Konifelenisi Lahi
Kuó Ne Toe Tuʻu mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú: Te Tau Lava ʻo Ikuna Lahi Ange
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Kuó Ne Toe Tuʻu mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú:

Te Tau Lava ʻo Ikuna Lahi Ange

Kuo ikunaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmani ko ʻení ke ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke ʻikai ngata pē ʻi hoʻo moʻuí, ka ke aʻu ki ha taimi ʻokú ke ikuna pea aʻu pē ʻo mālohi, makatuʻunga ʻiate Ia.

Mēlini, ko ʻEletā Hōlani au, pea ʻoku ʻamanaki ke toe kovi ange.

ʻOku Tau Ikuna Lahi Ange

ʻOku tau mālieʻia kotoa pē ʻi he ngaahi talanoa ʻo e niʻihi kuo moʻuí. ʻOku tau fanongo ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ha kau fakatotolo loto-toʻa mo ha kakai angamaheni ʻoku nau faitatau ʻi heʻenau matuʻuaki e ngaahi faingataʻá mo e fakatuʻutāmakí, pea ʻoku tau faʻa fehuʻi hifo ai, “Ne u mei lava nai ʻo fai ia?”

ʻOku ou fakakaukau ai ki he tokotaha kumi fonua Pilitānia ko ʻĒnesi Sekaletoni mo e kau kauvaka ʻi hono vaka HMS Endurance, ʻa ia ne hilifakia ʻi he ʻaisi ʻo ʻAnitātiká ʻi ha motu liʻaki, ʻi ha meimei taʻu ʻe ua. Naʻe fakahaofi ʻe he founga fakataki mo e fakaʻutoʻuta lelei ʻa Sekaletoní ʻa e moʻui ʻo ʻene kau tangatá, neongo e ngaahi tūkunga faingataʻa tahá.

ʻOku ou fakakaukau leva ki he kau kauvaka ʻo e ʻĀpolo 13 ʻi heʻenau folau ʻi he vavaá ke tūʻuta ki he māhiná! Ka naʻe hoko ha fakatamaki ʻi ha pā ʻa e tangikē ʻosikená, pea naʻe pau ai ke taʻofi ʻa e folaú. Tuʻunga ʻi he ʻikai ha ʻosikena feʻungá, ne fakakaukauʻi fakapotopoto leva ʻe he kau ʻalu vavaá mo e kau ngāue he ʻōfisi pulé ha founga ke fakafoki lelei mai ai ki māmani ʻa e kau folau vavā kotoa ʻe toko tolú.

ʻOku ou ofo ʻi he feinga moʻui ʻa e niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili ʻoku uesia ʻi he taú, nofo pōpula ʻi ha ngaahi ʻapitanga taú, pea mo kinautolu ʻoku hoko ko ha kau kumi hūfanga, ʻa ia ʻoku nau kei ʻamanaki lelei loto-toʻa koeʻuhí ko honau kaungāmamahí, ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e leleí ʻi heʻenau fehangahangai mo e fakamamahí, pea ʻoku nau lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau kātekina mo ha toe ʻaho ʻe taha.

Te ta lava nai ʻo moʻui ʻi ha taha ʻo e ngaahi tūkunga fakalilifu ko ʻení?

Mahalo ʻe fakakaukau hamou niʻihi ki he talanoa ʻo e kau feinga moʻuí pea ʻoku mahino homou tūkungá ʻoku mou feinga moʻui mo kimoutolu he taimí ni ko ha taha kuo ngaohikovia, liʻekina, houtamakia, fakamamahiʻi ʻi ʻapi, pe ko ha faʻahinga mamahi peheni. ʻOkú ke lolotonga fāifeinga mo koe ke ke moʻui ʻi ha tūkunga ʻoku faitatau mo ha fakaevaha fakalilifu pe ko ha folau vavā ne taʻofi fakafokifā. ʻE fakahaofi nai koe; te ke moʻui nai ʻi he talanoa fekauʻaki mo hoʻo feinga moʻuí?

Ko e talí ko e ʻio. Te ke lava pē ʻo moʻui. Ko hono moʻoní kuo ʻosi fakahaofi koe; kuo ʻosi fakamoʻui koe—ʻe he Tokotaha kuó Ne foua ʻa e mamahi ʻokú ke lolotonga fekuki mo iá mo kātakiʻi ʻa e faingataʻa ʻokú ke lolotonga kātekiná.1 Kuo ikunaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmaní2 ke ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke ʻikai ngata pē ʻi hoʻo moʻuí ka ke aʻu ki ha taimi ʻokú ke ikuna pea aʻu pē ʻo mālohiʻo fakafou ʻiate Ia—ke ke ikunaʻi fakaʻaufuli ʻa e mamahí, loto-mamahí, mo e ʻitá, pea fetongi ʻaki ia ʻa e nongá.

