Konifelenisi Lahi
Ko Ho Natula Faka-ʻOtuá mo e Ikuʻanga Taʻengatá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko Ho Natula Faka-ʻOtuá mo e Ikuʻanga Taʻengatá

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakatefito hoʻomou moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi pea manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he kaveinga ʻa e Kau Finemuí.

Siʻi ngaahi tuofāfine, fakamālō atu ʻi hoʻomou kau maí. ʻOku ou lāngilangiʻia ke kau ʻi he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí maʻá e houʻeiki fafiné. Naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi taimi ne u faʻa kau atu ai ki he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí. Kae tuku muʻa ke u fakamahinoʻi atu ʻa e meʻa ʻoku mahinó—ʻoku ʻikai ke u kei siʻi, pea ʻoku ʻikai ko ha fefine au! Ka neongo ia, naʻá ku ako ʻoku siʻisiʻi ange ʻeku ongoʻi taʻeoliʻiá kapau te u lava ʻo lau maʻuloto fakataha mo e kau finemuí ʻa e kaveinga ʻo e Kau Finemuí. ʻOku mahuʻinga ki he kau finemuí ʻa e tokāteline maʻongoʻonga ʻoku akoʻi ʻi he kaveinga ʻa e Kau Finemuí1 ka ʻoku ʻaonga ia ki he taha kotoa, ʻo kau ai kitautolu ʻoku ʻikai ko e kau finemuí.

ʻOku kamata ʻa e kaveinga ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē, “Ko ha ʻofefine ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, mo ha natula faka-ʻOtua mo e ikuʻanga ta‘engata.”2 ʻOku ʻi he fakamatala ko ʻení ha foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe fā. ʻUluakí, ko ha ʻofefine ʻofeina koe. He ʻikai liliu ia ʻe ha meʻa te ke fai—pe taʻe fai. ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko Hono ʻofefine fakalaumālie koe. Mahalo he ʻikai ke tau ongoʻi ʻEne ʻofá he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ia. ʻOku haohaoa ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.3 Ka ʻoku ʻikai haohaoa ʻetau malava ko ia ke ongoʻi ʻa e ʻofa ko iá.

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālié ʻi hono fakahoko mai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.4 Ka ʻe lava ke “fakafeʻātungiaʻi ʻa e tākiekina fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he ngaahi ongo mālohi, hangē ko e ʻitá, tāufehiʻá, … [pe] manavasiʻí, … [ʻo] hangē ko haʻate feinga ke te ifoʻia ʻi hono kai ʻo ha foʻi kālepi, lolotonga haʻate kai polo fifisi. … ʻOku mālohi ʻaupito ange ʻa e [meʻakai ʻe taha] he meʻa ʻe tahá.”5 ʻOku pehē pē foki mo hono hanga ʻe he ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, kau ai ʻa e angahalá,6 ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú.

Ko e meʻa tatau pē, ʻe lava ʻe he ngaahi tūkunga faingataʻá mo e fokoutua fakatuʻasinó pe fakaʻatamaí, mo ha ngaahi meʻa kehe pē ʻo uesia ʻetau tuʻunga malava ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻe lava ke ʻaonga ʻa e faleʻi ʻa e kau taki falalaʻangá pe kau mataotaó. Te tau lava foki ʻo feinga ke fakaleleiʻi ʻetau ongoʻingofua ko ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻetau fehuʻi loto pē, “ʻOku tuʻu maʻu nai ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá pe ʻoku ou ʻofa kiate Ia ʻi he taimi ʻoku lelei ai hoku ʻahó pea ʻikai fuʻu fēfē ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻá?”

Ko e moʻoni hono uá, ʻoku tau maʻu ha mātuʻa fakalangi, ko ha tamai mo ha faʻē.7 ʻOku maʻu ʻa e tokāteline ʻo e Faʻē Fakalangí ʻi he fakahā pea ko ha tui makehe ia ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e mahuʻinga ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení: “ʻOku kamata ʻetau ʻilo fakateolosiá ʻi ha ongomātuʻa fakalangi. Ko e tumutumu ʻetau fakaʻamú ke hangē ko kinauá.”8

ʻOku siʻi ha toe meʻa kuo fakahā mai fekauʻaki mo e Faʻē ʻi he Langí, ka ko e meʻa ʻoku tau ʻiló ʻoku fakamatalaʻi fakanounou ia ʻi he ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi heʻetau polokalama Gospel Library.9 Ko hoʻo lau pē ʻa e meʻa ʻoku ʻi aí, te ke ʻiloʻi leva ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e kaveingá. ʻOku ou fakaʻamu ne u ʻilo ha meʻa lahi ange. Mahalo ʻoku mou kei maʻu foki mo ha ngaahi fehuʻi pea mo loto ke maʻu mo ha ngaahi tali lahi ange. Ko e fekumi ki ha mahino lahi angé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau tupulaki fakalaumālié, ka mou kātaki ʻo mātuʻaki tokanga. He ʻikai lava ke fetongi ʻe he fakaʻuhingá ʻa e fakahaá.

