Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻI Ai Hotau Hisitōlia Takitaha
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


ʻOku ʻI Ai Hotau Hisitōlia Takitaha

Haʻu muʻa ʻo fekumi ki ho fāmilí, ʻa hoʻo toʻu tangatá hono kotoa, pea ʻomi kinautolu ki ʻapi.

Kaungāmeʻa, ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻi ai hotau hisitōlia takitaha. ʻI heʻetau ʻilo hotau hisitōlia fakafāmilí, ʻoku tau fehokotaki, ʻoku tau kau, ʻoku tau hoko ai ko ha fāmili.

Ko hoku hingoá ko Kēleti Uolotā Kongo. Ko e Kēletí ko ha hingoa faka-Hōlani ia, ko e Uolotā (ʻa e hingoa ʻo ʻeku tamaí) ko ha hingoa ʻAmelika ia, pea ko e Kongó ko ha hingoa faka-Siaina ia.

ʻOku fakafuofua ʻe he kau mataotaó ʻoku feʻunga mo ha kakai ʻe toko 70–110 piliona kuo nau moʻui ʻi he māmaní. Mahalo ko ha toko taha pē kuo fakahingoa ko Kēleti Uolotā Kongó.

ʻOku ʻi ai hotau hisitōlia takitaha. ʻOku ou saiʻia ʻi he “ʻuha hifo ʻi hoku matá [mo e] māʻili e matangí.”1 ʻOku ou luelue mo e fanga penikuiní ʻi ʻAnitātika. ʻOku ou ʻoange ki he fānau paea ʻi Kuatemalá, fānau tukuhāusia ʻi Kemipōtiá, kakai fefine Masai ʻi Mela ʻAfiliká ʻa honau fuofua laʻitaá.

ʻOku ou tatali ʻi he falemahakí ʻi hono fāʻeleʻi takitaha ʻema fānaú—ʻi ha hili pē ʻeku tokoni ki he toketaá.

ʻOku ou falala ki he ʻOtuá. ʻOku ou tui “ʻoku [tau] ʻi aí, koeʻuhí ke [tau] maʻu ʻa e fiefiá,”2 ʻoku ʻi ai e taimi mo e faʻahitaʻu ʻo e meʻa kotoa pē ʻi he lalo langí.3

ʻOkú ke ʻiloʻi nai ho hisitōliá? ʻA e ʻuhinga ho hingoá? Kuo tupu e tokolahi ʻo e kakai he māmaní mei he 1.1 piliona ʻi he 1820 ki he meimei 7.8 piliona ʻi he 2020.4 ʻOku hangē ko e 1820 ʻa e taimi ne hoko ai ha liliu mahuʻinga ʻi he hisitōliá. Ko e tokolahi ʻo e kakai ne fāʻeleʻi ʻi he hili e 1820 pea kei moʻuí, ʻoku ʻi ai ʻenau manatu melie mo e ngaahi lekooti ke ʻiloʻi ʻaki ha ngaahi toʻu tangata lahi fakafāmili. ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha manatu melie ʻoku makehe ʻa ha kui pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí?

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e tokolahi ʻo e kakai kuo moʻui he māmaní, ʻoku fakangatangata ia, ʻoku malava pē ke lau, ko e toko taha ʻi he taimi ʻe taha. Ko koe mo aú, ʻokú ta fakatou mahuʻinga.

Pea fakakaukau muʻa ki heni: ʻoku tatau ai pē pe ʻoku tau ʻiloʻi kinaua, ka ʻoku fānauʻi kitautolu takitaha ʻe ha faʻē mo ha tamai. Pea ko e faʻē mo e tamai takitaha ʻoku fānauʻi ia ʻe ha faʻē mo e tamai.5 Pe ʻoku fānauʻi tonu pe pusiakiʻi, ka ʻoku tau fehokotaki kotoa pē ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Ne fāʻeleʻi ʻeku kui tangata hono 30 ʻi he 837 A.D., ko e ʻUluaki Talākoni Kongó, ʻo kamata ai homau kolo fakafāmilí ʻi he fakatonga ʻo Siainá. ʻI he fuofua taimi ne u ʻaʻahi ai ki he kolo Kongó, naʻe pehē ʻe he kakaí, “Wenhan huilaile” (“kuo foki mai ʻa Kēleti”).

