Konifelenisi Lahi
Ngaahi Lēsoni ʻi he Vaitupú
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ngaahi Lēsoni ʻi he Vaitupú

Hangē ko [e fefiné ni], te tau lava ʻo fili ke tafoki ki he Fakamoʻuí he ʻahó ni, ke maʻu ʻa e mālohi mo e fakamoʻui te tau lava ai ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fekauʻi mai ai kitautolu ki heni ke fakahokó.

Ko ha meʻa fakafiefia ke kau fakataha mo kimoutolu kotoa ʻi he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí maʻá e houʻeiki fafiné!

Naʻá ku tupu hake ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké ʻo lotu ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e Siasí naʻe meimei maile ʻe 20 (kilomita ʻe 32) mei homau ʻapí. ʻI heʻeku tangutu ʻi he kalasi Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he konga ki lalo homau falelotu totongi motuʻá mo hoku kaungāmeʻa pē ʻe taha ko Peti Sioó, naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau te u kau ki ha feohi fakatokoua fakaemāmani lahi ʻo ha houʻeiki fafine ʻe toko lauimiliona.

ʻI he taʻu ʻe nima kuohilí, naʻe puke lahi hoku husepāniti ko Pulusí ʻi he taimi ne ma ngāue ai mo e Kāingalotu kuo fakatapui ʻi he ʻĒlia ʻIulope Hahaké. Ne ma foki ki ʻapi pea naʻá ne mālōlō hili pē ha ngaahi uike siʻi mei ai. Ne liliu vave ʻeku moʻuí. Ne u loto-mamahi mo ongoʻi ʻoku ʻikai haʻaku ivi pea tuʻu laveangofua. Naʻá ku tautapa ki he ʻEikí ke tataki hoku halá: “Ko e hā ʻokú Ke finangalo ke u fakahokó?”

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ne u vakaiʻi ʻeku meilí mo ʻeku fakatokangaʻi hifo ha kiʻi laʻitā siʻisiʻi ʻi ha tohi. ʻI heʻeku vakai ofi hifo ki aí, naʻá ku fakatokangaʻi ko hano tā fakatātaaʻi ia ʻo e fefine Samēliá mo Sīsū ʻi he veʻe vaitupú. ʻI he momeniti ko iá, naʻe lea mahino mai ʻa e Laumālié kiate au: “Ko e meʻa ia ʻoku totonu ke ke fakahokó.” Naʻe fakaafeʻi au ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ke u haʻu ki he Fakamoʻuí pea ako.

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha lēsoni ʻe tolu ʻoku ou ako ʻi he hokohoko atu ʻeku inu mei Heʻene vaitupu ʻo e “vai moʻuí.”1

ʻUluaki: ʻOku ʻIkai ke Puleʻi ʻe Hotau Ngaahi Tūkunga ʻi he Kuohilí mo e Lolotongá ʻa Hotau Kahaʻú

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ongoʻi ʻe hamou tokolahi ʻa e meʻa ne u ongoʻí, ʻo ʻikai ke mou fakapapauʻi pe ʻe fēfē haʻamou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa pe mole—ko ha mole koeʻuhí he ʻoku ʻikai hoko hoʻomou moʻuí ʻi he founga ne mou ʻamanaki, lotua, mo palani ki aí.

Neongo pe ko e hā hotau tūkungá, ʻoku toputapu ʻetau moʻuí pea ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga mo e taumuʻa. Ko kitautolú kotoa ko ha ʻofefine ʻofeina ʻo e ʻOtuá, naʻe fāʻeleʻi mai mo ha anga faka-ʻOtua ʻi hotau laumālié.

Naʻe hanga ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻo fakafaingamālieʻi ke lava ʻo fakamaʻa mo fakamoʻui kitautolu, ʻo malava ai ke tau fakahoko ʻetau taumuʻa ʻi he māmaní neongo ʻa e ngaahi fili ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí, ko hotau tuʻunga fakamalí, moʻui lelei fakaesinó pe fakaeʻatamaí, pe ha toe faʻahinga tūkunga pē.

