Konifelenisi Lahi
He Naʻe ʻOfa Pehē ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolu
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


He Naʻe ʻOfa Pehē ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolu

Naʻe ʻofeina lahi kitautolu ʻe he ʻOtuá, naʻá Ne foaki ai Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú—ke fakahaofi kitautolu, kae ʻikai fakamalaʻiaʻi.

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16). Ko e fuofua taimi ne u fakatokangaʻi ai e foʻi veesi ko ʻení, naʻe ʻikai ke u ʻi he lotú pe ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi. Naʻe fai ʻeku sio sipoti ʻi he televīsoné. Neongo pe ko e sēnolo televīsone fē ne u sio aí, mo e vaʻinga naʻe faí, ka naʻe ʻi ai ha tokotaha naʻá ne puke mai ha fakaʻilonga naʻe pehē mai “Sione 3:16

Kuó u hoko ʻo manako tatau pē ʻi he veesi 17 [ʻo hangē ko e veesi 16]: “He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmaní ke fakamalaʻia ʻa māmani; ka koeʻuhí ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.”

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi, ko Hono ʻAlo pē ʻe taha ʻi he kakanó, ke tuku hifo ʻEne moʻuí maʻatautolu hono kotoa. Naʻá Ne fai ʻeni koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea kuó Ne faʻu ha palani maʻatautolu takitaha ke foki ange ki ʻapi kiate Ia.

Ka ʻoku ʻikai ko ha palani fakalūkufua ʻeni ke feinga fakakau ki ai ʻa e tokotaha kotoa ka ko hono moʻoní ʻoku ʻikai fuʻu ola lelei ia ki ha faʻahinga taha. ʻOku fakataautaha, pea fokotuʻu ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau lotó, hotau hingoá, mo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau fakahokó. Ko e hā ʻoku tau tui ai ki aí? Koeʻuhí he ʻoku akoʻi mai ia kiate kitautolu ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní:

Ne toutou fanongo ʻa Mōsese ki hono folofola ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lea “Mōsese, ko hoku foha” (vakai, Mōsese 1:6; vakai foki, veesi 7, 40). Naʻe ako ʻe ʻĒpalahame ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá, ne fili ki hono misioná kimuʻa pea fanauʻi mai iá (vakai, ʻĒpalahame 3:12, 23). ʻI he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, naʻe fokotuʻu ʻa ʻĒseta ki ha tuʻunga ke ne lava ʻo fakahaofi hono kakaí (vakai, ʻĒseta 4). Pea naʻe falala ʻa e ʻOtuá ki ha finemui, ko ha sevāniti, ke ne fakamoʻoni ki ha palōfita moʻui kae lava ke fakamoʻui ʻa Neamani (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–15).

ʻOku ou saiʻia tautautefito ki he tangata lelei ko iá, naʻe pukupuku, ʻa ia naʻe kaka ʻi ha fuʻu ʻakau ke mamata kia Sīsuú. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí naʻá ne ʻi ai, ʻo kiʻi tuʻu, ʻo ʻafio hake ki he ngaahi vaʻá, peá Ne folofola ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Sākiasi, ʻalu hifo” (Luke 19:5). Pea he ʻikai lava ke tau fakangaloki ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu 14 naʻe ʻalu ki he vao ʻakaú ʻo ako ai ki he fakataautaha moʻoni ʻa e palaní: “[Siosefa,] Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Kāinga, ko kitautolu ʻa e uho ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻuhinga ʻo e misiona hotau Fakamoʻuí. Ko ʻEna ngāué mo Hona nāunaú ʻa kitautolu fakafoʻituitui.

Kiate au, ʻoku ʻikai ha toe tohi ʻo e folofolá te ne fakamahino lelei ange ʻeni ka ko ʻeku ako ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi vahe lahi ha ngaahi sīpinga ʻo e kau fakataautaha mai ʻa e Tamai Hēvaní mo e [ʻEikí] ʻi heʻetau moʻuí.