ʻI he tafaʻaki ʻo ʻeku faʻeé, ʻoku kau ʻi heʻemau fuʻu ʻakau fakafāmilí ha ngaahi hingoa fakafāmili ʻe lauiafe, pea ʻoku kei toe lahi pē ke fai ha fekumi ki ai.6 ʻOku tau takitaha maʻu ha fāmili tokolahi ange ke tau fakafehokotaki ki ai. Kapau ʻokú ke fakakaukau kuo fakakakato ʻe he tokoua ʻo hoʻo kui fefiné ʻa hoʻo tohi hohoko fakafāmilí kotoa, fekumi muʻa ki he niʻihi ʻokú ke tokoua ʻakí mo kinautolu ʻoku nau tokoua ʻakí. Fakafehokotaki e ngaahi hingoa fakafāmili ʻokú ke manatuʻí mo e ngaahi hingoa ʻe 10 piliona ʻoku malava ke fekumi ki ai he taimí ni ʻi he ʻinitanetí ʻi he FamilySearch pea mo e kakai ʻe 1.3 piliona ʻi heʻene Fuʻu ʻAkau Fakafāmilí.7

ʻĪmisi
Ko e ʻakau moʻui mo hono ngaahi aka mo e ngaahi vaʻa

Kole ki he ngaahi kaungāmeʻá pe fāmilí ke tā ha fuʻu ʻakau ʻo e kakai ʻoku kei moʻuí. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fuʻu ʻakau ʻoku kei moʻuí ha ngaahi aka mo e ʻū vaʻa.8 Tatau ai pē pe ko e hako fika ʻuluakí pe hako fika 10 koe ʻoku ʻiloʻí, fakafehokotaki e ʻaneafí ki he ʻapongipongí. Fakafehokotaki e ngaahi aka mo e ʻū vaʻa ʻi hoʻo fuʻu ʻakau fakafāmili ʻo e kakai ʻoku kei moʻuí.9

ʻOku ʻeke ʻe he fehuʻi, “Ko hoʻo haʻú mei fē?” ʻa e hako, feituʻu ne fāʻeleʻi ai koé, mo e fonua ʻokú ke nofo aí pe fonua tupuʻangá. ʻI he tuʻunga fakaemāmani lahí, ko e pēseti ʻe 25 ʻo kitautolu ko ʻetau tukuʻau maí mei Siaina, pēseti ʻe 23 mei ʻInitia, pēseti ʻe 17 mei he feituʻu kehekehe ʻi ʻĒsia mo e Pasifikí, pēseti ʻe 18 mei ʻIulope, pēseti ʻe 10 mei ʻAfilika, pea pēseti ʻe 7 mei he ongo ʻAmeliká.10

ʻOku toe fakaafeʻi foki ʻe he fehuʻi “Ko hoʻo haʻú mei fē?” ke tau ʻiloʻi hotau tuʻunga fakalangí mo e taumuʻa fakalaumālie ʻi he moʻuí.

ʻOku ʻi ai hotau hisitōlia takitaha.

Ne fakafehokotaki ʻe ha fāmili ʻoku ou ʻiloʻi ha toʻu tangata fakafāmili ʻe nima ʻi he taimi ne nau ʻaʻahi ai ki honau ʻapi motuʻa ʻi Uinipeki, Kānatá. Naʻe talanoa ai ʻe he kui tangatá ki hono makapuna tangatá fekauʻaki mo e ʻaho ne ʻomi ai ʻe he ongo faifekaú (naʻá ne ui kinaua ko e ongo ʻāngelo mei langi) ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea liliu ai honau fāmilí ʻo taʻengatá.

Naʻe fakaafeʻi ʻe ha faʻē ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ʻene fānaú mo kinautolu naʻa nau tokoua ʻakí ke nau fehuʻi ki heʻenau kui fefine hono uá fekauʻaki mo ʻene ngaahi aʻusia ʻi heʻene kei siʻí. ʻI he taimi ní, ʻoku hoko ʻa e ngaahi aʻusia mo e lēsoni ʻa e kui fefine hono uá ʻi he moʻuí ko ha tohi fakafāmili mahuʻinga ʻoku fakatahatahaʻi ai e ngaahi toʻu tangatá.

ʻOku ʻi ai ha talavou ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne fakatahatahaʻi ha “Tohinoa ʻa e Tamaí.” ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne tuiʻi ʻe ha kā ʻene tamaí peá ne siʻi mālōlō ai. ʻI he taimi ní, ʻoku tauhi ʻe he talavou loto-toʻa ko ʻení ʻa e ngaahi manatu melie mo e talanoa kau ki he kei siʻi ʻene tamaí mei he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ke ne ʻiloʻi ai ʻene tamaí.

