Hisitōlia ʻo e Siasí
1 Tānaki ha Kaungā-fononga


“Tānaki ha Kaungā-fononga” vahe 1 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 1: “Tānaki ha Kaungā-fononga”

Vahe 1

Tānaki ha Kaungā-fononga

ʻĪmisi
vaka lahi ʻoku folau ʻi he tahí

“ʻOku ou fie lea fekauʻaki mo e kau pekiá.”

Naʻe lauafe e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne nau longomate ʻi he ongo mai e leʻo ʻo Lusi Meki Sāmitá ‘i he fale fakatahaʻanga lahi ʻi he fungavaka ‘uluaki ʻo e Temipale Nāvuú ʻa ia ne mei ʻosi hono langá.

Ko e pongipongi ʻo e ʻaho 8 ʻo ʻOkatopa, 1845, ko e ʻaho ia hono tolu mo fakaʻosi ʻo e konifelenisi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Lusi he ʻikai te ne maʻu ha faingamālie lahi ange ke lea ki he Kāingalotú—tautautefito he naʻa nau palani he taimi ko ʻení ke mavahe mei Nāvū ki ha ‘api foʻou mamaʻo ki he fakahihifó—naʻá ne lea ʻaki ha mālohi naʻe mahulu ange ʻi hono sino taʻu fitungofulu ngāvaivaí.

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻI he ʻaho uofulu-mā-ua ʻo Sepitemá ko e hili ia e taʻu ʻe hongofulu-mā-valu mei hono toʻo hake ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí mei he kelekelé, pea ʻi he Mōnite kuo ʻosí ko e taʻu ia ʻe hongofulu-mā-valu talu meia Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻa e ʻEikí—”1

Naʻá ne kiʻi longo, manatu kia Siosefa, ko hono foha ne fakapōngí. Ne ʻosi ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu ʻi he lokí ʻa e founga kuo tataki ai ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ki ha ʻū lauʻi peleti koula naʻe tanu ʻi ha tafungofunga naʻe ui ko Komola. Naʻa nau ʻiloʻi kuo liliu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea pulusi ʻa e lekōtí ko e Tohi ʻa Molomoná. Ka ko e hā nai hono tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi he fale fakatahaʻangá naʻa nau ʻiloʻi moʻoni iá?

Naʻe kei manatuʻi pē ʻe Lusi ʻi he kei taʻu uofulu-mā-taha ʻa Siosefá, naʻá ne ʻuluaki fakahā ange kiate ia kuo falala ange ʻa e ʻOtuá ke tuku ʻa e ʻū lauʻi peletí kiate ia. Naʻá ne tailiili he pongipongí kotoa, ʻo manavasiʻi naʻa foki mai ʻoku ʻikai ke ne ʻomi ha meʻa, hangē ko e taʻu ʻe fā kimuʻá. Ka ʻi heʻene aʻu atú, naʻe vave ʻene fakafiemālieʻi iá. Naʻá ne pehē ange, “ʻOua te ke hohaʻa. ʻOku lelei e meʻa kotoa.” Naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi meʻa fakatonulea kuo foaki ange ʻe he ʻEikí ki hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí, kuo takatakaiʻi ʻaki ha holoholo, ko ha fakamoʻoni kuó ne lava lelei ʻo maʻu ʻa e lekōtí.

Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai ne tui ʻi he taimi ko iá, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ko e kau mēmipa ʻo e fāmili Sāmitá. Kuo laka hake he toko taha mano taha afé ʻi he taimí ni ʻa e Kāingalotu mei ʻAmelika Noate mo ʻIulope naʻa nau nofo ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ko e feituʻu ne fakataha ki ai e Siasí he taʻu ʻe ono kuohilí. Naʻe foʻou ha niʻihi ʻo kinautolu ki he Siasí pea teʻeki ke maʻu ha faingamālie ke nau feʻiloaki ai mo Siosefa pe ko hono tokoua ko Hailamé kimuʻa pea fanaʻi ʻe ha kau fakatanga pea tāmateʻi ʻa e ongo tangatá ʻi Sune 1844.2 Ko e ʻuhinga ia naʻe fie lea ai ʻa Lusi fekauʻaki mo e kau pekiá. Naʻá ne fie maʻu ke ne fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefá pea mo e fatongia ʻo hono fāmilí ‘i hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí kimuʻa pea mavahe e Kāingalotú.

