Konifelenisi Lahi
Ofo ʻia Kalaisi mo ʻEne Ongoongoleleí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ofo ʻia Kalaisi mo ʻEne Ongoongoleleí

Fakatauange ʻe hanga ʻe heʻetau manatu ki he meʻa kuo tau mātā, mo ongoʻi ʻi hotau lotó, ʻo fakalahi ʻetau ofo ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻi ai hoku kaungāmeʻa mamae, ʻa ia ko ha palōfesa mataotao mālōlō he ʻunivēsití, ko ha tangata faʻu tohi lahi, kae mahulu angé, ko ha ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisi. Kuo tā tuʻo lahi ʻene ʻaʻahi ki he Fonua Tapú ke kau ki ha ngaahi konifelenisi, fakahoko ha fakatotolo fakaako, mo takimamata. Fakatatau ki heʻene fakamatalá, ko e taimi kotoa pē ʻokú ne ʻaʻahi ai ki he fonua ne hāʻelea ʻe Sīsuú, ʻokú ne ofo koeʻuhí ʻokú ne ako maʻu pē ha meʻa foʻou, fakaofo, mo mālie fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ko ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié, pea mo Hono fonua tupuʻanga ʻofeiná. ʻOku ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻa e ofo hoku kaungāmeʻá ʻi heʻene talanoa ki he meʻa kotoa ʻokú ne ako ʻi he Fonua Tapú; ʻoku ongoʻi fiefia foki ʻa kinautolu ʻoku fanongo ki heʻene talanoá, pea kuo mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ongo fakaofó ni ki heʻene ngaahi lavameʻa maʻongoʻongá mo e tulifua ki he poto fakaʻatamaí ʻi heʻene moʻuí.

ʻI heʻeku fanongo ki heʻene ngaahi aʻusiá mo ongoʻi ʻene loto-vēkeveké, kuó u fakakaukauloto ai ki he ofo fakalaumālie lahi ange te tau lava mo totonu ke tau ongoʻi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e meʻa makehe ʻokú ne lava ʻo fakahoko ki hotau tuʻunga fakaākongá pea mo ʻetau fononga ki he moʻui taʻengatá. Ko e fakaofo ʻoku ou ʻuhinga ki aí ko e ngaahi ongo fakaʻohovale pe ofo ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fakatefito fakaʻaufuli moʻoni ʻenau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí mo fakahaaʻi ʻi he loto fakatōkilalo ʻEne kau ʻi heʻenau moʻuí. Ko e ongo fakaofo pehē ʻoku ueʻi ʻe he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne fakatupulaki ʻa e loto-vēkeveke ke moʻui fiefia ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí.1

ʻOku maʻu ʻi he ngaahi folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e founga ʻe lava ke hāsino ai ʻa e ongo ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe fakahaaʻi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻa ʻene houngaʻia lahi ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻene fiefia ʻiate Iá.2 Ko kinautolu ne fanongo ki he malanga ʻa Sīsū ʻi he falelotu lahi ʻi Kapaneumé, naʻa nau ofo ʻi Heʻene tokāteliné mo e mālohi naʻá Ne akonaki ʻakí.3 Ko e ongo tatau pē ko ʻení naʻe ongo mālohi ki he loto ʻo e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene lau ʻi he Tohi Tapú ʻa e fuofua vahe ʻo e tohi ʻa Sēmisí, ʻa ia ne tataki ai ia ke fekumi ki he poto ʻa e ʻOtuá.4

Kāinga, ʻi he taimi ʻoku tau ofo moʻoni ai ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, ʻoku tau fiefia ange, loto-vēkeveke ange ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻuhingamālie ange ʻetau ako e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá, moʻoni ange ʻetau lotú; ʻaʻapa ange ʻetau moihuú; pea faimateaki ange ʻetau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku tokoni ia ke hāsino lahi ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.5 Ko ia, ʻe fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, ʻe moʻui ʻa Kalaisi ʻiate kitautolu,6 pea te tau moʻui ʻo “aka mo langa hake ʻiate ia, pea fakatuʻumaʻu ʻi he tuí, ʻo … tupulekina ai ʻi he fakafetaʻí.”7 ʻI heʻetau moʻui ʻi he foungá ni, ʻoku tau loto-vilitaki fakalaumālie ange ai mo maluʻi mei he tō ki he fakafiefiemālie fakalaumālié.

