uluí. ʻOku fakafou mai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau feinga fakamātoato ke ʻilo ia ʻaki ʻetau kole, fekumi, mo tukituki. ʻOku maʻu ia ʻi he ngāué.3

ʻOku faʻa pehē ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ʻOku ʻikai mahuʻinga.”4 ʻOkú ne ʻai ke u fakalaulauloto kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga, pe siʻisiʻi ange, kuo pau ke ʻi ai ha ngaahi meʻa ko e mahuʻinga tahá ia. ʻI heʻetau feinga ke fai ha meʻa pe fai ha faʻahinga meʻá, ʻe lava ke tau fehuʻi loto pē, “Ko e hā ʻoku mahuʻinga tahá?”

ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kau tuʻuakí e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “Mahuʻinga” pe “Pau Ke Ke Maʻú” ʻi he ʻamanaki ke fakataueleʻi kitautolu ke tau tui, ʻoku tau fie maʻu ʻa e koloa ʻoku nau fakatau atú ki heʻetau fiefiá pe tuʻunga leleí. Ka ʻoku fuʻu mahuʻinga nai ʻa e meʻa ʻoku nau fakatau atú? ʻOku fuʻu mahuʻinga nai ke tau maʻu ia? ʻOku fuʻu mahuʻinga nai ia?

Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ke fakakaukau ki ai. Ko e hā ʻoku mahuʻinga tahá?

  • Ko e lahi ʻo e kakai ʻoku nau “saiʻia” ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau tohi ʻi he mītia fakasōsialé? Pe ko e lahi ʻo hono ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní?

  • Ko hono tui e ākenga fakamuimuitaha ʻo e valá? Pe ko hono fakahaaʻi ha fakaʻapaʻapa ki hotau sinó ʻaki ʻa e teunga tāú?

  • Ko hono kumi ha ngaahi tali ʻi ha fekumi ʻi he ʻinitanetí? Pe ko hono maʻu ha ngaahi tali mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko ʻetau fie maʻu ha meʻa lahi angé? Pe fiemālie ʻi he meʻa pē kuo foaki maí?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻI he hoko ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takauá, te ke lava ʻo vakai tonu ki he moʻoní ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ʻulungaanga fakamanakoa kuó ne tafia hotau sosaietí. [ʻE lava ke ke] poto ange ʻi he ngaahi toʻu tangata kimuʻá. …

Fokotuʻu ha tuʻunga moʻui maʻá e toenga ʻo e māmaní!”5

ʻOku fie maʻu ʻa e feingá, ka te nofotaha ʻi he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ki ha fiefia ʻoku tuʻuloá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe fiefia ange ai ʻa Sētane, ka ke tau ngāue hala ʻaki hotau ngaahi tuʻunga mahuʻinga taʻengatá, ʻo iku maumauʻi ai hotau taimi mahuʻingá, talēnití, pe mālohi fakalaumālié ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá mei hono fakahoko ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Naʻe akoʻi ʻe he faiako kalasi tolu homa foha lahi tahá ʻene kalasí ke nau “pule ki [honau] ʻatamaí.” Ko ha fakamanatu ia ki heʻene fānau ako kei īkí ʻoku nau puleʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú pea te nau lava ai ʻo mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí. ʻOku ou fakamanatu kiate au ke u “pule ki hoku ʻatamaí” ʻi he taimi ʻoku ou fakatokangaʻi ai ʻoku ou fakahehema ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá.

Naʻe toki talamai ʻe ha tokotaha ako ʻi he ako māʻolungá kiate au, kuo manakoa ʻi ha toʻu tupu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻa e taʻetauhi ki he ngaahi fekaú mo ha palani tokamuʻa ke toki fakatomala ʻamui ange. Naʻá ne talamai, “ʻOku hangē ia ha fakaʻilonga fakalāngilangí.” Ko e moʻoni, ʻe hokohoko atu hono fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fakatomala ʻi he loto-fakatōkilalo pea “ʻi he loto-moʻoní.”6 Ka ʻoku ʻikai totonu ke teitei fakaʻaongaʻi ʻa e Fakalelei ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha founga manuki pehē. ʻOku tau ʻilo ʻa e talanoa fakatātā ʻo e sipi hē ʻe tahá. Ko e moʻoni, ʻe tuku ʻe he tauhi sipí ʻa e fanga sipi kehe ʻe 99, kae kumi ʻa e taha kuo heé. Ka ʻokú ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu ki he fiefia ʻa e Tauhi Sipi Leleí ʻiate kinautolu ʻoku fili ke ʻi he toko 99? Ko e niʻihi ia ʻoku nau faaitaha mo fetokoniʻaki ke moʻui ʻaki ʻenau ngaahi fuakavá? Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he meʻa naʻe mei hoko ki he māmaní, pe ko hoʻo akó, ngāué, pe ko homou ʻapí kapau ko e talangofuá ʻa e meʻa manakoa ke faí? ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e feinga ke haohaoa hoʻo moʻuí—ka ʻoku fekauʻaki ia mo hono maʻu ʻo e fiefiá lolotonga ʻetau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo e ʻEikí.