He ʻikai iku ʻa e fakamahamahaló ki ha ʻilo fakalaumālie ʻoku lahi angé, ka ʻe malava ke iku ia ki he kākaá pe ueʻi ʻetau tokangá mei he meʻa kuo ʻosi fakahaá.10 Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá, “Lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá.”11 ʻOku tau muimui ʻi he sīpinga ko ʻení mo fakataumuʻa ʻetau moihuú ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Kalaisí pea ʻikai lotu ki he Faʻē Fakalangí.12

Talu mei hono fili ʻe he ʻOtuá ha kau palōfitá, kuo fakamafaiʻi kinautolu ke nau lea ko Hono kau fakafofonga. Ka ʻoku ʻikai ke nau fakahaaʻi ha ngaahi tokāteline ʻoku nau fokotuʻutuʻu ʻi he “loto [ʻonautolú pē]”13 pe akoʻi ha meʻa ʻoku teʻeki ke fakahā mai. Fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e palōfita ko Pēlamí ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻe ʻoange ki ai ha totongi fakafufū ke ne fakamalaʻiaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ke monūʻia ʻa Mōapé. Naʻe pehē ʻe Pēlami, “Kapau ʻe foaki [mai ʻe he tuʻi ʻo Mōapé] ʻa hono falé ʻoku pito ʻi he silivá mo e koulá, ʻe ʻikai te u faʻa fakakeheʻi e folofola ʻa [e ʻEiki] ko hoku ʻOtuá, ke fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo.”14 ʻOku tatau pē ia mo e haʻisia ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI hono fie maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá ʻoku taʻeufi mo taʻeʻaonga fakatouʻosi ia. Ka, ʻoku tau tatali ki he ʻEikí mo ʻEne taimi-tēpilé ke fakahā mai ʻEne ngaahi moʻoní ʻo fakafou ʻi he ngaahi founga kuó Ne fokotuʻú.15

Ko e moʻoni hono tolu ʻi he ʻuluaki palakalafi ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí ko ʻetau maʻu “ha natula faka-ʻOtuá.” ʻOku mahuʻinga ʻeni ki hotau tuʻunga totonú. Ko e “faʻunga tupuʻanga” fakalaumālie ia ʻoku tau maʻu mei heʻetau mātuʻa fakalangí,16 pea ʻoku ʻikai ha ngāue ia ke tau toe tānaki ki ai. Ko hotau tuʻunga mahuʻinga tahá ʻeni, ʻo tatau ai pē pe ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau fili ke ʻiloʻi ai kitautolú. ʻOku mahuʻinga ke mahino ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení ki he tokotaha kotoa pē kae tautautefito ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku kau ki ha ngaahi kulupu kuo fuoloa hono fakasiʻia, fakamoʻulaloaʻi, pe fakavaivaiʻí. Manatuʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ke ʻiloʻi ʻaki koé ʻoku kaunga ia ki hoʻo natula fakalangi ko ha fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e foʻi moʻoni hono faá ko ʻetau maʻu ha “ikuʻanga taʻengata.” He ʻikai fakakounaʻi kitautolu ki he ikuʻanga ko iá. Hili ʻa e maté, te tau maʻu ʻa e meʻa kuo tau fakafeʻungaʻi kitautolu ki aí mo “maʻu ʻa e meʻa [pē] ʻoku [tau] loto ke maʻú.”17 ʻOku makatuʻunga ʻa ʻetau ʻiloʻi hotau ikuʻanga taʻengatá ʻi heʻetau ngaahi filí. ʻOku fie maʻu ki ai hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakava toputapú. Ko e hala ko ʻeni ʻo e fuakavá, ko e hala ia ʻoku tau omi ai kia Kalaisí pea ʻoku fakatefito ia ʻi he moʻoni tuʻuloa mo e fono taʻengata mo taʻefeliliuakí. He ʻikai lava ke tau faʻu ha hala pē ʻatautolu pea ʻamanaki atu ki he ngaahi ola kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku hala ke tau ʻamanaki atu ki Heʻene ngaahi tāpuakí lolotonga ia ʻoku ʻikai ke tau muimui ʻi he ngaahi fono taʻengata ʻoku nau makatuʻunga mei aí18 ʻo hangē ko haʻatau fakakaukau te tau lava ʻo ala ki ha sitou vela mo “fili” ke ʻoua naʻa tau velá.