Naʻe ʻeke ʻe he ʻAposetolo ko Paulá:

“Ko hai te ne fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisí? ʻA e mahakí, pe ko e mamahí, pe ko e fakatangá, pe ko e hongé, pe ko e telefuá, pe ko e tuʻutāmakí, pe ko e heletaá? …

“Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻoku tau ikuna pea mālohi lahi ʻiate ia naʻe ʻofa kiate kitautolú.”3

Ko e Ngaahi Talaʻofa ki ʻIsileli ʻo e Fuakavá

Te mou manatuʻi e taimi naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e fakaafé ni ʻi he konifelenisi lahí. Naʻá ne pehē: “ʻI hoʻo ako ko ia e folofolá … ʻoku ou tapou atu ke ke ʻai ha lisi ʻo e meʻa kotoa kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fakahoko maʻa ʻIsileli ʻo e fuakavá. ʻOku ou tui te ke ʻohovale!”4

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi talaʻofa mālohi mo fakafiemālie kuo ʻilo ʻe homau fāmilí. Fakakaukauloto angé ʻoku folofola atu ʻa e ʻEikí kiate koe—ʻa koe ʻokú ke feinga ke moʻuí—koeʻuhí ʻoku ʻaʻau ia:

‘Oua ʻe manavahē.5

ʻOku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi mamahí, pea kuó u haʻu ke fakamoʻui ʻa kimoutolu.6

He ʻikai te u liʻaki kimoutolu.7

ʻOku ʻiate kimoutolu ʻa hoku huafá pea ʻoku tokangaʻi kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló.8

Te u fai ʻa e ngaahi mana ʻiate kimoutolu.9

ʻAʻeva mo au; ako ʻiate au; te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.10

ʻOku ou ʻi homou lotolotongá.11

ʻOku ʻaʻaku ʻa kimoutolu.12

Kiate Kinautolu ʻOku Feinga Moʻuí

ʻI he fakakaukau ki he ngaahi fakapapau ko iá, ʻoku ou fie lea hangatonu atu ai kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi hangē ʻoku ʻikai pē ha haoʻanga mei hoʻomou talanoa ki he feinga moʻuí koeʻuhí ko e mamahi kuo mou foua makatuʻunga ʻi he ʻulungaanga kovi ʻa e niʻihi kehé. Kapau ko e talanoa ʻeni ki hoʻomou feinga moʻuí, ʻoku mau tangi fakataha mo kimoutolu. ʻOku mau fakaʻānaua ke mou ikunaʻi ʻa e puputuʻú, fakamāʻiá, mo e manavaheé, pea fakaʻamu ange mai ke mou ikunaʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.

Mei He Fakamamahiʻí ki he Feinga Moʻuí ki he Ikunaʻí

Kapau kuó ke aʻusia ha faʻahinga ʻo e ngaohikoviá, fakamamahí pe fakamālohí, mahalo te ke fakakaukau ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ko e foʻui pē ʻoʻou pea ʻoku totonu pē ke ke fuesia ʻa e fakamā mo e halaia ʻokú ke ongoʻí. Mahalo kuó ke fakakaukau:

  • Naʻá ku mei lava pē ʻo fakaʻehiʻehi mei heni.

  • ʻOku ʻikai toe ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate au.

  • He ʻikai ke toe ʻofa ha taha ʻiate au.

  • ʻOku ʻikai ke toe lava ʻo fakaleleiʻi ʻeku fehalākí.

  • ʻOku ʻaonga ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé, kae ʻikai kiate au.

Mahalo ʻoku hoko e ngaahi fakakaukau mo e ongo hala ko ʻení ko ha meʻa ia ke ne taʻofi ai hoʻo kumi tokoni ki he fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, kau takí, pe kau mataotaó, pea kuó ke fefaʻuhi toko taha ai pē. Kapau kuó ke kumi tokoni ki he niʻihi ʻokú ke falala ki aí, mahalo ʻokú ke kei fāinga pē mo e ngaahi fakakaukau ʻo e fakamāʻiá mo e fehiʻa pē ʻiate kitá. ʻE lava ke tolonga ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻo laui taʻu. ʻOkú ke ʻamanaki ʻe ʻi ai pē ʻaho te ke ongoʻi sai ange ai, ka ʻoku teʻeki pē ke hoko mai e ʻaho ia ko iá.

