Konifelenisi Lahi
Ko ha Fuʻu Liliu Lahi ki he Lotó; “ʻOku Ou Foaki Atu Hoku Kotoá”
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Ko Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó:

“ʻOku Ou Foaki Atu Hoku Kotoá”

Ko e liliu ko ʻeni ʻo e lotó ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ka ʻoku fie maʻu e tui, loto-toʻa, mo hokohoko atu e ngāue fakalaumālié kae toki hoko.

Talateu

ʻI he ʻaho Falaite ko hono 28 ʻo ʻOkatopa 1588, ne maumau e foheʻuli ʻo e vaka ko e La Girona, ʻo e Folau Vakatau ʻa Sipeiní pea nau fakaʻuli ʻaki pē ʻa e fohé, ʻo tau ʻi he ngaahi fuʻu pā maka ʻo e Lakata Poiní ʻi ʻAilani Tokelau.1

Naʻe ngoto e vaká. Ko e taha ʻo e kau hola he vaká ne feinga moʻuí, naʻe ʻi ai hono foʻi mama koula ne foaki ange kiate ia ʻe hono uaifí ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea naʻe tohi ai, “ʻOku ou foaki atu hoku kotoá maʻau.”2

Ko ha kupuʻi lea faingofua ʻeni, “ʻOku ou foaki atu hoku kotoá maʻau,” mo ha foʻi mama ʻoku ʻasi ai ha nima ʻokú ne puke ha foʻi mafu, ko hono fakahaaʻi e ʻofa ʻa ha uaifi ki hono husepāniti.

Fakafehokotaki Fakafolofolá

ʻOku ongo moʻoni kiate au ʻeku lau e talanoa ko ʻení, peá u fakakaukau ki he kole ʻa e Fakamoʻuí: “Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”3

ʻOku ou fakakaukau foki ki he tali ʻa e kakaí ki he ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú …, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”4

Fetu‘utaki Fakataautaha

Tuku ke u vahevahe atu haʻaku aʻusia ʻi heʻeku kei taʻu 12, ʻa ia kuo tolonga mai hono olá ki he ʻahó ni.

Ne talamai ʻe heʻeku faʻeé, “ʻEtuate, fakatoʻotoʻo. ʻOku tau tōmui ki he lotú.”

Ne u pehē ange, “Mami, te u nofo pē au mo Teti he ʻahó ni.”

“Ko hoʻo moʻoni? Naʻá ne pehē mai, Kuo pau ke ke ʻalu ki he fakataha hoʻomou kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”

Ne u tali ange, “ʻOku fakaʻofa ʻa Teti ia! ʻE siʻi nofo toko taha pē. Te u nofo mo ia he ʻahó ni.”

Naʻe ʻikai ke mēmipa ʻa Teti ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ne ʻalu ʻeku faʻeé mo e fanga tuofāfiné ki he lotú he Sāpaté. Ko ia ai, ne u ʻalu ke feʻiloaki mo Teti ʻi hono fale ngāué, ko e feituʻu ia ʻoku manako ke ʻi ai he ngaahi ʻaho Sāpaté, pea hangē ko e meʻa ne u tala ki heʻeku faʻeé, te u kiʻi nofo mo ia, ʻi ha kiʻi taimi, peá u ʻeke ange, “Teti, ʻoku lelei pē meʻa kotoa?”

Naʻe hoko atu pē ʻene fai e meʻa naʻe manako ki aí ko hono ngaohi e letioó mo e uasí, mo malimali mai pē kiate au.

Ne u talaange ki ai, “Te u ʻalu ʻo vaʻinga mo hoku ngaahi kaungāmeʻá.”

Naʻe ʻikai ke sio mai e tangataʻeikí kiate au ka naʻá ne pehē mai pē, “Ka ko e ʻaho Sāpate eni. ʻIkai ʻoku totonu ke ke ʻalu ki he lotú?”

Ne u tali ange, “ʻIo, ka naʻá ku talaange kia Mami he ʻikai ke u ʻalu ʻo lotu.” Naʻe hoko atu pē e ngāue ʻa e tangataʻeikí, pea mahino kiate au, ko hono fakaʻatā ia ke u ʻalú.

Ne ʻi ai ha vaʻinga soka mahuʻinga he pongipongi ko iá, pea naʻe talamai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai tonu ke u nofo koeʻuhí ʻoku fie maʻu ke mau mālohi he vaʻinga ko iá.

Ko e meʻa faingataʻá he kuo pau ke u fou atu ʻi muʻa he falelotú ke ʻau ai ki he malaʻe soká.