Mahalo ʻoku mou ʻiloʻi naʻá ku faʻa faitoʻo ʻa e kakai mahaki mafú. Naʻe maʻu honau ola lelei tahá ʻi he muimui ki he ngaahi palani fakafaitoʻo kuo fakamoʻoniʻí. Neongo hono ʻilo ʻeni ʻe he kau mahakí, ka ne nau kei feinga pē ke aleaʻi ha palani fakafaitoʻo kehe. Naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai ke u fie fakaʻaongaʻi ʻe au ha ngaahi faitoʻo lahi pehē” pe “ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ʻe au ha toe ngaahi sivi vakaiʻi.” Ko e moʻoni, naʻe tauʻatāina ʻa e kau mahakí ke fai ʻenau ngaahi filí, ka ʻo kapau ne nau mavahe mei he ngaahi palani faitoʻo leleí, naʻe uesia ʻenau ngaahi olá. He ʻikai lava ke fili ʻa e kakai mahaki mafú ki ha founga fakafaitoʻo ʻoku ʻikai ko e lelei tahá ia pea tukuakiʻi ʻenau toketā mafú ki ha ngaahi ola ʻoku ʻikai ko e lelei tahá.

Ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko kiate kitautolú. ʻOku fakaiku ʻa e hala kuo tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní ki he ngaahi ola taʻengata lelei tahá. ʻOku tau tauʻatāina ke fili, ka he ʻikai ke tau lava ʻo fili ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻikai muimui ʻi he hala kuo fakahā maí.19 Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ia ʻokú ne maumauʻi ha fonó, ʻo ʻikai talangofua ki he fonó, ka ʻokú ne feinga ke hoko ko [ha] fono kiate ia peé, … ʻoku ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻe he fonó, pe ko e ʻaloʻofá, pe ko e fakamaau totonú pe ko e fakamāú.”20 He ʻikai ke tau lava ʻo afe mei he hala ʻo e Tamai Hēvaní pea tau tukuakiʻi Ia ki ha ngaahi ola ʻoku ʻikai ko e lelei tahá.

ʻOku pehē ʻi he palakalafi ua ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí: “ʻI heʻeku hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fāifeinga ke hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku ou fekumi pea ngāueʻi e fakahā fakatāutahá pea ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi Hono huafa māʻoniʻoní.” Te tau lava ʻo fakatupulaki ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻetau ngāue ʻi he tuí.21 Te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa-foaki fakalaumālie ke “ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe kalusefai ia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní.” Pe ko ʻetau maʻu ʻa e meʻa-foaki ke tui ki he ngaahi lea ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻí,22 kae ʻoua kuo tau ʻiloʻi maʻatautolu pē. Te tau lava ʻo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke haʻu kiate Ia. ʻI he foungá ni, ʻoku tau kau fakataha ai mo Ia ʻi Heʻene ngāué.23

ʻOku hoko atu ʻa e kaveinga ʻa e Kau Finemuí ʻo pehē, “Te u tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.” ʻOku fie maʻu ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá,24 neongo ʻoku fakamafaiʻi ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Fitungofulú ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí.25 Fakakaukauloto ki ha vaʻinga soka ʻa ia ko e leʻo koló pē ʻokú ne maluʻi ʻa e koló. Ka taʻeʻoua ʻa e tokoni ʻa e kau vaʻinga kehe ʻo e timí, he ʻikai lava ʻe he leʻo koló ʻo maluʻi feʻunga ʻa e koló, pea ʻe foʻi maʻu pē ʻa e timí. ʻOku pehē pē hono fie maʻu ʻo e tokotaha kotoa ʻi he timi ʻa e ʻEikí.26