Ne laka hake he māhina ʻe taha hono tutu ʻe he kau fakatanga ngāue taʻefakalaó ʻa e ngaahi ʻapi mo e ngaahi pisinisi ʻa e Kāingalotu ‘i he ngaahi nofoʻanga ofi maí. Ne hola ha ngaahi fāmili tokolahi ki he tuʻunga malu ʻo Nāvuú ʻi heʻenau manavahē naʻa mole ʻenau moʻuí. Ka naʻe fakaʻau ke mālohi mo fokotuʻutuʻu lelei ange ʻa e kau fakatangá ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi uiké, pea tuaiekemo kuo hoko ha ngaahi feingatau ʻi honau vā mo e Kāingalotú. Lolotonga iá, naʻe ʻikai ke fai ʻe he siteití mo e ngaahi puleʻangá ha meʻa ke maluʻi ʻaki e ngaahi totonu ʻa e Kāingalotú.3

ʻI he tui ʻa e kau taki ʻo e Siasí he ʻikai fuoloa pea toe ʻohofi ʻe he kau fakatangá ʻa Nāvuú, naʻa nau fealeaʻaki ki ha melino fakataimi ʻaki ʻenau loto fiemālie ke fetukutuku ʻa e Kāingalotú mei he vahefonuá ʻi he faʻahitaʻu failaú.4

Naʻe palani ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hano tataki ʻe ha fakahā fakalangi, ke hiki fakahihifo e Kāingalotú ʻo laka hake ʻi ha maile ʻe tahaafe, ʻo fakalaka atu he ʻOtu Moʻunga Maká, ʻi tuʻa ʻi he kauʻāfonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he hoko ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kōlomu pule ʻo e Siasí, naʻa nau fanongonongo ai ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení ki he Kāingalotú ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e konifelenisi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú.

Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paʻale Pālatí, “ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ki ha feituʻu te tau ngāue tauʻatāina ange ai, ʻa ia te tau lava ai ʻo fiefia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ʻo e tauʻatāiná mo e ngaahi totonu tuʻunga tataú.”5

Naʻe ʻiloʻi ʻe Lusi ʻe tokoniʻi ia ʻe he Kāingalotú ke fakahoko ʻa e fononga ko ʻení kapau te ne fili ke ʻalu. Naʻe fekauʻi ʻe he ngaahi fakahaá ke fakataha kotoa ʻa e Kāingalotú ki ha feituʻu ʻe taha, pea naʻe fakapapau ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí. Ka naʻe motuʻa ʻa Lusi peá ne tui he ʻikai te ne moʻui fuoloa. ʻI he taimi naʻá ne pekia aí, naʻá ne fie maʻu ke tanu ia ʻi Nāvū ʻo ofi kia Siosefa, Hailame, mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí kuo nau mālōloó, kau ai hono husepāniti, ko Siosefa Sāmita ko e Lahí.

ʻIkai ngata aí, ka ko e tokolahi taha hono fāmili naʻe kei moʻuí naʻa nau nofo ʻi Nāvū. Naʻe hoko hono foha pē ʻe taha naʻe kei moʻuí, ʻa Uiliami, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ka naʻá ne fakasītuʻaʻi honau tuʻunga fakatakí peá ne fakafisi ke ʻalu ki he fakahihifó. Naʻe nofo foki mo ʻene fānau fefine ʻe toko tolú—ko Sōfolonia, Katalina mo Lusi. Pea pehē ki hono ʻofefine ʻi he fono ko ʻEmá, ko e uitou ʻo e palōfitá.

ʻI he lea ʻa Lusi ki he fakatahaʻangá, naʻá ne naʻinaʻi ki he kau fanongó ke ʻoua te nau hohaʻa ki he fononga ʻoku hanganaki maí. Naʻá ne pehē, “ʻOua naʻa mou loto foʻi mo pehē he ʻikai te mou maʻu ha ngaahi saliote mo ha ngaahi meʻa.” Neongo e masivesivá mo e fakatangá, ka naʻe fakahoko ʻe hono fāmili ʻoʻoná ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakafanongo ki honau kau takí pea feangaleleiʻaki.