Ko e taimi ʻoku fehuʻi ai pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi he moʻuí, ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku nau fokotuʻu ʻa e fāmilí ke muʻomuʻa taha.11 ʻOku kau heni ʻa e fāmili ʻoku kei moʻuí mo kinautolu kuo pekiá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke ngata ʻetau moʻuí ʻi heʻetau maté. ʻOku hoko atu ʻetau moʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

ʻOku kei moʻui lelei pē ʻetau ngaahi kuí, pea ʻoku taau ke tau manatua kinautolu.12 ʻOku tau manatua hotau tukufakaholó ʻo fakafou ʻi he ngaahi hisitōlia ʻoku fakamatala ngutú, ngaahi lekooti fakaehaʻá mo e ngaahi talanoa ʻa e fāmilí, ngaahi fakamanatú pe feituʻu faiʻanga fakamanatú, ngaahi kātoanga ʻoku ʻi ai ha ʻū tā, meʻatokoni pe ʻuuni meʻa ʻoku nau fakamanatu mai hotau ngaahi ʻofaʻangá.

Fakakaukau ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí—ʻikai nai ʻoku fakaofo ʻa e founga ʻoku fakamanatua mo fakalāngilangiʻi ai ʻe homou fonuá mo e tukui koló ʻa e ngaahi kuí, fāmilí pe niʻihi kehe kuo nau tokoni mo feilaulaú? Hangē ko ʻení, ʻi hono fakamanatua e ututaʻú ʻi Molitoni Saute, Tevonisia, ʻIngilaní, ne ma saiʻia ʻaupito mo Sisitā Kongo ʻi hono maʻu ʻa e kiʻi siasi mo e kolo naʻe nofo ai ʻa e laui toʻu tangata homau fāmili Pautení. ʻOku tau fakalāngilangiʻi ʻetau ngaahi kuí ʻaki ʻetau fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí13 pea mo ʻetau hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi14 ʻi he sēini ʻo hotau toʻu tangatá.15

ʻI he kuonga ko ʻeni ʻo e “ʻOku ou fili aú,” ʻoku lelei ki he ngaahi sōsaietí ʻa e taimi ʻoku fehokotaki ai e ngaahi toʻu tangatá ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻuhingamālié. ʻOku tau fie maʻu e ngaahi aká ke tupu ʻāfaʻafa—ke ʻi ai ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku moʻoní, ngāue tokoni ʻoku ʻaongá, mo ha moʻui ʻoku mahuʻingamālie ange ʻi he ngaahi ʻata ʻoku fakalahiʻi ʻi he mītia fakasōsialé.

ʻE lava ʻe he fehokotaki mo hotau ngaahi kuí ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Te tau maʻu ʻa e tuí mo e ivi mālohí mei honau ngaahi faingataʻaʻiá mo e lavameʻá.16 Te tau ako mei heʻenau ʻofá mo e ngaahi feilaulaú ke faʻa fakamolemole mo laka ki muʻa. ʻE hoko ʻetau fānaú ʻo loto-vilitaki. Te tau maʻu ʻa e maluʻi mo e mālohi. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fehokotaki mo e ngaahi kuí ke fakatupulaki ai ʻa e vāofi fakafāmilí, loto-houngaʻiá, mo e ngaahi maná. ʻE lava ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki peheé ke ʻomi ha tokoni mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Hangē pē foki ko e hū mai ʻa e fiefiá ki he ngaahi fāmilí, ʻoku pehē pē foki mo e mamahí. ʻOku ʻikai ha tokotaha pe ko ha fāmili ʻe haohaoa. Ko e taimi ʻoku ʻikai lava ai ʻe kinautolu ʻoku totonu ke nau ʻofa, lehilehiʻi, mo maluʻi kitautolú ʻo fakahoko iá, ʻoku tau ongoʻi liʻekina, mā, mo mamahi. ʻE lava ke hoko ʻa e fāmilí ko ha fakamamata pē kae ʻikai ke ne fakahoko hono fatongia totonú. Ka, ʻi he tokoni fakalangí, te tau lava ʻo maʻu ha mahino ki hotau fāmilí pea fefakaleleiʻaki mo kinautolu.17

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tokoni ʻa e tukupā taʻe toe ueʻia ki hono tauhi ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ke tau ikunaʻi ai ha ngaahi meʻa faingataʻa. ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻoku hoko ʻa e tukui koló ko e fāmilí ia. Ne ʻilo ʻe ha finemui lelei, ʻa ia naʻe faʻa hikihiki holo hono fāmilí, ha fāmili ʻofa ʻi he Siasí ʻi ha feituʻu pē naʻá ne ʻi ai ke lehilehiʻi mo talitali lelei ia. ʻOku tākiekina ʻe he ngaahi tukufakaholo fakaetangatá mo e sīpinga fakafāmilí ʻa kitautolu ka ʻoku ʻikai ke nau fili maʻatautolu.

ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fiefia pea taʻengata ʻa hotau fāmilí. ʻOku fuʻu lōloa ia ke tau fefakamamahiʻaki ki he taʻengatá. ʻOku fuʻu taimi nounou ʻa e fiefiá ʻo kapau ʻe ngata pē ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingá ʻi he moʻuí ni. Fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapú, ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne ʻofá, mālohí, mo e ʻaloʻofá ke liliu kitautolu18 mo fakaleleiʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí. ʻOku hanga ʻe he ngāue tokoni taʻesiokita ʻi he temipalé maʻá e kāinga ʻofeiná ʻo ʻai ke moʻoni e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí kiate kinautolu pea mo kitautolu. ʻI hono fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú, te tau lava ʻo toe foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ko ha ngaahi fāmili kuo fakatahaʻi ʻo taʻengata.19

ʻOku kei hoko e ngaahi talanoa ʻo ʻetau moʻuí takitaha ko ha fonongaʻanga ʻoku teʻeki ke ngata, ʻi heʻetau ʻiloʻi, faʻu pea hoko ko ha fāmilí, fakataha mo e ngaahi faingamālie ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo mafakakaukauá.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻE hangē nai ki ha niʻihi ko ha tokāteline ngali fefeka ʻaupito ʻa ia ʻoku tau lau ki aí—ko ha mālohi ʻoku lekooti pe nonoʻo ʻi he māmaní pea nonoʻo ʻi he langí.”20 Ko e feohi fakakāinga ʻoku tau fakatupu ʻi hení ʻoku lava ke tau maʻu ai mo ha nāunau taʻengata.21 Ko e moʻoni, “ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu pe fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu,” ʻa ia ko “hano fakatahaʻi kakato mo fakakātoa mo haohaoa.”22

Ko e hā ha meʻa te tau lava ke fai he taimí ni?

ʻUluakí, fakakaukauloto ki ho ʻīmisí ʻoku hoʻata fefokifokiʻaki ʻi ha ongo sioʻata ʻo e taʻengatá. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻokú ke sio ai kiate koe ko ha ʻofefine, mokopuna, mokopuna ua; ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke malimali ai ko ha mehikitanga, faʻē, kui fefine. Meʻa vave ko e ʻalu ʻa e taimí! ʻI he taimi pea mo e fatongia takitaha, fakatokangaʻi pe ko hai ʻokú mo feohí. Tānaki honau ʻū taá mo e ngaahi talanoá; ʻai ke moʻoni ʻenau ngaahi manatu melié. Lekooti honau hingoá, ngaahi aʻusiá, ngaahi ʻaho mahuʻingá. Ko ho fāmilí ʻa kinautolu—ko e fāmili ia ʻokú ke maʻú mo e fāmili ia ʻokú ke fie maʻú.

ʻI hoʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻe hanga ʻe he laumālie ʻo ʻIlaisiaá, ko hano fakahaaʻi ʻo e fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e natula faka-ʻOtua ʻo e fāmilí,”23 ʻo fakatahaʻi ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí, faʻeé, mo e fānaú ʻi he ʻofa.24

Uá, ʻai ke ke loto-ʻaki mo fakahoko taʻefakakounaʻi e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. Fetuʻutaki ki hoʻo kui fefiné. Sio fakamamaʻu ki he mata ʻo e kiʻi pēpē valevalé. Fakaʻataʻatā ho taimí—ʻiloʻi ʻa ʻitāniti—ʻi he tuʻunga takitaha ʻo hoʻo fonongá. Ako pea fakahaaʻi ʻi he loto-houngaʻia mo e faitotonu ho tukufakaholo fakafāmilí. Fakafiefiaʻi e taimi ʻoku hoko ai ha meʻa lelei peá ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e leleí, pea fakahoko ʻi he loto-fakatōkilalo ʻa e meʻa kotoa pē ʻe malavá ke ʻoua naʻa paotoloaki ʻa e koví. Tuku ke kamata ʻiate koe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí.