Ne u lele oma mo e loto vēkeveke ke aʻu ki he malaʻe soká, ʻo kiʻi moʻu tuʻua he maka-tūkiaʻangá ʻa ia ko e falelotú. Ne u lele ki he tafaʻaki hala ʻe tahá ʻa ia ʻoku ʻi ai e ngaahi fuʻu ʻakau lalahi, ʻo lele takai holo ai ke ʻoua naʻa sio mai ha taha he ko e taimi ia ne aʻu mai ai e kāingalotú ki he ʻapisiasí.

Ne u aʻu atu pē he taimi ke kamata ai ʻa e vaʻingá. Ne u lava ʻo vaʻinga pea foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ke aʻu ange ʻeku faʻeé.

Ne lelei e meʻa kotoa pē; ne mālohi ʻemau timí, pea ne u fuʻu fiefia. Ka naʻe fakatokangaʻi heʻeku ʻetivaisa he kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻeku foʻi lele ko ia ki he malaʻe soká.

Naʻe sio mai pē ʻa Misa Felise ʻEsipenosa ia ki heʻeku lele takai holo he ngaahi fuʻu ʻakaú, ʻo feinga ke toi aí.

ʻI he kamataʻanga ʻo e uiké, ne haʻu ʻa Misa ʻEsipenosa ki homau ʻapí ʻo kole ke ma talanoa. Naʻe ʻikai ke ne talamai ʻe ia e meʻa ne sio ki ai he ʻaho Sāpaté, pe te ne ʻeke mai e ʻuhinga ne ʻikai ke u ʻalu ange ai ki he lotú.

Naʻá ne mono mai ha tohi lēsoni mo penē mai, “ʻOku ou loto ke ke faiako he kalasi lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Sāpaté. Kuó u fakaʻilongaʻi e lēsoní maʻau. ʻOku ʻikai ke fuʻu faingataʻa. ʻOku ou loto ke ke lau ia, pea ka hili ha ʻaho ʻe ua te u haʻu ke tokoni atu kiate koe ʻi hono teuteuʻi ʻo e lēsoní.” Hili iá, naʻá ne tuku mai leva e tohi lēsoní peá ne ʻalu.

Naʻe ʻikai ke u fie faiako au he kalasí, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. Ne u ʻosi palani pē ke toe nofo mo ʻeku tamaí he Sāpate ko iá, he naʻe toe ʻi ai mo ha vaʻinga soka mahuʻinga ʻe taha.

Ko Misa ʻEsipenosá ko ha tokotaha naʻe laukauʻaki ʻe he kakai kei talavoú.5 Kuó ne toki ʻiloʻi e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo liliu ai ʻene moʻuí pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e liliu ʻa hono lotó.

ʻI heʻene aʻu ki he hoʻatā Tokonakí, ne u fakakaukau, “Mahalo pē te u ʻā hake ʻapongiopongí ʻoku ou puke pea he ʻikai te u ʻalu ki he lotú.” Naʻe ʻikai ke u toe hohaʻa ki he vaʻinga soká; ka ko e kalasi te u faiako aí, tautefito ko ha lēsoni ʻoku fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté.

Ne u ʻā hake he ʻaho Sāpaté ʻoku ou fuʻu moʻui lelei ʻaupito. Ne ʻikai haʻaku toe tuli tonuhia—ʻikai lava ke hola.

Ko e fuofua taimi ia ke u akoʻi ai ha lēsoni, ka naʻe tokoniʻi au ʻe Misa ʻEsipenosa, pea ko e ʻaho ia ne hoko ai ha fuʻu liliu lahi ki hoku lotó.

Talu mei he meʻa ko iá, mo ʻeku kamata ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, pea aʻu ki ha taimi, kuo hangē ko e ngaahi lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kuo hoko ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho fakafiefia.6

“ʻEiki, ʻoku ou foaki atu kiate Koe ʻa e meʻa kotoa pē; ʻoku ou foaki Atu hoku kotoá.”