ʻOku pehē ʻi he kamataʻanga ʻo e palakalafi fakaʻosi ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí, “ʻI heʻeku fāifeinga ke feʻunga mo e hakeakiʻí, ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá pea feinga ke fakalakalaka ʻi he ʻaho takitaha.” Koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakatomala, ako mei heʻetau ngaahi fehalākí, pea ʻoua naʻa fakahalaiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku fuʻu tokolahi fau ha kakai ʻoku nau lau e fakatomalá ko ha tautea. … Ka ʻoku fakatupu e ongoʻi tauteaʻi ko ʻení ʻe Sētane. ʻOkú ne feinga ke taʻofi kitautolu mei heʻetau hanga kia Sīsū Kalaisi, ʻoku tuʻu ʻo mafao mai Hono toʻukupú, ʻo ʻamanaki mo fie fakamoʻui, fakamolemoleʻi, fakamaʻa, fakaivia, fakahaohaoaʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú.”27

ʻI heʻetau fakatomala fakamātoató, he ʻikai kei tuʻu maʻu ha kafo fakalaumālie, neongo pe ko e hā kuo tau faí, ko e hā hono mamafá, pe tuʻo lahi ʻetau toutou fakahoko iá.28 Kapau te tau faʻa fakatomala pea fekumi ki ha fakamolemole ‘i he loto-moʻoni, ‘e fakamolemoleʻi ‘a kitautolu.29 He toki meʻaʻofa fakaofo moʻoni ia mei hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí!30 ʻE lava ke fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kuo fakamolemoleʻi kitautolu. ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e fiefiá mo e nongá,31 ʻoku matafi atu leva ʻa e ongoʻi halaiá,32 pea ʻoku ʻikai ke toe fakamamahiʻi kitautolu ʻe heʻetau angahalá.33

Ka neongo ia, naʻa mo e hili ʻetau fakatomala fakamātoató, te tau kei lava pē ʻo humu. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻetau humú naʻe ʻikai feʻunga ʻa e fakatomalá ka te ne ala fakahaaʻi ʻa e vaivai fakaetangatá. Meʻa fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi “ʻoku kehe e ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ngaahi vaivaí mei Heʻene [ʻafio] ki he angatuʻú.” ʻOku ʻikai totonu ke tau veiveiua ʻi he tuʻunga malava ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí he “ʻoku folofola maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaloʻofa ʻo kau ki he ngaahi vaivaí.”34

ʻOku pehē ʻi he fakaʻosinga ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí, “Te u fakamālohia hoku ʻapí mo e fāmilí, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, pea maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní ʻi he tui.” ʻE lava ke ʻuhinga ʻa hono fakamālohia ʻo e ʻapí mo e fāmilí ki hono faʻu ʻo e ʻuluaki fehokotakiʻangá ʻi ha sēini ʻo e faivelengá, hokohoko atu ʻi ha tukufakaholo ʻo e tuí, pe ko hano toe fakafoki mai ia.35 Ka neongo ia, ʻoku maʻu ʻa e mālohí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava toputapú.

ʻOku tau ako ʻi he temipalé pe ko hai kitautolu mo e feituʻu ne tau ʻi aí. Naʻe pehē ʻe he filōsefa Loma ko Siseloó, “Ko e taʻeʻilo ko ia ki he meʻa naʻe hoko kimuʻa pea fanauʻi koé ke tuʻu maʻu hoʻo moʻuí ko ha kiʻi tamasiʻi siʻi.”36 Ko hono moʻoní, naʻá ne ʻuhinga ki he hisitōlia ʻo e māmaní, ka ʻe lava ke toe mafao atu ʻa hono fakaʻuhingaʻí. ʻOku tuʻu maʻu ʻetau moʻuí ʻo hangē ha fānau īkí kapau ʻoku tau taʻetokanga ki he fakakaukau taʻengata ʻoku maʻu ʻi he ngaahi temipalé. ʻOku tau tupu hake ai ʻi he ʻEikí, “maʻu e kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,”37 pea moʻui līʻoa kakato ange ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí.38 ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau maʻu ai e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.39

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakatefito hoʻomou moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi pea manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he kaveinga ʻa e Kau Finemuí. Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e loto-vilitakí, ʻe tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke ke hoko ko Hono ʻea-hokó pea maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú.40 He ʻikai ke Ne lava ʻo foaki atu ha toe meʻa lahi ange. He ʻikai ke Ne lava ʻo talaʻofa atu ha toe meʻa lahi ange. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiloʻí mo Ne finangalo ke ke fiefia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui ka hoko maí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.