Konifelenisi Lahi
“Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi”
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


“Te U Liliu ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ko e Mālohi”

ʻI heʻetau fakavaivaiʻi kitautolu mo tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakalelei mo taʻe-fakangatangatá ke tau lava ʻo liliu.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e talanoa ki he pule pilīsone ko Kilinitoni Tafí. “Lolotonga e ngaahi taʻu 1940 mo e 1950 tupú, naʻe ʻiloa ʻa e [Pule Pilīsone Tafí] ʻi heʻene feinga ke liliu e kau tangata ʻi hono pilīsoné. Naʻe pehē ʻe ha taha fakaanga, ‘ʻOku totonu ke ke ʻiloʻi he ʻikai liliu e kili pulepule ʻo e lepatí!’

“Naʻe tali ange ʻe Pule Pilīsone Tafi, ‘Tonu pē ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u ngāue mo ha fanga lepati. ʻOku ou ngāue mo e tangata, pea ʻoku liliu e tangatá he ʻaho kotoa pē.’”1

Ko e taha e ngaahi loi lahi taha ʻa Sētané tokua ʻoku ʻikai lava ke liliu ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné. ʻOku toutou tala ʻa e loi ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he pehē ʻe māmani he ʻikai pē ke tau lava ʻo liliu—pe toe kovi angé, ʻoku ʻikai totonu ke tau liliu. ʻOku akoʻi kitautolu ʻoku ʻilo kitautolu ʻi hotau tūkungá. ʻOku pehē ʻe he māmaní ʻoku totonu ke tau “tali hotau tuʻunga totonú, pea faipau ki hotau tuʻunga moʻoní.”

Te Tau Lava ʻo Liliu

Neongo ʻoku lelei ke tau anga totonu, ka ʻoku totonu ke tau faipau ki hotau tuʻunga moʻoni totonú ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá mo ha natula mo e ikuʻanga fakalangi ke hoko ʻo hangē ko Iá.2 Kapau ko ʻetau taumuʻá ke faipau ki he natula mo e ikuʻanga fakalangi ko ʻení, pea ʻe fie maʻu leva ke tau liliu kotoa. Ko e foʻi lea ʻi he folofolá ki he liliú ko e fakatomala. ʻOku akonaki mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau lau e fakatomalá ko e tautea—ko ha meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai tukukehe pē ngaahi tūkunga mafatukitukí. … Ko e taimi ʻoku kole mai ai ʻa Sīsū kiate koe mo au ke ‘fakatomalá,’ ko ʻEne fakaafe ia ke [tau] liliu.”3

Ngaahi Makatuʻunga ʻa e ʻOtuá

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau faʻu polokalama fakakomipiutá ha ngaahi fakamatala ʻoku makatuʻunga ai hono tala ki he komipiutá ʻa e meʻa ke faí. ʻOku faʻa ui ʻeni ko e fakamatala kapau-pe ā (if-then statement). Hangē ko ení, kapau ʻoku moʻoni ʻa x, pea fai leva ʻa y.

ʻOku ngāue foki ʻa e ʻEikí fakafou ʻi ha ngaahi makatuʻunga: makatuʻunga ʻo e tuí, angamāʻoniʻoní, mo e fakatomalá. ʻOku lahi e ngaahi sīpinga ʻo e fakamatala ki he ngaahi makatuʻunga mei he ʻOtuá hangē ko e:

Kapau te ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá, [pea] te ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”4

Pe “kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia Kalaisi, [pea] te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

Naʻa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku taʻe-fakangatangata mo haohaoa, ka ʻoku ʻi ai hono ngaahi makatuʻunga.6 Hangē ko ʻení:

Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, [pea] te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi heʻene ʻofá.”7

Naʻe fakamatalaʻi lahi ange ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e moʻoni ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene akonakí: “ʻOku faʻa pehē ʻe ha niʻihi, ‘ʻOku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate au ʻi he tuʻunga pē ʻoku ou ʻi aí,’ pea ʻoku moʻoni ʻaupito ia. Ka he ʻikai ke Ne lava ʻo ʻave hatau taha ki Hono puleʻangá ʻi he tuʻunga pē ʻoku tau ʻi aí, ʻhe ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa, pe nofo ʻi hono ʻaóʼ [Mōsese 6:57]. Kuo pau ke tau tomuʻa fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá.”8

ʻE Lava ke Hoko ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ʻo Mālohi

Ko e tāpuaki ko ia ki hono maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke tau liliú ʻoku ʻi ai foki mo hono makatuʻunga. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻi heʻene folofola ki he palōfita ko Molonaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo pehē: “Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”9