Ko Hono Maʻú

ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó? ʻOku ʻi ai hono kamataʻi pea faifai ʻo toki hoko

  1. ʻI heʻetau ako e folofolá ke maʻu ai ha ʻiló, te ne fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo tupu ai ha fakaʻamu ke liliu.7

  2. ʻOku tau tafunaki e fakaʻamu ko iá ʻi he lotu mo e ʻaukai.8

  3. ʻOku tau ngāue ʻo fakatatau ki he folofola ne ako pe maʻú, pea tau fai ha fuakava ke tukulolo hotau lotó kiate Ia, ʻo hangē pē ko e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní.9

Fakatokangaʻi mo e Fuakava

ʻOku fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku liliu hotau lotó?10

  1. ʻI he taimi ʻoku tau loto ai ke fakahōifua ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē.11

  2. ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi, mo angalelei ai ki he niʻihi kehé.12

  3. ʻI heʻetau fakatokangaʻi ʻoku hoko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisí ko e konga ia hotau ʻulungāngá.13

  4. ʻI heʻetau toutou ongoʻi lahi ange e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.14

  5. ʻI heʻetau tauhi ha fekau ne faingataʻa ke tau talangofua ki ai pea hokohoko atu ʻetau moʻui ʻaki iá.15

ʻI heʻetau fanongo fakalelei ki he faleʻi hotau kau takí ʻo loto fiefia ke muimui ki ai, ʻikai nai kuo tau aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó?

“ʻEiki, ʻoku ou foaki atu kiate Koe ʻa e meʻa kotoa pē; ʻoku ou foaki Atu hoku kotoá.”

Fakaʻaongaʻí mo Honau ʻAongá

‘Oku anga fēfē ‘etau tauhi e fuʻu liliu lahí ni?

  1. ʻI heʻetau maʻu fakauike e sākalamēnití mo fakafoʻou e fuakava ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí, manatuʻi maʻu pē Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.16

  2. ʻI heʻetau loto fiemālie ke ʻalu ki he temipalé.17 ʻOku tokoni e toutou ʻalu ki he temipalé ke tau maʻu ha loto foʻou pe ʻulungaanga lelei ʻi heʻetau kau ki hono ngaahi ouaú.

  3. ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa mo tokoni ai ki hotau kaungāʻapí ʻaki e ngaahi ngāue fakaetauhí mo e ngāue fakafaifekaú.18

Ko ʻetau fiefia lahí, ko hono fakamālohia e liliu ko ia mei lotó ʻo mafola kae ʻoua kuo fonu ʻi he ngaahi ngāue lelei.19

ʻOku ʻomi ʻe he fuʻu liliu lahi ko ʻeni ʻo e lotó ha ongoʻi tauʻatāina, falala, mo e nonga.20

Ko e liliu ko ʻeni ʻo e lotó ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ka ʻoku fie maʻu e tui, loto-toʻa, mo hokohoko atu e ngāue fakalaumālié kae toki hoko. ʻOku kamata ia ʻi heʻetau fakaʻamu ke tukulolo hotau lotó ki he ʻEikí, pea toki hoko e liliú ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo Iá.

ʻOku hoko ha ola lelei fakatouʻosi maʻatautolu mo e kakai ʻoku tau feohí mei he foʻi ngāue fakafoʻituitui ko iá.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Fakakaukau ki he vave hano fakaleleiʻi ʻo e ngaahi fepaki fakalilifu he funga ʻo e māmaní—mo ia ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí—ʻe lava ke fakaleleiʻi kapau naʻa tau fili kotoa ke muimui kia Sīsū Kalaisi mo tokanga ki Heʻene ngaahi akonakí.”21 ʻOku tākiekina e muimui ko ia ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ki ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó.

Siʻi kāinga ʻofeina, kakai kei talavou, mo e fānau, ʻi heʻetau kau ki he konifelenisí he fakaʻosinga ʻo e uike ní, tuku ke hū ki hotau ngaahi lotó e ngaahi lea ʻa hotau kau palōfitá, ʻa ia ʻoku haʻu mei he ʻEikí ke hoko ai ha fuʻu lilliu lahi.

ʻOku ou fakaafeʻi atu kimoutolu ʻoku teʻeki ai ke mou kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí, ke mou fanongo ki he kau faifekaú ʻaki ha loto fakamātoato ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kimoutolú ke aʻusia ai e liliu ko ia ʻo e lotó.22

Ko e ʻaho ʻeni ke fili ai ke muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. “ʻEiki, ʻoku ou foaki atu hoku lotó ki hoʻo ʻAfió; ʻoku ou foaki Atu hoku kotoá.”

Pea hangē pē ko e foʻi mama ne maʻu mei he vaka ngotó, ʻi heʻetau foaki hotau lotó ki he ʻOtuá, ʻoku fakahaofi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui ní, pea ʻi hono fakahoko iá, ʻoku fakamaʻa mo fakaleleiʻi kitautolu ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí pea hoko ko e “fānau ʻa Kalaisi” ʻo fanauʻi fakalaumālie “ʻiate Ia.”23 Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.