Fakakaukau ki he fefine ʻi he veʻe vaitupú. Naʻe fēfē ʻene moʻuí? Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū naʻá ne ʻosi mali mo hano husepāniti ʻe toko nima pea teʻeki mali mo e tangata naʻe lolotonga fokoutua mo iá. Pea ʻi he taimi tatau, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo ʻene moʻuí, ko e taha ʻo e ngaahi fuofua folofola ʻa e Fakamoʻuí ki ha taha ko Ia ʻa e Mīsaiá, naʻe fai ia kiate ia. Naʻá Ne folofola, “Ko au ia ʻoku ou lea kiate koé.”2

Naʻá ne hoko ko ha fakamoʻoni mālohi, ʻo ne talaki kiate kinautolu ʻi hono koló ko Sīsū ʻa e Kalaisí. “Pea naʻe tui kiate ia ʻa e tokolahi ʻo e kakai Samēlia ʻi he kolo ko iá, ko e meʻa ʻi he lea ʻa e fefiné.”3

Naʻe ʻikai puleʻi ʻe hono ngaahi tūkunga ʻi he kuohilí mo e lolotongá ʻa hono kahaʻú. Hangē ko [e fefiné ni], te tau lava ʻo fili ke tafoki ki he Fakamoʻuí he ʻahó ni, ke maʻu ʻa e mālohi mo e fakamoʻui te tau lava ai ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fekauʻi mai ai kitautolu ki heni ke fakahokó.

Ua: ʻOku ʻIate Kitautolu ʻa e Mālohí

ʻI ha veesi ʻoku tau maheni mo ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fakalotolahiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e houʻeiki fafiné mo e kakai tangatá ke “femoʻuekina … ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi; he ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mālohí.”4

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ʻiate kitautolu ha mālohi ke fakahoko ha māʻoniʻoni lahi!

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻE lava ke maʻu fakahangatonu ʻe he fefine mo e tangata kotoa ʻokú ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, pea moʻui taau ‘o kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.”5

Kuó u ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava toputapu ne fakahoko ʻi he papitaisó mo e temipale māʻoniʻoní, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí “ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí” pea mo ha “ʻilo fakalaumālie mo ha ngaahi fakamaama kuo teʻeki ai ke [tau] maʻu kimuʻa.”6

Tolu: “ʻOku Tupu mei he Ngaahi Meʻa Īkí ʻa e Ngaahi Fuʻu Meʻa Lalahí”7

ʻI ha Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá, “Ko e māsima ʻo e māmaní ʻa kimoutolu”8 pea “Ko e maama ʻo māmaní ʻa kimoutolu.”9 Naʻá Ne fakafehoanaki kimui ange ʻa e tupulaki ʻo e puleʻanga ʻo e langí ki he meʻa fakatupú, ʻa ia “naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo ʻai ki [ha] fua mahoaʻa ʻe tolu, kae ʻoua ke fakatupu kotoa pē ia.”10

  • Māsima

  • Meʻa Fakatupu

  • Maama

Naʻa mo e fanga kiʻi meʻa īkí, ʻoku nau takitaha liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻaongaʻi kinautolu ki aí. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke fakaʻaongaʻi Hono mālohí ke hoko ʻo hangē ko e māsimá, meʻa fakatupú, mo e māmá.

Māsimá

ʻOku fakaʻohovale ʻa e liliu lahi ʻi he ifo ʻo e meʻa ʻoku tau kaí, ʻi hono afuhi ai ʻa e māsimá. Ka ʻoku kau ʻa e māsimá ʻi he fanga kiʻi meʻa ngaohi kai maʻamaʻa mo faingofua tahá.

ʻI he tohi 2 Ngaahi Tuʻí, ʻoku tau lau ai ki ha “[kiʻi] taʻahine,”11 naʻe puke pōpula ʻe he kau Sīliá pea hoko ko ha kaunanga tauhi ki he uaifi ʻo Neamaní, ko e kapiteni ʻo e kongakau Sīliá. Naʻá ne hangē ko e māsimá naʻá ne kei siʻi, naʻe ʻikai hano mahuʻinga fakamāmani, pea naʻe mahino naʻe ʻikai ko ʻene ʻamanakí ke hoko ko ha pōpula ʻi ha fonua muli.

Neongo iá, naʻá ne lea ʻaki ʻa e sētesi ʻe ua ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻi hono fakamoʻoniʻi ki he uaifi ʻo Neamaní: “Taumaiā kuo nofo ʻa ʻeku ʻeikí mo e palōfita ʻa ia ʻoku Samēlia! he te ne fakamoʻui ia mei heʻene kiliá.”12

Naʻe fakaaʻu ʻene ngaahi lea ʻo e tuí kia Neamani, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻene ngaahi leá, ʻo malava ai ke fakamoʻui fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi ia.

ʻOku tau faʻa tokanga taha ki he kau tamaioʻeiki naʻa nau fakalotoʻi ʻa Neamani ke kaukau ʻi he vaitafe Soataní, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e palōfita ko ʻIlaisá, ka naʻe ʻikai mei aʻu ʻa Neamani ki he matapā ʻo ʻIlaisá ka ne taʻeʻoua ʻa e “[kiʻi] taʻahiné.”

