Konifelenisi Lahi
Tali e Finangalo ʻo e ʻOtuá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Tali e Finangalo ʻo e ʻOtuá

ʻOku kau ʻi heʻetau ului fakatāutahá ʻa e tufakanga ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e ui fakaepalōfita mālohi ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ki he ngāue fakafaifekaú mo e pōpoaki fakalaumālie ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati mo ʻEletā ʻAitukaitisi ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he pongipongi ní.

Naʻe hoko ha ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi ʻi he konga kimui ʻo e taʻu kuo ʻosí ke u fakakaukauloto ai ki he ngaahi meʻa fakalaumālie mahuʻinga ne hoko ko ha makatuʻunga ki heʻeku fili ke ngāue fakafaifekaú.1 ʻI hoku taʻu 15, naʻe taʻu 20 ai hoku taʻokete ʻofeina ko Sioó, ko e taʻu ia ne lava ai ke te ngāue fakafaifekau he taimi ko iá. ʻI he ʻIunaiteti Siteití, ne tokosiʻi pē ha niʻihi ne ngofua ke nau ngāue tuʻunga ʻi he fekeʻikeʻi mo Kōleá. Ko ha faifekau pē ʻe toko taha ne lava ke uiuiʻi mei he uooti takitaha ʻi he taʻu.2 Ko ha meʻa fakaofo ia ʻa e kole ange ʻe heʻemau pīsopé kia Siō ke ne vakavakai mo ʻemau tamaí ʻa hono faingamālié. Naʻe ʻosi teuteuʻi ʻe Siō ʻa ʻene ʻū foomu tohi kole ki he ako fakafaitoʻó. Naʻe mateuteu fakapaʻanga ʻa ʻemau tamaí, ʻa ia ne ʻikai mālohi ʻi he Siasí, ke tokoniʻi ia pea naʻe ʻikai ke ne poupou ke ʻalu ʻa Siō ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe pehē ʻe he tangataʻeikí ʻe lahi ange ʻa e lelei ʻe maʻu ʻe Siō ʻi heʻene ʻalu ki he ako fakafaitoʻó. Ne hoko ʻeni ko ha palopalema lahi ʻi homau fāmilí.

ʻI haʻama fealeaʻaki lelei mo hoku taʻokete poto mo tā-sīpinga leleí, ne ma aofangatuku ʻaki ʻa e fakakaukau ʻe makatuʻunga ʻa ʻene fili pe ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau kae toloi ʻene akó, ʻi he ngaahi fehuʻi ʻe tolu: (1) ʻOku faka-ʻOtua nai ʻa Sīsū Kalaisi? (2) Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola nai ia ʻa e ʻOtuá? Pea (3) Ko Siosefa Sāmita nai ʻa e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Fakafoki Maí? Kapau ko e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ko e ʻio, naʻe mahino leva ʻe lelei ange kia Siō ke ne ʻave ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻi haʻane ʻuluaki hoko ko ha toketā .3

ʻI he pō ko iá, ne u lotu fakamātoato pea ʻi he loto-moʻoni. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié, ʻi ha founga ne ʻikai toe veiveiua hono mālohí, ko e tali ki he ngaahi fehuʻi kotoa ʻe tolu ko ʻení naʻe ʻio. Ko ha meʻa fisifisimuʻa ʻeni kiate au. Ne u ʻiloʻi ko e fili kotoa pē te u fai ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí ʻe tākiekina ia ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení. Ne u toe ʻiloʻi foki te u ngāue fakafaifekau ʻo ka ʻomi haku faingamālie. Hili ha vahaʻataimi ʻo e ngāue tokoni mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻi heʻeku moʻuí, kuo mahino kiate au ko e ului moʻoní ko e ola ia ʻo hano tali ʻiloʻilo pau ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngaahi angafaí.

Kuó u ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ki he tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻI he pō ko iá, ne u maʻu ai ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he Tohi ʻa Molomoná4 pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe Hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻEikí

ʻE fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻi ho lotó, ʻo fakafou ʻi he lotú, naʻe hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Lolotonga e ngaahi taʻu ʻe valu kuo hilí, ko e taha ʻo ʻeku ngaahi ngāue ʻi he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko hono toe vakaiʻi mo lau kotoa ʻo e ngaahi pepa mo e ngaahi fakamatala mo e fakatotolo mahuʻinga ʻa Siosefa Sāmita naʻe iku ai ki hono paaki ʻo e ngaahi vōliume ʻo e Kau Māʻoniʻoní.5 Kuo fakamālohia lahi mo fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní mo e fakaʻapaʻapa ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hili ʻeku lau ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki fakalaumālie ʻo ʻene moʻuí mo ʻene ngāue fakaepalōfita ne tomuʻa fakanofo ia ki aí.