ʻOku hā ʻa e fakafiefiemālie peheé ʻi he mole māmālie ʻetau fiefia ke kau kakato ki he ongoongolelei ʻa e ʻEikí. ʻOku faʻa kamata ia ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai kuo tau maʻu ʻa e ʻilo mo e ngaahi tāpuaki kotoa ki heʻetau fiefia ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku fakatupu ʻe he fakafiefiemālie ko ʻení ke ʻoua te tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e ongoongoleleí, pea iku ai ke tau fai ha meʻa ʻe liʻaki ai ʻetau fakaʻutumauku maʻu pē ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí8 pea mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahokó. Ko hono olá, ʻoku tau mamaʻo māmālie ai mei he ʻEikí; ʻo hōloa ai ʻetau malava ke “Fanongo kiate Iá,”19 pea taʻetokanga mo taʻetokaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo ʻEne ngāué. ʻOku tākiekina hotau ʻatamaí mo e lotó ʻe he veiveiua fekauʻaki mo e moʻoni ʻa e fakamoʻoni kuo tau ʻosi maʻú, pea tau tuʻu laveangofua ai ki he ngaahi fakatauele ʻa e filí.10

Naʻe tohi ʻe Faifekau ʻAiteni Uilisoni Tasa, ko ha taha faʻu tohi ʻiloa mo e Kalisitiane loto-toʻa ʻo pehē, “Ko e fakafiefiemālié ko e tūkiaʻanga ia ʻo e tupulaki fakalaumālie kotoa pē.”11 ʻIkai ko e meʻa tatau tofu pē ʻeni ne hoko ki he kakai ʻo Nīfaí ʻi he hili pē hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí? Naʻe “fakaʻau ke siʻisiʻi ʻenau ofo ʻi ha fakaʻilonga pe ha meʻa fakaofo mei he langí,” ʻo veiveiua ʻi he “taʻetui ki he meʻa kotoa pē kuo nau fanongo mo mamata ki aí.” Naʻe pehē hono hanga ʻe Sētane ʻo “fakakuihi … honau matá mo ne kākaaʻi ʻa kinautolu ke nau tui ko e meʻa launoa mo taʻeʻaonga ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí.”12

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he ʻofa haohaoa mo taʻefakangatangata ʻa e Fakamoʻuí mo hono ʻiloʻi hotau natula fakaetangatá,13 kuó Ne fokotuʻu mai ʻa e hala ke tau hao ai mei he tō ki he tauhele ʻo e fakafiefiemālie fakalaumālié. ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ha fakakaukau ʻoku lahi angé, tautefito ki he māmani faingataʻa ʻoku tau moʻui aí: “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.”14 ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ko ʻeni mei he Fakamoʻuí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau loto-fakatōkilaló, ʻa ʻetau holi ke akonekina kitautolú, mo ʻetau ʻamanaki lelei ke hangē ange ko Iá.15 ʻOku kau foki ʻi he fakaafe ko ʻení ʻa e tauhi kiate Ia mo e fānau ʻa e ʻOtuá “ʻaki e kotoa [hotau] lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí.”16 Ko e moʻoní, ko e konga mahuʻinga taha ʻetau feinga ʻi he fonongá ni ko e ongo fekau lahí: ke ʻofa ki he ʻEikí ko hotau ʻOtuá pea ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.17

Ko ha konga ʻeni ʻo e ʻulungaanga fakalangi ʻo e Fakamoʻuí pea naʻe hāsino ia ʻi he meʻa kotoa naʻá Ne fakahoko lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní.18 Ko ia ai, ʻi heʻetau tukupā moʻoni ke sio kiate Ia pea ako mei Heʻene sīpinga haohaoá,19ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange ai Ia. ʻOku tupulaki ʻetau vēkeveke mo e loto-holi ke fakakau ʻi heʻetau moʻuí ʻa e tuʻunga taupotu taha ke tau moʻui aí, ʻa e sīpinga ʻoku totonu ke tau taá, mo e ngaahi fekau ʻoku totonu ke tau muimui ki aí. ʻOku tau toe maʻu foki ai ha mahino, poto, ʻulungaanga fakalangi, mo e ʻaloʻofa ki he ʻOtuá pea mo hotau kaungāʻapí.20 Te u lava ʻo fakapapauʻi atu ʻe fakalalahi ange ʻetau ongoʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ivi tākiekina mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, fakalahi ai ʻetau tuí, ko ʻetau holi ke ngāue angatonú, pea mo e ivi mālohi ke tauhi kiate Ia mo e niʻihi kehé.21 ʻIkai ke ngata aí, ʻe mālohi ange ai ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he matelié pea hoko ia ko e konga ʻo ʻetau moihū moʻoní.22

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku fakamālohia ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa ʻetau ofo fakalaumālie fekauʻaki mo e ongoongoleleí mo ueʻi kitautolu ke tau tauhi fiefia e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko mo e ʻEikí—ʻo aʻu ki he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi pole ʻoku tau aʻusiá. Ko hono moʻoní, ke hoko ʻa e ngaahi ola ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻutumauku ʻi he loto-moʻoni ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí,23 ʻo mātuʻaki tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea fāifeinga ke hoʻata Hona ngaahi ʻulungāngá ʻi heʻetau tōʻonga moʻuí.24 ʻIkai ngata aí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻunuʻunu ofi ange kiate Ia fakafou ʻi heʻetau fakatomalá,25 ʻo kumia ʻEne fakamolemolé mo e mālohi huhuʻí ʻi heʻetau moʻuí, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí Tonu te Ne taki hotau halá kapau te tau falala kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa, ʻo fakaongoongo kiate Ia ʻi hotau hala kotoa pē pea ʻoua ʻe faʻaki ki hotau potó.26

ʻĪmisi
ʻEletā Sōnasi mo Uesi.