Naʻá ne pehē, “Hangē ko e lea ʻa Pilikihamí, kuo pau ke mou faitotonu kotoa pē ka ʻikai, he ʻikai ke mou aʻu ki ai. Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-ʻita, te ke faingataʻaʻia.”

Naʻe lea lahi ange ʻa Lusi fekauʻaki mo hono fāmilí, ʻa e fakatanga fakamanavahē ne nau mamahi ai ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí, pea mo e ngaahi faingataʻa naʻe tuʻunuku mai ki he Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “‘Oku ou lotua ke tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ʻo e Siasí, ʻa Misa Pilikihami mo kinautolu kotoa. ʻOku ou fie feʻiloaki mo kimoutolu kotoa ʻi heʻeku ʻalu ki he maama ʻe tahá.” 6


Ne laka siʻi hake ʻi ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe maʻu ʻe Uilifooti Utalafi, ko ha ʻaposetolo mo e palesiteni ʻo e misiona ʻa e Siasí ʻi Pilitāniá, ha tohi meia Pilikihami ʻIongi ne tuku ʻi hono ʻōfisi ʻi Livapulu ʻIngilaní. Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki hono kaungāmeʻá, “Kuo tau fepaki mo e mamahi mo e faingataʻa lahi heni ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ni. “Ko ia ai ʻoku fakapotopoto ange ke tau mavahe, ko e makatuʻunga pē ia ʻo e melinó.”7

Naʻe hohaʻa ʻa Uilifooti ka naʻe ʻikai ke ne ʻohovale. Naʻá ne lau ʻi he ngaahi lipooti he nusipepá kau ki he ngaahi ʻohofi ʻa e kau fakatangá ʻi Nāvuú. Ka naʻá ne toki ʻilo pē he taimi ko ʻení ʻa e tūkunga kovi ne ʻi aí. Naʻe fakakaukau ʻa Uilifooti hili ʻene lau e tohí ʻo pehē, “Ko ha kuonga ngalikehe ʻeni ʻoku tau moʻui aí.” Naʻe pehē ʻe he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ʻoku nau maluʻi e kakai tukuhāusiá mo foaki ʻa e nofoʻanga kiate kinautolu ʻoku kumi hūfangá, ka naʻe ʻikai manatuʻi ʻe Uilifooti ha taimi kuo tokoniʻi ai ʻa e Kāingalotú.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo fonu ʻa e siteiti ʻo ʻIlinoisí mo e ʻIunaiteti Siteití kotoa ʻi he angahalá, pea mahalo ko e lelei tahá ke mavahe ʻa e Kāingalotú mei ai”8

Ko e meʻa mālié, ko e tokolahi taha ʻo e fāmili ʻo Uilifōtí naʻa nau malu pē. Naʻá ne ʻi ʻIngilani fakataha mo hono uaifi ko Fīpeé, mo ʻena fānau iikí ʻa Sūsana mo Siosefa. Naʻe nofo hona ʻofefine ʻe tahá, ʻa Fīpē ʻAmelia, mo honau kāinga ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ko ha maile ia ʻe tahaafe tupu mei he fakatuʻutāmakí.

Ka neongo ia, naʻe kei ʻi Nāvū pē hona foha lahi taha ko Uilí, ʻo tokangaʻi ʻe ha kaungāmeʻa fafale. Naʻe fakamatala ʻe Pilikihami ʻi heʻene tohí naʻe malu pē ʻa e tamasiʻí, ka naʻe kei loto-hohaʻa pē ʻa Uilifooti ke toe fakataha mo hono fāmilí.9

ʻI he hoko ʻa Pilikihami ko e palesiteni ʻo e kōlomú, naʻá ne ʻoange kia Uilifooti ha ngaahi fakahinohino ki he meʻa hoko ke faí. Naʻá ne faleʻi ange, “ʻOua ʻe toe tuku ke hikifonua mai ha niʻihi ki heni, kae tuku ke nau tatali ʻi ʻIngilani kae ʻoua kuo nau lava ʻo folau ki he ʻŌseni Pasifikí.” Ka ki he kau faifekau ʻAmelika ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fie maʻu ʻa kinautolu ne teʻeki maʻu honau ngaahi ouau fakatemipalé ke nau foki he vave tahá ki Nāvū ke maʻu kinautolu.10

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko mai aí, naʻe ʻave ʻe Uilifooti ha ʻū tohi ki he kau ʻeletā ʻAmelika ne nau malanga ʻi ʻIngilaní, ʻo fakahā ange kiate kinautolu ʻa e fakatanga ʻi Nāvuú. Neongo naʻá ne ʻosi maʻu mo Fīpē hona ngaahi ouaú, ka naʻá na fakakaukau foki ke na foki ki ʻapi.