Ko hono liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ko ha fakavaʻe ia ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.6 Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku potupotutatau hono kanotohí, fakaʻofoʻofa hono tohí, pea ʻoku ʻi ai e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi lalahi ʻo e moʻuí. Ko ha fakamoʻoni ia e taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá naʻe angatonu, tui lahi, pea mo ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e ngaahi fakahā mo e ngaahi meʻa ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku nau ʻomi ʻa e ngaahi kī, ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻomi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke fokotuʻu ʻaki ʻa e Siasí, ka ʻoku nau toe ʻomi foki mo e tokāteline mahuʻinga ʻokú ne fakaʻatā ke mahino kiate kitautolu ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí pea ʻomi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá.

Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga lahi ʻo e fatongia fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá ʻoku maʻu ia ʻi he vahe 76 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Ko ha lekooti mahino ia ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻo langí, kau ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú, ʻa ia ne monūʻia ʻa e Palōfita ko Siosefá mo Sitenei Likitoni ke na maʻu ʻi he ʻaho 16 ʻo Fēpueli 1832. ʻI he taimi ko iá, naʻe akoʻi ʻe he ngaahi siasi tokolahi he ʻikai ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ha fakamoʻui maʻá e kakai tokolahi. Naʻe pehē ia ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻe fakamoʻuí, pea ko e tokolahi tahá ʻe iku ia ki heli mo e fakamalaʻia, ʻo kau ai mo e ngaahi fakamamahi taʻe-ngata ʻoku fakalilifu taha pea ʻikai mafakamatalaʻi hono mafatukitukí.”7

Ko e fakahā ʻoku ʻasi ʻi he vahe 76 ʻoku ʻomi ai ha meʻa-hā-mai nāunauʻia ki he ngaahi tuʻunga ʻo e nāunaú ʻa ia ko e tokolahi taha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ne nau loto-toʻa ʻi he maama fakalaumālié ʻoku nau mohu tāpuekina ʻi he hili ʻa e fakamaau fakaʻosí.8 Ko e mata meʻa-hā-mai ki he ngaahi nāunau ʻe tolú, ko e maʻulalo taha aí ʻoku “mahulu ange ʻi he meʻa kotoa ʻoku faʻa mahinó,”9 ko ha fakaʻikaiʻi mahino ia ʻo e tokāteline hala he taimi ko iá ʻe iku ʻa e tokolahi ki heli mo e fakamalaʻiá.

ʻI hoʻo ʻiloʻi naʻe kei taʻu 26 pē ʻa Siosefa Sāmitá, fakangatangata ʻene tuʻunga fakaakó, pea siʻi pe ʻikai haʻane ʻilo ki he ngaahi lea fakafonua tuʻuloa ne liliu mei ai e Tohi Tapú, naʻá ne hoko moʻoni ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻI he veesi 17 ʻo e vahe 76, naʻe ueʻi ia ke ne ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko e taʻe-angatonu kae ʻikai ko e fakamalaʻia ʻa ia naʻe ngāue ʻaki ʻi he Kosipeli ʻa Sioné.10

ʻOku mālie he naʻe hili ha taʻu ʻe 45 mei ai ne ʻi ai ha taki ʻo e Siasi ʻIngilaní pea ko ha tokotaha ako mataotao fakaʻatamai tuʻuloa naʻe ʻi ai hono fakaʻilonga fakaako ko,11 Feletiliki W. Falala, ʻa ia naʻá ne faʻu ʻa e tohi The Life of Christ,12 ʻo ne fakahaaʻi ʻene tui mālohi ko e fakaʻuhinga ʻo e fakamalaʻiá ʻi he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ko ha ola ia ʻo ha fehalaaki ʻi he liliu mei he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí ki he lea faka-Pilitāniá.13