Naʻe ʻikai, ʻoku ʻikai pea he ʻikai pē ko ha foʻui ia ʻoʻou ʻa e ngaohikoviá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku tala atu ʻe he tokotaha fakamamahí pe ko ha toe taha kehe. Kapau kuo fai atu kiate koe ha anga taʻeʻofa, fakamalaʻia pe ko ha kākā fakamālohi kehe, ʻoku ʻikai ko koe ia ʻoku fie maʻu ke fakatomalá; ʻoku ʻikai ko haʻo foʻui ia ʻoʻou.

ʻOku ʻikai ke hōloa ai ho mahuʻingá pe siʻi ange ai hono ʻofaʻi koé, pe ko hoʻo hoko ko ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ko ha meʻa ne fakahoko ʻe ha taha kehe kiate koe.

ʻOku ʻikai teitei ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate koe ko ha taha ke fehiʻanekinaʻi. Ko e hā pē meʻa kuo hoko kiate koé, ʻoku ʻikai ke Ne mā pe loto-mamahi ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe ʻi ha founga ʻoku teʻeki ai ke ke ʻilo. Pea te ke ʻiloʻi ia ʻi hoʻo falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá pea ʻi hoʻo ako ke tui kiate Ia ʻi Heʻene folofola atu ʻokú ke “mahuʻinga ʻi [Hono] ʻaó.”13

ʻOku ʻikai ʻilo ʻaki koe e ngaahi meʻa fulikivanu ko ʻeni kuo hoko kiate koé. ʻI he moʻoni nāunauʻiá, ʻoku ʻilo ʻaki koe ho tuʻunga taʻengata ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he ʻofa haohaoa mo taʻefakangatangata ʻa e Tokotaha Fakatupú pea mo e fakaafe ki he fakamoʻui kakató.

Neongo ʻe hangē ʻoku taʻemalavá, ka ʻe malava ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he mana ʻo e mālohi huhuʻi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuo toe tuʻu “mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.”14

ʻOku maʻu ʻe hotau Fakamoʻui ʻaloʻofá, ʻa ia naʻá Ne ikunaʻi ʻa e fakapoʻulí mo e faiangahalá, ʻa e mālohi ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fehalaaki kotoa pē , ko ha moʻoni faifakamoʻui ia kiate kinautolu kuo fakahalaʻi ʻe he niʻihi kehé.15

Kātaki muʻa ʻo ʻiloʻi kuo hāʻele hifo ʻa e Fakamoʻuí ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē , ʻo aʻu ki he meʻa kuo hoko kiate koé. ʻOku tuʻunga ʻi he meʻa ko iá ʻa ʻEne ʻafioʻi tonu ʻa e ongoʻi manavaheé mo e fakamāʻiá pea mo e ongoʻi liʻekina mo mafasiá.16 Mei he uhouhonga ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú Ne foaki atu ʻa e ʻamanaki lelei naʻá ke fakakaukau kuo mole ʻo taʻengatá, ko e mālohi naʻá ke tui he ʻikai ke ke teitei maʻú, mo e fakamoʻui ne ʻikai te ke fakakaukau ʻe malavá.

ʻOku Fakahalaiaʻi ʻe he ʻEikí pea mo ʻEne Kau Palōfitá ʻa e Tōʻonga Ngaohikoviá

ʻOku ʻikai totonu ke fakahoko ha faʻahinga ngaohikovia pē—fakatuʻasino, fakasekisuale, fakaeloto pe leakovi—ʻi ha faʻahinga ʻapi, fonua, pe faʻahinga talatukufakaholo pē. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fai pe lea ʻaki ʻe ha uaifi pe fānau pe husepāniti, ʻe pehē ʻoku “taau” ai ke taaʻi kinautolu. ʻOku ʻikai ha taha, ʻi ha faʻahinga fonua pe talatukufakaholo, ʻokú ne teitei “koleʻi” ha fakamālohi pe fakamamahi mei ha taha ʻokú ne maʻu ha mafai pe ko ha taha ʻoku tupu lahi pe mālohi ange.