ʻI hono fakahaaʻi ʻe he māmaní ha veiveiua lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea fakautuutu ʻa e puputuʻú mo e ngaahi hohaʻá, ko e taimi ʻeni ʻoku totonu ke tau ofi taha ai ki he palōfitá. ʻI heʻene hoko ko e tokotaha lea maʻá e ʻEikí, ʻe lava ke tau falala ko e meʻa ʻokú ne poupouʻi, faleʻi, mo kole mai ke tau fakahokó ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mahuʻinga tahá.

Neongo he ʻikai ke faingofua, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha founga ke fakahoko ai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Lolotonga ʻa e talanoa ʻa ha finemui mo hano ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó, naʻá ne ʻohovale ʻi he taimi naʻe mafuli ai ʻenau talanoá ʻo fakaangaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai lava ke ne fakalongolongo pē—naʻe pau ke ne fai ha meʻa. Naʻá ne fakamatala ʻi he loto-fakaʻapaʻapa ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fekau naʻá Ne fokotuʻú ko ha tāpuaki mo ha maluʻi ki Heʻene fānaú. Naʻe mei faingofua ange ke ne fakalongolongo pē. Ka ko e hā naʻe mahuʻinga tahá? Ko e feohi mo e kakaí? Pe ko ʻene tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa peé”?7

Kapau ʻoku fakataumuʻa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ke mavahe mei he kakapú, kuo pau ke tau mavahe mei he kakapú. ʻI heʻetau hoko ko ha kau fafine tauhi fuakavá, kuo pau ke tau fakaulo atu ʻetau maama ʻo e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní ʻaki ʻetau tuʻu hake pea hoko ʻo makehe. ʻOku tau fakahoko fakataha ʻeni ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá—ko e mālohi ʻo ha houʻeiki fafine ʻe toko 8.2 miliona ʻi he taʻu 11 ki ʻolungá, ʻa ia ʻoku tatau tofu pē ʻenau ngāué. ʻOku tau tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi heʻetau kau atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí: ʻi heʻetau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tokangaʻi ʻo e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, pea mo hono fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.8 Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e ngāué mo ha ongoongolelei ʻo e fiefiá! ʻOua muʻa naʻa tau fakasiʻia hotau tuʻunga malava ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku ʻomi ʻe hotau tukufakaholo fakalangí ha loto-toʻa mo ha loto-falala ke fakahoko pea mo aʻusia ʻa e meʻa kotoa ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá te tau lava ʻo aʻusiá.

ʻOku maʻu ʻa e kaveinga ʻo e toʻu tupú ki he taʻu ní ʻi he Lea Fakatātā 3:5–6:

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”

Ko e meʻa mahuʻinga ʻo e falala ki he ʻEikí ko e laka ki muʻá mo e tui te Ne tataki kitautolu, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu kotoa ai ʻa e ngaahi talí.

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e ʻaisikilimí. Pea ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo hono fakahoko ha meʻa ʻoku lahi angé. ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakahoko e meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Ko e lahi ange ʻetau feinga ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ko e lahi ange ia ʻa e tupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e lahi ange ʻa e tupulaki ʻetau tuí, ko e lahi ange ia ʻetau holi ke fakatomalá. Pea ko e lahi ange ʻetau fakatomalá, ko e lahi ange ia ʻetau fakamālohia hotau vā fetuʻutaki fakaefuakava mo e ʻOtuá. ʻOku tohoakiʻi kitautolu ʻe he vā fetuʻutaki fakaefuakava ko iá ki he temipalé, he ko hono tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ʻa e founga ke tau kātaki ai ki he ngataʻangá.

ʻI heʻetau fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí, ʻe tākiekina kitautolu ke fakahoko ʻa ia ʻoku mahuʻinga tahá. Pea ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻaki ha mālohi fakalaumālie, fiemālie, pea mo e fiefia! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.