Tolú, ʻaʻahi ki he FamilySearch.org. Download ʻa e polokalama telefoni toʻotoʻo ʻoku ala maʻú. ʻOku taʻetotongi pea fakalata ia. ʻIloʻi, fakafehokotaki, kau mai. Sio angé pe ʻoku fēfē hoʻo kāinga mo e kakai ʻi ha loki; hono ʻikai faingofua mo fakamānako ke tānaki atu ha ngaahi hingoa ki hoʻo fuʻu ʻakau fakafāmili ʻo e kakai ʻoku kei moʻuí, ke ʻiloʻi mo faitāpuekina hoʻo ngaahi kuí mo ho hakó.

Faá, tokoni ke fakatahaʻi e ngaahi fāmilí ke taʻengata. Manatuʻi e tuʻunga fakatemokālafi ʻi langí. ʻOku tokolahi ʻaupito ange ʻa e kakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻi he tafaʻaki ko ʻení. ʻI he lahi ange ʻa e ngaahi temipale ʻoku ofi mai kiate kitautolú, kātaki ʻo ʻoange ha faingamālie kiate kinautolu ʻoku tatali ke maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé.

Ko e talaʻofa ʻi he Toetuʻú pea maʻu ai pē, ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻa ʻetau lava ʻo maʻu hotau hisitōlia lelei tahá, pea ʻe lava ke fiefia mo taʻengata ʻa hotau ngaahi fāmilí. ʻI hotau ngaahi toʻu tangatá hono kotoa, ʻoku fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e loto-mamahí, huhuʻi ʻa e pōpulá, vete ange ʻa kinautolu kuo laveá.25 Ko e haʻisia ki he fuakava mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé26 ʻoku kau ai ʻa hono ʻiloʻi ʻe toe fakataha hotau laumālié mo e sinó ʻi he toetuʻú pea ʻe malava ke toe hoko atu hotau ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingá ʻi he hili ʻa e maté mo ha fiefia kakato.27

ʻOku ʻi ai hotau hisitōlia takitaha. Haʻu ʻo fekumi ki hoʻoú. Haʻu ʻo ʻilo ho leʻó, ko hoʻo hivá, mo hoʻo fetaiakí ʻiate Ia. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻeni ne fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo e māmaní peá Ne ʻafio ʻoku lelei iá.28

Fakafetaʻi ki he palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá, ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e hokohoko atu ʻa hono fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí mo e Siasí. Haʻu muʻa ʻo fekumi ki ho fāmilí, ʻa hoʻo toʻu tangatá hono kotoa, pea ʻomi kinautolu ki ʻapi. ʻI he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻOku ʻOfa ʻEku Tamai Hēvaní ʻIate Au,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, fika 16.

  2. 2 Nīfai 2:25.

  3. Vakai, Tangata Malanga 3:1.

  4. Fakatefito ʻi he United Nations Secretariat, The World at Six Billion (1999), 5, table 1; “World Population by Year,” Worldometer, worldometers.info.

  5. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau monūʻia ke maʻu ha ngaahi mātuʻa ne ʻikai ke nau fanauʻi tonu mai ʻa kinautolu, ka ʻoku fakatahaʻi kinautolu ko ha fāmili ʻo fakafou ʻi he ngaahi haʻi ʻo e ʻofá mo e ohí mo e ngaahi fuakava toputapu ʻo e silá.

  6. ʻOku ou fakahā ʻeku houngaʻia ʻi he niʻihi ʻoku nau ʻahiʻahiʻi ha ngaahi founga ke fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi hingoa fakafāmili tokolahi ki ha ngaahi fuʻu ʻakau fakafāmilí.

  7. ʻI he 2021, ne tānaki atu ha ngaahi hingoa ʻe 99 miliona nai ki he ngaahi fuʻu ʻakau fakafāmili ʻoku lava ke mamataʻi ʻe he kakaí. Pea kimuí ni maí, ne fakakakato ʻa hono fakaʻilekitulōnika ha ʻū takainga filimi ʻe 2.4 miliona ʻoku ʻi ai ha ngaahi hingoa ʻe 37 piliona nai (mo ha ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻoku ʻasi tuʻo ua). Ko e ʻū lekooti ʻo e hingoa fakafoʻituitui ko ʻení ʻe lava ia he taimí ni ʻo teuteuʻi ke lava ʻo fekumi ki ai, ʻiloʻi, pea tānaki ki he fuʻu ʻakau fakafāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

  8. Vakai, Russell M. Nelson, “Roots and Branches,” Liahona, May 2004, 27–29.

  9. ʻI heʻetau ʻiloʻi mo fakatupulaki ʻetau fuʻu ʻakau fakafāmilí, kātaki ʻo fakaʻapaʻapaʻi pēseti ʻe 100 ʻa e totonu fakafoʻituitui mo e kau taʻetotongi mai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻa kinautolu ʻoku moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi.