ʻI he vakai fakalelei ki he meʻa ʻoku akoʻi mai heni ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne ʻuluaki folofola ʻokú Ne foaki ki he kakai tangatá mo fafiné ʻa e vaivai, ʻe taha pē, ʻa ia ko ha konga ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié ko ha kakai tō ki lalo pe anga fakakakano. Kuo tau hoko ko ha kakai tangata mo e fafine fakakakano koeʻuhí ko e Hinga ʻa ʻĀtamá. Ka te tau lava ʻo ikunaʻi hotau vaivaí pe ko hotau ngaahi natula hingá, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOkú Ne folofola leva ʻoku feʻunga ʻEne ʻaloʻofá pea kapau te tau fakavaivaiʻi kitautolu pea maʻu ʻa e tui kiate Iá, pea te Ne “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí [ngaahi meʻa lahi] ko e mālohi kiate [kitautolu].” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi heʻetau ʻuluaki liliu hotau natula tō ki laló, ʻa hotau vaivaí, te tau lava leva ke liliu hotau ngaahi ʻulungāngá, ʻa hotau ngaahi vaivaí.

Ngaahi Fiemaʻu ki he Liliú

Tau toe vakaiʻi angé ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he liliú ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻa e ʻEikí:

ʻUluakí, kuo pau ke tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu. Ko e makatuʻunga ʻa e ʻEikí ki he liliú ko e loto-fakatōkilalo. Naʻá Ne folofola, “Kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó.”10 Ko e fehangahangai ʻo e loto-fakatōkilaló ko e hīkisia. ʻOku hoko ʻa e hīkisia ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku lelei ange ʻetau ʻiló—ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻetau fakakaukaú pe ongó ʻi he fakakaukau pe ongo ʻa e ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá … pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne … liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, ʻo angavaivai, angamalū, [mo] loto-fakatōkilalo.”11

ʻOku fie maʻu ke tau liʻaki ʻa e tangata fakakakanó pea hoko ʻo loto-fakatōkilalo mo angavaivai, kae lava ke tau liliu. Kuo pau ke tau loto-fakatōkilalo feʻunga ke tau muimui ʻi ha palōfita moʻui. Loto-fakatōkilalo feʻunga ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Loto-fakatōkilalo feʻunga ke fakatomala he ʻaho kotoa pē. Kuo pau ke tau loto-fakatōkilalo feʻunga ke tau fie liliu, ke “fakavaivaiʻi ʻa [hotau] lotó ki he ʻOtuá.”12

Uá, kuo pau ke tau tui kia Sīsū Kalaisi. Ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au,”13 te Ne ʻomi ʻa e mālohi ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí. ʻI hono fakatahaʻi ʻa e loto-fakatōkilaló mo e tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi fakaivia ʻo ʻEne ʻaloʻofá pea mo e ngaahi tāpuaki kakato ʻoku lava ke maʻu tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni “ko e fakatomala moʻoní ʻoku kamata ʻaki [ia] e tui ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi [ʻa] e mālohi ke fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakamālohia kitautolu. … ʻOku fakaava heʻetau tuí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.”14

Tolú, ʻoku fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá ʻa ʻEne lava ke liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohí. Kapau te tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu pea tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻe fakaivia kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá ke tau liliu. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te Ne fakamālohia kitautolu ke tau liliu. ʻOku malava ʻení koeʻuhí he ʻoku hangē ko ʻEne folofolá, “ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē.”15 ʻOku hanga ʻe Heʻene ʻaloʻofa fakaiviá ʻo ʻomi ʻa e mālohi ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi fakafeʻātungia kotoa pē, ngaahi faingataʻa kotoa pē, mo e ngaahi vaivai kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke liliú.

ʻE lava ke hoko e ngaahi meʻa ʻoku tau vaivai taha aí ko hotau ngaahi mālohinga lahi tahá. Te tau lava ʻo liliu pea hoko “ko ha kakai foʻou.”16 ʻE lava moʻoni ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ʻo hoko “ko e mālohi kiate [kitautolu].”17

Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá koeʻuhí ke tau lava ʻo liliu, fakatomala, pea hoko ʻo lelei ange. ʻE lava moʻoni ke toe fanauʻi foʻou kitautolu. Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi tōʻongá, maʻunimaá, pea naʻa mo e “holi ke faikoví.”18 ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha Tamai Hēvani ʻofá, ʻoku tau maʻu ai ʻiate kitautolu pē ʻa e mālohi ke liliú.

Ngaahi Sīpinga ʻo e Liliú

ʻOku fonu ʻi he folofolá ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e kakai tangata mo fafine ne nau liliú.

Ko Saula, ko ha tangata Fālesi mo faʻa fakatanga ki he siasi faka-Kalisitiané ʻi he kuonga muʻá,19 naʻe hoko ia ko Paula, ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko ha taulaʻeiki ʻi he fakamaauʻanga ʻa e Tuʻi angakovi ko Noá. Naʻá ne fanongo ki he ngaahi lea ʻa ʻApinetaí, fakatomala kakato, peá ne hoko ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe feinga ʻa hono foha ko ʻAlamaá ʻi heʻene kei talavoú ke fakaʻauha ʻa e Siasí. Naʻá ne kau ʻi he “fakalielia taha ʻi he kau fai angahalá”20 ka ne taʻeʻoua ʻa e liliu hono lotó peá ne hoko ko ha faifekau mālohi ʻi heʻene ngaahi ngāué.