Ne tau toki akó ni pē kia Siosefa, ko e foha ʻofeina ʻo Sēkopé. Naʻe ʻofeina lahi ʻa Siosefa ʻe he ʻEikí talu mei heʻene kei siʻí, ka naʻá ne foua ha ngaahi faingataʻa lahi mei hono ngaahi taʻoketé. ʻI he uike ʻe ua kuohilí, ne ongo ki hotau niʻihi tokolahi ʻa e anga hono fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi taʻoketé. ʻOku tau lau ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú: “ʻOku faitatau e moʻui ʻa Siosefá mo Sīsū Kalaisi, ʻi ha ngaahi founga lahi. Neongo naʻe fakatupu ʻe heʻetau ngaahi angahalá ʻa ʻEne mamahi lahí, ka ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he Fakamoʻuí, ʻo fakahaofi kotoa kitautolu mei ha ikuʻanga kovi ange ʻi he hongé. Tatau ai pē pe ʻoku tau fie maʻu ke maʻu ʻa e fakamolemolé pe fakahoko ia—ʻe aʻu ki ha tuʻunga ʻe fie maʻu ke tau fakahoko fakatouʻosi ia—ʻoku tataki kitautolu ʻe he tā sīpinga ʻa Siosefá ki he Fakamoʻuí, ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo e fakamoʻuí mo e fakaleleí.”1

Ko ha lēsoni ʻoku ou manako ai ʻi he fakamatala ko iá ʻoku haʻu ia mei he taʻokete ʻo Siosefa ko Siutá, naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki he palani fakataautaha ʻa e ʻOtuá maʻa Siosefá. ʻI he taimi ne lavakiʻi ai ʻa Siosefa ʻe hono ngaahi taʻoketé, ne fakalotoʻi kinautolu ʻe Siuta ke ʻoua te nau tāmateʻi ʻa Siosefá kae fakatau ia ke nofo pōpula (vakai, Sēnesi 37:26–27).

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ne fie maʻu ʻa Siuta mo hono ngaahi tokouá ke ʻave honau tehina siʻisiʻi taha ko Penisimaní ki ʻIsipite. ʻI he kamatá naʻe ʻikai ke loto ki ai ʻenau tamaí. Ka naʻe fai ʻe Siuta ha palōmesi kia Sēkope—te ne toe fakafoki mai ʻa Penisimani ki ʻapi.

Naʻe siviʻi ʻa e palōmesi ʻa Siutá, ʻi ʻIsipite. Naʻe tukuakiʻi hala ʻa Penisimani ki ha hia. Ne fai pau ʻa Siuta ki heʻene palōmesí, ʻo ne loto ke tuku pōpula ia ʻo fetongi tuʻunga mo Penisimani. Naʻá ne pehē, “He koeʻuhí, ʻe fēfeeʻi ʻeku faʻa ʻalu ki he tamaí, kae ʻikai ʻiate au ʻa e tamá?” (vakai, Sēnesi 44:33–34). Naʻe loto-moʻoni ʻa Siuta ke tauhi ʻene palōmesí ke fakafoki lelei ʻa Penisimani. ʻOkú ke ongoʻi nai e niʻihi kehé ʻo tatau mo hono ongoʻi ʻe Siuta ʻa Penisimaní?

ʻIkai nai ko e ongo ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú? ʻOku ongoʻi fēfē nai ʻe he kau faifekaú ʻa e kakai ʻoku nau ngāue ki aí? ʻOku ongoʻi fēfē nai ʻe he kau taki ʻo e Palaimelí mo e toʻu tupú ʻa e kakai ʻoku nau akoʻi mo ʻofaʻí?

ʻOku tatau ai pē pe ko hai koe mo ho ngaahi tūkunga lolotongá, ʻoku ʻi ai pē ʻa e tokotaha ʻokú ne ongoʻi peheni kiate koe. ʻOku ʻi ai ʻa e taha ʻoku loto ke mo foki fakataha ki he Tamai Hēvaní.