  10. Naʻe maʻu ʻe David Quimette ʻa e ngaahi fika ko ʻení ʻo fakatefito ʻi he Angus Maddison, The World Economy: A Millennial Perspective (2001), 241, table B-10.

  11. Vakai, Laura Silver and others, “What Makes Life Meaningful? Views from 17 Advanced Economies,” Pew Research Center, Nov. 18, 2021, pewresearch.org.

  12. ʻOku talanoa e 1 Nīfai 9:5; 1 Nīfai 19:3; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:6–7; mo e ʻAlamā 37:2 ki hono tauhi e ngaahi lekōtí mo hono manatuʻi “koeʻuhi ko ha taumuʻa fakapotopoto,” kau ai hono tāpuekina e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

  13. Vakai, Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “Fakaava ʻa e Langí ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí,” Ensign, Oct. 2017, 34–39; Liahona, ʻOkatopa 2017, 14–19; vakai foki, “RootsTech Family Discovery Day—Opening Session 2017” (video), ChurchofJesusChrist.org.

  14. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18.

  15. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Keep the Chain Unbroken” (Brigham Young University devotional, Nov. 30, 1999), speeches.byu.edu. ʻOku toe lea ʻaki foki e lea ʻa Palesiteni Hinckley ʻi he David A. Bednar, “Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi” (fakataha lotu fakaemāmani lahi, 10 Sepitema 2017), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  16. Hangē ko ʻení, ʻi homau fāmilí, naʻe mali ʻa Henelī Pauteni, mei Tevonisia, ʻIngilaní mo Sela Hauati, ʻa ia ne hikifonua mai mo hono fāmilí ʻi he hili ʻenau kau ki he Siasí. Lolotonga e kei ʻi Seni Luisi ʻa Sela ʻi heʻene kei toʻu tupú, ne mate ʻa ʻene tamaí, faʻeé mo hono ngaahi tehina ʻe toko nimá. Naʻe maʻu ʻe Henelī mo Sela ha fānau ʻe toko 10. Naʻe toe ohi foki ʻe Sela ha fānau ʻe toko ono ʻo e ʻuluaki uaifi ʻo Henelī ko ʻAna ʻAilaní, ʻi he hili e mālōlō [ʻa ʻAná]. Naʻe toe hoko foki ʻa Sela ko ha faʻē ki ha ongo makapuna fefine ʻe ua ʻi he hili ia ha mālōlō ʻa e ʻofefine ʻi he fono ʻo Selá. Neongo e ngaahi pole kehekehe ʻo e moʻuí, ka naʻe angalelei, ʻofa, manavaʻofa pea ngāue mālohi ʻaupito ʻa Sela. Naʻe ʻofeina mo ʻiloa ia ko e “Kiʻi Kulenimaá.”

  17. Neongo ʻoku faingataʻa, ka ʻi heʻetau fakamolemoleʻi kitautolu mo e niʻihi kehé ʻaki e tokoni ʻa Kalaisí, ʻoku tau hoko ai “ko e fānau ʻa e ʻOtuá” (Mātiu 5:9).

  18. Hangē ko ʻení, vakai ki he Mōsaia 3:19.

  19. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org.

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:9.

  21. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:2.

  22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18.

  23. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34; vakai foki, Russell M. Nelson and Wendy W. Nelson, “Fakaava ʻa e Langí ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí,” 16–18.

  24. Vakai, Mōsaia 18:21.

  25. Vakai, Luke 4:18.

  26. ʻOku talamai ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he fāmilí ko e—mishpachah—ʻoku maʻu ia mei ha foʻi tefitoʻi lea faka-Hepelū ko e (shaphahh) ʻoku ʻuhinga “ke fakatahaʻi pe haʻi fakataha.” Ko e fatongia kotoa pē ʻi loto ʻi he fāmilí ʻoku fakataumuʻa ia ke fakamālohia e ngaahi haʻi fakafāmilí.

  27. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15–16, 34; 93:33; 138:17.

  28. Vakai, Sēnesi 1:4, 31.