Ne u toki fetaulaki mo ha tangata ko Uesi, ʻa ia ʻoku ʻi heni he konifelenisí he ahó ni, naʻá ne tali ʻa e fakaafe ʻa Kalaisi ke ako ʻiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí pea kamata ke ne aʻusia e ofo ʻo ʻEne ʻofá hili e taʻu ʻe 27 ʻene mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Naʻá ne talamai ne fetuʻutaki ange he ʻaho ʻe taha ha faifekau ko ʻEletā Sōnasi ʻi he Facebook, ʻa ia ne vahe fakataimi ki he feituʻu ʻo Uesí kimuʻa peá ne ʻalu ki he misiona ne tomuʻa vahe ia ki aí ʻi Panamā. ʻI he fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Sōnasi ʻa e peesi ʻa Uesí, naʻe ʻikai ke ne ʻilo ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, pea naʻá ne ongoʻi ʻa e fakahinohino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní peá ne ʻiloʻi ʻoku totonu ke ne fetuʻutaki leva kia Uesi. Naʻá ne ngāue fakavavevave leva ki he ongo ko ʻení. Naʻe ʻohovale ʻa Uesi ʻi he fetuʻutaki taʻeʻamanekina ko ʻení pea kamata ke ne ʻiloʻi ne ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí neongo ʻene mamaʻo mei he hala ʻo e fuakavá.

Talu mei ai, naʻe kamata ke talanoa maʻu pē ʻa Uesi mo e kau faifekaú. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Sōnasi mo hono hoá ha ngāue ʻofa fakauike mo ʻoange ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie naʻe tokoni ke toe maʻu ʻe Uesi ʻa ʻene ofo ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻe toe fakaake ai ʻene fakamoʻoni ki he moʻoní pea mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate iá. Naʻe ongoʻi ʻe Uesi ʻa e nonga ʻoku maʻu mei he Fakafiemālié mo maʻu ʻa e mālohi naʻá ne fie maʻu ke foki ai ki he lotoʻaá. Naʻá ne talamai ne hanga ʻe he aʻusiá ni ʻo toe fakamoʻui fakalaumālie mo fakaeloto ia mo tokoni ke ne siʻaki ʻa e ongoʻi loto-mamahi ne fakautuutu ʻi he ngaahi taʻu lahi koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia faingataʻa naʻá ne fepaki mo iá.

Hangē ko ia kuo ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻa palōfesa ne u lave ki ai kimuʻá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha meʻa fakaofo mo mālie ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.27 Kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa kiate kinautolu, kau ai kitautolu, ʻoku feinga ke ako ʻiate Ia mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi folofolá. Naʻá Ne folofola kia ʻĪnoke, “Vakai [ʻe] ʻiate koe ʻa hoku Laumālié, ko ia te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au.”28 Naʻá Ne folofola ʻi Heʻene tamaioʻeiki ko e Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē, “ʻE ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine.”29

Ko ia ai, ʻi heʻetau fāifeinga moʻoni maʻu pē ke ako ʻi he Fakamoʻuí mo muimui ki Heʻene sīpingá, ʻoku ou palōmesi atu, ʻi Hono huafá, ʻe tohitongi Hono ngaahi ʻulungaanga fakalangí ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó,30 te tau hoko ʻo hangē ange ko Iá, pea te tau ʻaʻeva mo Ia.31

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua te tau ofo maʻu pē ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻofa līʻoa, taʻefakangatangata, mo haohaoá. Fakatauange ʻe hanga ʻe heʻetau manatu ki he meʻa kuo tau mātā, mo ongoʻi ʻi hotau lotó, ʻo fakalahi ʻetau ofo ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai kitautolu mei he ngaahi kafo fakalaumālie mo fakaelotó pea tokoni ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Ia. Fakatauange te tau fakatumutumu ʻi he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻoku ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí mo ia kuó Ne teuteu maʻanautolu ʻoku faivelengá:

“ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he loto-fakafetaʻí ʻe ngaohi ia ke nāunauʻia.”32

Ko Sīsū ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní, pea ko Hono Siasí ʻeni. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he huafa fakaofo, toputapu, mo molumalu ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.