ʻOku ou houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai pē ke nau teitei liʻaki kimautolú, ʻoku hokohoko atu ʻenau lotua fakamātoato kimautolú, mo hokohoko atu ʻenau akoʻi mo tokoniʻi kimautolu ke mau taau ke foki ki ʻapi ki heʻemau Tamai ʻi Hēvaní.

Ne toki nofo falemahaki kimuí ni ha kaungāmeʻa mamae ʻi ha ʻaho ʻe 233 koeʻuhí ko e COVID-19. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ne ʻaʻahi ange ki ai ʻene tamai kuo ʻosi mālōloó ʻo ʻoange ha pōpoaki ke ʻave ki hono ngaahi makapuná. Naʻa mo e moʻui hili ʻa e moʻui fakamatelie ʻi he māmaní, naʻe kei fakaʻamu pē ʻa e kui tangata lelei ko ʻení ke tokoniʻi hono ngaahi makapuná ke nau foki ki honau ʻapi fakalangí.

ʻOku fakautuutu ʻa e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisi ʻoku nau manatuʻi ʻa e “Kau Penisimaní” ʻi heʻenau moʻuí. Kuo nau ongona ʻi he māmaní ʻa e fakahinohino mahino mei he palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku kau ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi he kongakau ʻo e toʻu tupu ʻa e ʻEikí. ʻOku ala atu ha niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili ʻi ha laumālie ʻo e ngāue fakaetauhí—ʻofá, vahevahé, mo fakaafeʻi ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke nau haʻu kia Kalaisi. ʻOku manatuʻi mo feinga ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahí ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá—fakafonu ʻa e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá, kumi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau pekia ʻi he fāmilí, pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouaú maʻanautolu.

Ko e hā ʻoku kau ai ʻi he palani fakataautaha ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú ʻa hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau foki kiate Iá? Koeʻuhí he ko e founga pē ia te tau hoko ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. ʻOku iku akoʻi kitautolu ʻe he talanoa ʻo Siuta mo Penisimaní fekauʻaki mo e feilaulau ne fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí ke fakafoki ai kitautolu ki ʻapi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Siutá ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “ʻE fēfeeʻi ʻeku faʻa ʻalu ki heʻeku tamaí, kae ʻikai [ke ke] ʻiate au?” ʻI heʻetau hoko ko e kau tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻe lava foki ke hoko ia ko ʻetau ngaahi leá.

ʻOku fonu ʻa e Fuakava Motuʻá ʻi he ngaahi talanoa ʻo e ngaahi mana naʻe hoko mo e ngaahi ʻaloʻofa ongoongofua ʻoku hoko ko e natula makehe ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI he 2 Ngaahi Tuʻi 4, ʻoku fakaʻaongaʻi tuʻo tolu ai ʻa e kupuʻi lea, “naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻe taha” ke fakamamafaʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa mahuʻingá ʻo fakatatau ki he taimi ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ia te Ne taʻe ʻafioʻi.

ʻOku fakamoʻoni hoku kaungāmeʻa foʻou ko Paulá ki he foʻi moʻoni ko ʻení. Naʻe tupu hake ʻa Paula ʻi ha ʻapi ne faʻa hoko ai ʻa e ngaohikoviá mo e ʻikai pē ke tali ha faʻahinga meʻa fakalotú. Lolotonga haʻane ako ʻi ha ʻapiako fakakautau ʻi Siamane, naʻá ne fakatokangaʻi ha ongo sisitā ne hā meiate kinaua ha maama fakalaumālie. Naʻe ʻomi ʻa e tali naʻá na kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono ʻeke ange ʻa e ʻuhinga naʻá na makehe aí.