Ko kinautolu ʻoku nau fakahoko e ngaohikoviá pea ʻoku nau feinga ke fufuuʻi ʻenau angahala fakamamahí ʻoku nau lava ʻo hao mei he tauteá ʻi ha kiʻi taimi. Ka ko e ʻEikí ʻokú Ne ʻafio ki he meʻa kotoa pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e fakakaukau mo e holi ʻo e lotó.17 Ko ha ʻOtua Ia ʻo e fakamaau totonu, pea kuo pau pē ke fakahoko ʻEne fakamaau fakalangí.18

Ko e fakaofó he ko e ʻEikí ko ha ʻOtua foki Ia ʻo e ʻaloʻofa ki he loto-fakatomala moʻoní. Ko e kau fakamamahí—kau ai ʻa kinautolu ne fakamamahiʻi kimuʻá—ʻoku nau vetehia, liʻaki ʻenau angahalá, pea fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi honau mālohí ke totongi mo huhuʻí, ʻoku lava ke nau maʻu ha fakamolemole ʻo fakafou ʻi he mana ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.

Ko kinautolu kuo tukuakiʻi halaʻí, kuo nau aʻusia ʻa e mafatukituki mo e mamahi ʻo e ngaahi tukuakiʻi ko ʻení pea kuo tauteaʻi taʻetotonu kinautolu. Ka ʻoku nau monūʻia mo kinautolu koeʻuhí ko e mamahi ʻa e Fakamoʻuí maʻanautolú pea mo e ʻilo ko ia kuo pau pē ke ikuna ʻa e moʻoní.

Ka ko e kau fakamamahi ko ia he ʻikai ke nau fakatomalá, te nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ke fakamāuʻi ʻenau ngaahi hia fulikivanú.

ʻOku folofola mahino mai ʻa e ʻEikí Tonu ʻi Heʻene fakahalaiaʻi ha faʻahinga ngaohikovia pē: “Ka ko ia te ne fakahalaʻi ha toko taha ʻiate kinautolú ni ʻoku siʻí … ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻa e maka momosi ʻi hono kiá, pea lomakiʻi ia ʻi he loto moaná.”19

Fakaʻosi

Siʻi ngaahi kaungāmeʻa kuo siʻi fakalaveaʻi—pe ko ha taha pē kuó ne foua e ngaahi fakamaau taʻetotonu ʻo e moʻuí—te ke lava ʻo kamata foʻou. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻi Ketisemani mo Kalevale “kiate Ia … [ʻa e] loto mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē kuo faifai angé peá ta fouá,”20 pea kuó Ne ikunaʻi kotoa ia! ʻOku vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke foaki mai ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakamoʻuí kiate koe. ʻI he loto-toʻa, faʻa kātaki, mo e tokanga faivelenga pē kiate Iá, he ʻikai fuoloa kuó ke lava ʻo tali kakato ʻa e meʻaʻofa ko ʻení. Te ke lava ʻo tukuange ho loto-mamahí pea tuku ia ʻi Hono toʻukupu kelekelé.

Naʻe folofola ho Fakamoʻui angaʻofá, “ʻOku ʻikai haʻu ʻa e kaihaʻá, ka ke kaihaʻasi, pea ke tamateʻi, pea ke fakaʻauha: kuó u haʻu au ke [ke] maʻu ʻa e moʻuí, pea ke [ke] maʻu ia ʻo lahi ʻaupito.”21 Ko ha tokotaha koe kuó ke hao moʻui, te ke lava ʻo fakaakeake, pea te ke lava ʻo falala ki ai ʻi he mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke ke ikuna mo mālohi.

ʻOku mataotao ʻa Sīsū ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ngali taʻemalava ke ikunaʻí. Naʻá Ne hāʻele maí ke fakamalava ʻa e taʻemalavá, huhuʻi ʻa ia ʻoku ʻikai ala huhuʻí, fakamoʻui ʻa ia ʻoku ʻikai ala fakamoʻuí, fakatonutonu ʻa ia ʻoku ʻikai ala fakatonutonú, talaʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha talaʻofá.22 Pea ʻokú Ne taukei moʻoni ai. Ko hono moʻoní, ʻokú Ne haohaoa ai. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí, ʻēmeni.

Ke maʻu ha fakamatala mo e maʻuʻanga tokoni lahi ange, vakai ki he “Ngaohikoviá” ʻi he konga Tokoni ʻo e Moʻuí ʻi he ChurchofJesusChrist.org mo e polokalama Gospel Library.