Naʻe pusiakiʻi ʻa Mōsese ki he fāmili ʻo Feló pea naʻe ohi hake ia ʻi he tuʻumālié ko ha pilinisi ʻi ʻIsipite. Ka ʻi he mahino kiate ia ʻa hono tuʻunga totonú peá ne ʻiloʻi hono ikuʻanga fakalangí, naʻá ne liliu peá ne hoko ko e palōfita foaki fono maʻongoʻonga ʻo e Fuakava Motuʻá.21

Kuó u mālieʻia maʻu pē ʻi he fuʻu liliu lahi e loto ʻo e kuitangata ʻo hoku uaifí, ko Sēmisi B. Kisá.22 Ne fanauʻi ia ʻe ha ongo paionia tui faivelenga ʻo e Siasí ʻi he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1906, ne mālōlō ʻene faʻeé ʻi heʻene kei siʻí pea naʻá ne faingataʻaʻia lolotonga ʻene kei talavoú. Lolotonga ʻene kei toʻu tupú mo e ngaahi taʻu ʻo ʻene kei talavoú, naʻá ne mavahe ai mei he Siasí; peá ne maʻu ha ngaahi tōʻonga kovi lolotonga e taimi ko iá. Ka neongo iá, naʻá ne fetaulaki pea mali mo ha fefine faivelenga pea naʻá na ohi fakataha ha fānau ʻe toko nima.

ʻI he 1943, hili ia e ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká mo e lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani hono II, naʻe mavahe ai ʻa Pate, ko e hingoa ia ne ui ʻaki ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, mei ʻIutā ʻo hiki ki Losi ʻEniselesi, Kalēfonia, ke kumi ha ngāue. Lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo ʻene mamaʻo mei ʻapí, naʻá ne nofo mo hono tuofefiné mo hono husepānití, ʻa ia ne hoko ko e pīsope ʻi honau uōtí.

ʻI he ʻofa mo e ivi tākiekina ʻa hono tuofefiné mo e tokoua-ʻi he-fonó, naʻe kamata ai ke fakaake ʻene tokanga ki he Siasí pea kamata ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná he pō kotoa kimuʻa peá ne toki mohé.

ʻI ha pō ʻe taha, lolotonga ʻene lau ʻa e ʻAlamā vahe 34, naʻe ongo ki hono lotó ʻa ʻene lau ʻa e ngaahi lea ko ʻení:

“ʻIo, ʻoku ou fakaʻamu ke mou haʻu ʻo ʻikai toe fakafefeka homou lotó. …

“He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtua; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.”23

Lolotonga ʻene lau e ngaahi veesi ko ʻení, naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ʻaupito pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne liliu, ke ne fakatomala, pea naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe pau ke ne faí. Naʻá ne tuʻu hake mei hono mohengá ʻo ne tūʻulutui pea kamata ke ne lotu, ʻo tautapa ki he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ia pea mo foaki ange ʻa e mālohi naʻá ne fie maʻú ke fakahoko ʻaki ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí. Naʻe tali ʻene lotú, pea talu mei he taimi ko iá, ne ʻikai pē ke ne toe sio ki mui. Naʻe hoko atu ʻa Pate ke ngāue ʻi he Siasí pea naʻá ne hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻi he Siasí, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne liliu ʻi he tapa kotoa pē. Naʻe liliu ʻene fakakaukaú, hono lotó, ko ʻene ngaahi angafaí, mo hono ʻulungāngá kotoa.

ʻE kāinga, ko hotau ikuʻanga mo e taumuʻa fakalangí ke tau hoko ʻo tatau mo ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau liliú pe fakatomalá. ʻOku tau maʻu ʻa e “tatau [ʻo e Fakamoʻuí] ʻi [hotau] fofongá.”24 ʻOku tau hoko ʻo foʻou, maʻa, kehe, pea ʻoku tau hokohoko atu pē ke ngāueʻi ia he ʻaho kotoa pē. Ko e taimi ʻe niʻihi mahalo ʻe hangē ʻoku tau manga ʻe ua ki muʻa pea manga ʻe taha ki mui, ka ʻoku tau hokohoko atu ʻi he loto-fakatōkilalo ke laka ki muʻa ʻi he tui.

Pea ʻi heʻetau fakavaivaiʻi kitautolu mo tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakalelei mo taʻe-fakangatangatá ke tau lava ʻo liliu.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi moʻoní Ia. ʻOku feʻunga ʻānoa ʻEne ʻaloʻofá. ʻOku ou fakahā ko Ia “ʻa e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí.”25 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.