Ne ʻikai fuoloa naʻe kamata fetaulaki ʻa Paula mo e ongo faifekaú pea naʻe fakaafeʻi ia ki he lotú. ʻI heʻene hifo mei he pasí, ʻi he Sāpate hono hokó, naʻá ne fakatokangaʻi ha ongo tangata sote hina mo hēkesi. Naʻá ne ʻeke ange pe ko e ongo ʻeletā kinaua ʻo e Siasí. Naʻá na talaange ko ia, pea naʻe muimui ʻa Paula ʻiate kinaua.

Lolotonga ʻa e polokalamá, ne tuhu mai ha tangata malanga ki he kakai ʻi he haʻofangá mo fakaafeʻi ke nau fakamoʻoni. ʻI he ʻosi ʻa e fakamoʻoni kotoa pē naʻe taaʻi atu ʻe ha tokotaha tā nafa ʻa e nafá pea kaila fakataha ʻa e haʻofangá, “ʻĒmeni.”

ʻI he tuhu mai ʻa e tangata malangá kia Paulá, naʻá ne tuʻu hake ʻo pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita pea ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.” Naʻe ʻikai ke toe taaʻi mai e nafá pe fai ha lea, ʻēmeni. Ne toki fakatokangaʻi hake ʻe Paula ko e siasi hala ia naʻe ʻi aí. Ne toki aʻu ʻa Paula ki he feituʻu totonú pea papitaiso ia.

ʻI he ʻaho ne papitaiso ai ʻa Paulá ne talaange ʻe ha mēmipa naʻe sola kiate ia, “Kuó ke fakahaofi ʻeku moʻuí.” ʻI ha ngaahi uike kimuʻá, ne fili ʻa e tangatá ni ke kumi ki ha siasi ʻe taha ʻo ne ʻalu ki ha lotu ne tā ai ha nafa mo e tali mai, ʻēmeni. ʻI he fanongo ʻa e tangatá ki he fakamoʻoni ʻa Paula kia Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, mo hono ngaahi faingataʻaʻiá, pea naʻe ʻi ai ha palani maʻana. Ko hono moʻoní, kia Paula mo e tangata ko iá, “naʻe hoko ia ʻi ha ʻaho ʻe taha!”

ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku ʻi ai ha palani fakataautaha ʻo e fiefiá ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu hono kotoa. Koeʻuhí naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo ʻOfaʻangá kiate kitautolu, ko e ngaahi mana ʻoku tau fie maʻú ʻe “[hoko tonu pē ia] he ʻaho [ko ia]” ʻoku fie maʻu ke fakahoko ai ʻEne palaní.

ʻOku ou fakamoʻoni atu te tau lava ke ako lahi ange he taʻú ni ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolu mei he Fuakava Motuʻá. ʻOku akoʻi ʻe he tohi toputapu ko iá ʻa e fatongia ʻo e kau palōfitá ʻi he ngaahi taimi taʻepaú mo e toʻu kupu ʻo e ʻOtuá ʻi ha māmani puputuʻu mo fekeʻikeʻí. ʻOku fekauʻaki foki ia mo ha kakai tui angafakatōkilalo ne nau tui mateaki ki he hāʻele mai ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻo hangē pē ko ʻetau hanganaki atu mo teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí—ʻa ʻEne toe hāʻele nāunauʻia mai kuo kikiteʻi fuoloá.

Kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ko iá, he ʻikai ke tau lava ʻo mamata ʻaki hotau mata fakanatulá, ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:3 Ka ʻe lava ke tau manatuʻi ʻa e tali ʻa Nīfai ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo ha meʻa ne ʻikai ke mahino kiate iá: neongo ne ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú (vakai, 1 Nīfai 11:17).

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he pongipongi Sāpate fakaʻofoʻofa ko ʻení. Fakatauange ke tau tohi ia ʻi hotau lotó pea fakaʻatā ia ke ne fakafonu hotau laumālé ʻaki ʻa e nonga, ʻamanaki lelei, mo e fiefia taʻengatá: naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻo Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo pē ʻe Taha ne Fakatupú ke fakahaofi kitautolu kae ʻikai fakamalaʻiaʻi kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.