ʻI hotau kuongá ni, kuo tokolahi ha niʻihi kuo nau ohi mai ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ʻi ai ha nunuʻa ʻo e faiangahalá. ʻOku nau poupouʻi ʻa hono tali taʻe-filifilimānako ʻo e faiangahalá taʻe ʻi ai ha fakatomalá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻe heʻetau tokāteline kuo fakahaá ʻa e fakakaukau ʻe tauteaʻi taʻengata ʻa e kakai tokolahi tahá ki heli mo e fakamalaʻiá ka ʻokú ne toe fokotuʻu mai foki ko e fakatomala fakatāutahá ko ha fekau ia kuo pau ke tomuʻa fakahoko kae toki maʻu ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé.14 ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hoko moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono fakahoko ʻa e Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí!

Tuʻunga ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakatomalá pea mo e “ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní.”15 ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa hono mahuʻinga fau ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava faifakamoʻuí, ʻo kau ai ʻa ē ʻoku fakahoko ʻi he temipalé.

Ko e “ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní” ʻoku tupu ia mei he fakauluí pea ko e ngaahi ola ia ʻo e fakauluí. ʻOku hoko ʻa e ului moʻoní ʻi hono tali ʻiloʻilo pau mo e tukupā ke muimui ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.16 Ko e ngaahi ola mo e tāpuaki lahi ʻoku tafe mai mei he uluí ko e nonga moʻoni mo tuʻuloa pea mo e fakapapauʻi fakatāutaha ʻo e fiefia taupotu tahá17neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku foua ʻi he moʻui ní.

Ko e ului ki he Fakamoʻuí ʻokú ne liliu ha tangata fakakakano ki ha tokotaha kuo fakamāʻoniʻoniʻi, fanauʻi foʻou, ko ha tokotaha kuo fakamaʻa—ko ha tokotaha foʻou ʻia Kalaisi Sīsū.18

ʻOku Tokolahi ha Kakai ʻOku Taʻofi mei he Moʻoní Koeʻuhí ʻOku ʻIkai Ke Nau ʻIloʻi e Feituʻu ke Maʻu Ai Iá

Ko e hā e ngaahi tufakanga ʻoku tafe mai mei he uluí? ‘I he Fale Fakapōpula Lipetií ne fakatokangaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻoku ʻi ai ha tokolahi “ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”19

ʻI he talamuʻaki ʻa e ʻEikí ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe ʻomi ai ha vakai fakalūkufua ki he taumuʻa ʻa e ʻEikí maʻatautolú. Naʻá Ne folofola, “Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau.” Naʻe hoko atu ʻEne fakahinohinó ʻo pehē, “Koeʻuhí ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”20 ʻOku kau ai e kau faifekau taimi kakató. ʻOku kau ai ʻa kitautolu takitaha. ʻOku totonu ke hoko ʻeni ko e meʻa ke tokanga tāfataha ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē kuo faitāpuekina ʻaki hono tali e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he manavaʻofa ke tau hoko ko Hono leʻo mo Hono toʻukupu.21 ʻE hoko ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ko hotau maama fakahinohino. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻo pehē, “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”22 Pea kia Siosefa Sāmitá, naʻá Ne folofola, “Malanga ʻaki ʻa ʻeku ongoongoleleí ki he kakai fulipē ʻa ia kuo teʻeki ai ke maʻu iá.”23

ʻI ha uike ʻe taha hili e fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻa ia ko e Sāpate Toetuʻú pea mo e Laka Atú, ne hā mai ʻa e ʻEikí ʻi ha meʻa-hā-mai fakaofo kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e temipalé pea fakahā, “Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atu ki he ʻulu ʻo hoku kakaí.”24

ʻI he ʻosi pē ʻa e meʻa-hā-mai ko ʻení, ne hā mai ʻa Mōsese “ʻo foaki mai … ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí mei he potu ʻe fā ʻo e māmaní, pea mo hono tataki mai ʻo e faʻahinga ʻe hongofulú mei he fonua ʻo e tokelaú.”25

Naʻe akonaki ʻi he pongipongí ni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko hotau palōfita ʻofeina ʻo e ʻaho ní ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī tatau ʻo pehē: “Ko kimoutolu ʻa e kau talavou kuo fakatatali ki he taimi ko ʻeni ʻo hono fakahoko ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa ia ne talaʻofa maí. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke kau ai ki ha fatongia mātuʻaki mahuʻinga ʻo e meʻa ko ʻeni ne teʻeki fakahoko pe ʻiloa kimuʻá!”26