Mahalo ʻokú ke kei siʻi pe ongoʻi ʻoku ʻikai haʻo mahuʻinga, ka te ke lava ʻo hoko ko ha māsima ʻi ho fāmilí pea ʻi homou koló.

Meʻa Fakatupú

Kuó ke kai nai ha mā taʻe ʻi ai ha meʻa fakatupu? Te ke fakamatalaʻi fēfē ia? Matolu? Mamafa? Fefeka? ʻI hono tānaki atu ha kiʻi meʻa fakatupu siʻisiʻí, ʻoku tupu ʻa e maá, ʻo toe maʻamaʻa mo molū ange.

ʻI he taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo fetongi ʻa e “laumālie kuo mafesí”13 ʻaki ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ʻokú ne hiki hake ʻa e niʻihi kehé pea fakaʻatā ha potu ke fakamoʻui ai e lotó.

Naʻe tokoto haku kaungāmeʻa kimuí ni mai ʻi hono mohengá ʻi he pongipongi Kilisimasí, naʻá ne ongoʻi loto-mamahi. Naʻe kole ange ʻe heʻene fānaú ke tuʻu ki ʻolunga; ka neongo ia, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he mamahi ʻo ʻene teu vete malí. ʻI heʻene tokoto ʻo tangi ʻi he mohengá, naʻá ne ʻohake hono laumālié ʻi he lotu ki heʻene Tamai Hēvaní, ʻo fakahā kiate Ia ʻa ʻene loto-foʻí.

ʻI he fakaʻosi ʻene lotú, naʻe fanafana ange ʻa e Laumālié ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hono faingataʻaʻiá. Naʻe fakafonu hono lotó ʻaki ʻEne ʻofa kiate iá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he aʻusia toputapu ko ʻení ʻa e ongo naʻá ne maʻú peá ne maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻikai ke ne tuenoa. Naʻá ne hū ki tuʻa ʻo faʻu ha tangata-sinou mo ʻene fānaú, ʻo fetongi ʻa e mafasia ʻo e pongipongí ʻaki e kakatá mo e fiefiá.

Māmá

Ko e hā ʻa e lahi ʻo e maama ʻoku fie maʻu ke fakamaama ha fakapoʻuli ʻi ha loki? Ko ha kiʻi huelo siʻisiʻi pē. Pea ʻe malava ke maama atu ʻa e huelo ko ia ʻi ha feituʻu fakapoʻulí mei he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻiate kimoutolú.

Neongo te ke ongoʻi tuenoa ʻi he taukae ʻa e ngaahi matangi ʻo e moʻuí, ka te ke lava ʻo fakaulo atu ha maama ʻi he fakapoʻuli ʻo e taʻefemahinoʻakí, puputuʻú, mo e taʻetuí. ʻE lava ke tuʻu maʻu mo pau hoʻo maama ʻo e tui kia Kalaisí, ʻo tataki ʻa kinautolu ʻoku mou feohí ki he malú mo e nongá.

Siʻi ngaahi tokoua, ʻe malava ke liliu ha ngaahi loto pea faitāpuekina ha ngaahi moʻui ʻi heʻetau foaki atu ha kiʻi meʻi māsima, meʻa fakatupu, mo ha huelo ʻo e māmá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Fakamoʻuí ʻa e māsima ʻi heʻetau moʻuí, [ʻokú Ne] fakaafeʻi kitautolu ke tau ʻahiʻahiʻi ʻEne fiefiá mo ʻEne ʻofá.14 Ko Ia ʻa e meʻa fakatupú ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻetau moʻuí, ʻokú Ne ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí15 mo fua ʻetau ngaahi mafasiá16 ʻo fakafou ʻi Hono mālohi taʻemafakatatauá mo ʻEne ʻofa faifakamoʻuí.17 Ko Ia ʻetau māmá,18 ʻokú [Ne] fakamaama hotau hala foki ki ʻapí.

ʻOku ou lotua te tau lava ʻo haʻu ki he Fakamoʻuí, hangē ko e fefine ʻi he veʻe vaitupú, mo inu ʻi Heʻene vai moʻuí. Te tau lava ʻo talaki fakataha mo e kakai Samēliá, “Ko ʻeni ʻoku [tau] tui, … he kuo [tau] fanongo ʻe [kitautolu], pea [tau] ʻilo ko e Kalaisi moʻoní ʻeni, ko e Fakamoʻui ʻo māmaní.”19 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.