Koeʻuhí ke hoko e fekau ʻa e Fakamoʻuí ke vahevahe e ongoongoleleí ko ha konga ia ʻo kitautolú, ʻoku fie maʻu ke tautali ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá; ʻoku fie maʻu ke tau ʻofa ki hotau kaungāʻapí, vahevahe e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke haʻu ʻo mamata. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi he tali ʻa e Palōfita ko Siosefá kia Sione Ueniuefi, ko e ʻētita ʻo e Chicago Democrat, ʻi he 1842. Naʻá ne kole ha fakamatala fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe fakaʻosi ʻe Siosefa ʻene talí ʻaki haʻane fakaʻaongaʻi ʻa e “Fuka ʻo e Moʻoní” ko ha talamuʻaki ki he Ngaahi Tefito ʻo e Tui ʻe hongofulu mā tolú. ʻOku ʻomi ʻe he fakamatalá, ʻi ha founga mahino, ʻa e meʻa kuo pau ke fakahokó:

“He ʻikai ha nima taʻemaʻa te ne lava ʻo taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atú; ʻe taulōfuʻu ʻa e fakatangá, kau fakataha ʻa e kau fakatangá, fakatahataha mo e ngaahi kongakaú, fakangalikovi mo e kau manukí, ka ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe kei laka taʻeufi atu pē, ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he faʻahinga kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa, pea mo ongona ʻi he telinga kotoa kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué.”27

Kuo laui toʻu tangata ʻa e hoko ʻeni ko e ui fakamātoato ʻi he Siasí, tautautefito ki he kau faifekaú. ʻI he laumālie ʻo e “Fuka ʻo e Moʻoní,” ʻoku mau houngaʻia kuo vahevahe ʻe he kau faifekau tui faivelengá ʻa e ongoongoleleí ʻi he uhouhonga ʻo ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi. ʻE kau faifekau, ʻoku mau ʻofa atu! ʻOku kole mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu takitaha ke tau vahevahe ʻEne ongoongoleleí ʻi he lea mo e ngāue. ʻOku kau ʻi heʻetau ului fakatāutahá ʻa e tufakanga ke vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Ko e ngaahi tāpuaki ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻoku kau ai ʻa hono fakatupulaki ʻo e ului ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo hono tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.28 ʻOku tau tāpuekina ʻa e niʻihi kehé ke nau aʻusia ha “fuʻu liliu lahi” ʻo e lotó.29 ʻOku ʻi ai moʻoni ha fiefia taʻengata ʻi he tokoni ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisí.30 Ko e ngāue ko ia ke fakaului mai kita mo e niʻihi kehé ko engāue fakaʻeiʻeiki ia.31 ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻá ku ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá mei he ʻaho 1 Sepitema 1960 ki he 1 Sepitema 1962.

  2. Naʻe pau ke fakaʻataʻatā ʻa e kau talavou kehé ke nau hū ʻo sōtia.

  3. Hili e foki mai ʻa Siō mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻosi mei he ako fakafaitoʻó pea hoko ko ha toketā tuʻu-ki-muʻa. Naʻe teuteuʻi foki ia ʻe heʻene ngāue fakafaifekaú ke ne hoko ko ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, fakafofonga fakavahelahi, mo ha palesiteni fakamisiona.

  4. Vakai, Molonai 10:4. Ne u ʻosi lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Tuʻunga ʻi he mafatukituki ʻo e meʻá ni ʻi homau fāmilí, naʻá ku lotua ia ʻi he loto-moʻoni.

  5. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), mo e voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa (2020).

  6. Naʻe kamata ʻa e liliú ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1829, pea naʻe ʻosi ia ʻi he ʻaho ʻuluaki ʻo Siulai 1829. Kuo fakaofo ʻa hono ako ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku nau ʻākilotoa ʻa e liliu leá. Naʻe fakatefito ʻeku houngaʻiá ʻi heʻeku lau ʻa e tatau ʻa e faipākí pea mo e tatau totonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne pulusi ko e voliume 3 mo e 5 ʻi he Ngaahi Fakahā mo e Ngaahi Liliu Lea ʻo e The Joseph Smith Papers. Ko ha ongo voliume ia ʻoku mahuʻinga fakahisitōlia.

  7. Frederic W. Farrar, Eternal Hope: Five Sermons Preached in Westminster Abbey, November, and December 1877 (1892), xxii.

  8. ʻOku kau ʻi he mata meʻa-hā-maí ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻilo kia Kalaisi ʻi he moʻuí ni, fānau ne nau mate teʻeki hokosia honau taʻu ke nau haʻisia ki heʻenau ngaahi filí, pea mo kinautolu ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ha meʻá.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:89.

  10. Vakai, Sione 8:29.

  11. Naʻe ako ʻa Falala ʻi he King’s College, London, mo e Trinity College, Cambridge. Naʻá ne hoko ko ha pātele ʻi he Siasi ʻIngilaní (Anglican), tīkoni pule (archdeacon) ʻo e Westminster Abbey, pule ki he Falelotu Kanitapulí (Canterbury Cathedral), pea faifekau ki he Fale Fakatuʻí.

  12. Vakai Sir Frederick William Farrar, The Life of Christ (1994), 656;

  13. Vakai, Farrar, Eternal Hope, xxxvi–xxxvii. Naʻe ongoʻi ʻe Feletiliki Falala ne fakakounaʻi ia ke ne fakatonutonu ʻa e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fakamalaʻiá mo e helí. Naʻá ne talaki mālohi ʻa e meʻa naʻá ne ui ko e “ngaahi moʻoniʻi meʻa mahinongofua, ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi mo ʻikai fakaʻuliʻulilātai. … Ko e foʻi veape ‘ke fakamalaʻiá’ mo e ngaahi foʻi lea ʻoku tupu mei he foʻi lea ko iá ʻoku ʻikai teitei ʻasi ia ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku ʻikai ha foʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ha faʻahinga fakaʻuhinga pehē ʻi he lea faka-Kalisi ʻo e Fuakava Foʻoú.” Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo pehē ko e foʻi lea fakamalaʻia ko ha “fehalaaki mamafa ia ʻi he liliu leá … [pea] ʻokú ne takihalaʻi mo fakafeʻātungiaʻi ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e folofola ʻa hotau ʻEikí.” (Eternal Hope, xxxvii). Naʻe fakamahinoʻi foki ʻe Falala ʻa hono fakatātaaʻi moʻoni ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa lahi ʻaupito ʻi he kotoa ʻo e Tohi Tapú ko ha toe fakamoʻoni ko e ngaahi ʻuhinga ʻo e helí mo e fakamalaʻiá naʻe ngāue ʻaki ʻi he liliu faka-Pilitāniá naʻe ʻikai ke tonu (vakai, Eternal Hope, xiv–xv, xxxiv, 93; vakai foki, Quentin L. Cook, “Our Father’s Plan—Big Enough for All His Children,” Liahona, Mē 2009, 36).

  14. Ko e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e fakatomalá pea mo e Fakaleleí ʻoku hā ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:15–18, 20. ʻIkai ke ngata aí, ka ʻoku fakamahinoʻi mai ha tautea lauikuonga (taʻe-ngata) ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:10–12.

  15. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23.

  16. Vakai, Mōsaia 27:25; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:13; vakai foki, Dale E. Miller, “Bringing Peace and Healing to Your Soul,” Liahona Nov. 2004, 12–14.

  17. Vakai, Mōsaia 2:41

  18. Vakai Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 33; Liahona, Jan. 2001, 41; vakai foki 2 Corinthians 5:17; Bible Dictionary, “Conversion.”

  19. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12.

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17, 23.

  21. Kapau ko hotau lotó ia, ʻoku “ui ʻa [kitautolu] ki he ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3; vakai foki, Thomas S. Monson, “Ui ki he Ngāué,” Liahona, Sune 2017, 4–5).

  22. Mātiu 28:19.

  23. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:28.

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:10.

  25. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11.

  26. Vakai Russell M. Nelson, “TBD” LiahonaMay 2022, p TBD; vakai foki, Russell M. Nelson “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsileli” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), ChurchofJesusChrist.org.

  27. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 514–515.

  28. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku Ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 92–95.

  29. ʻAlamā 5:14.

  30. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15; vakai foki, Sēmisi 5:19–20.

  31. Vakai ʻAlamā 26:22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:13–16; vakai foki, Bible Dictionary, “Conversion.”