Naʻe fakamatala ʻe Uilifooti ʻi ha pōpoaki fakamāvae ki he Kāingalotu Pilitāniá ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha konga hoku fāmilí ʻoku nofo mavahevahe ʻi ha maile ʻe uaafe tupu ʻi [ʻAmelika]. “‘Oku mahino he taimí ni ʻoku ʻi ai hoku ngafa ke foki ki ai pea tānaki fakataha ʻeku fānaú koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻalu fakataha mo e ʻapitanga ʻo e Kāingalotú.”

Naʻe fili ʻe Uilifooti ʻa Lūpeni Hetiloka, ko e palesiteni fakamisiona kimuʻá, ke ne toe tokangaʻi ʻa Pilitānia. Neongo naʻe ʻikai falala kakato ʻa Uilifooti kia Lūpeni, ʻa ia naʻá ne ngāue hala ʻaki e paʻanga ʻa e Siasí ʻi he kuohilí, ka naʻe ʻikai toe ʻi ai ha taha ʻi ʻIngilani ʻe taukei ange ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa he misioná. Pea naʻe siʻisiʻi e taimí kia Uilifooti ke ne kumi hano fetongi lelei ange. Hili haʻane toe fakataha mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, te ne fokotuʻu ange ke toe ui ha tangata ʻe taha ke ne fetongi ʻa Lūpeni.11


ʻI he teuteu ʻa Uilifooti mo Fīpē ke na foki ki Nāvuú, naʻe fanongo ʻa Samuela Puleineni, ko e kaumātuʻa pule ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoke Sití, ʻi ha talanoa ne sasala ʻo pehē ʻe laka ange ki he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ke nau puke pea tuli ʻa e Kāingalotú ʻi hano tuku ke nau mavahe mei he fonuá pea nau iku kau mo Mekisikou pe ko Pilitānia Lahi, ko e ongo puleʻanga naʻá na maʻu e ngaahi feituʻu lahi ʻi he Hihifó. ʻI he loto-hohaʻa ʻa Samú, naʻá ne tohi he taimi pē ko iá kia Pilikihami ʻIongi ke lipooti ʻa e fakatuʻutāmakí.

Naʻe aʻu atu e tohi ʻa Samú ki Nāvū lolotonga ia ha ngaahi faingataʻa foʻou. Naʻe tufa ange ha tohi hopo kia Pilikihami mo e kau ʻaposetolo kehé ʻo tukuakiʻi hala kinautolu ki he kākā, pea naʻe fekumi ʻa e kau ʻōfisa laó he taimi ko ʻení ke puke kinautolu.12 Hili hono lau e tohi ʻa Samú, naʻe lotua ʻe he kau ʻaposetoló ha maluʻi, ʻo kole ki he ʻEikí ke tataki hao e Kāingalotú mei he koló.13

Hili ha taimi nounou mei ai, ne hangē naʻe fakapapauʻi ʻe Kōvana Footi Tōmasi ʻo ʻIlinoisí, ʻa e lipooti ʻa Samú. Naʻá ne fakatokanga ʻo pehē, “ʻOku ngalingali ʻe kaunoa ʻa e puleʻanga ʻi Uāsingatoni DC ke taʻofi e kau Māmongá mei heʻenau fononga ki he fakahihifo ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. “ʻOku tui moʻoni e kau poto tokolahi te nau kau mo Pilitānia kapau te nau ʻalu ki ai pea ʻe toe lahi ange e palopalemá ia ʻi ha toe taimi kimuʻa.”14

Naʻe faʻa fakataha ʻa Pilikihami ʻi Sānuali ʻo e 1846 mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Nimangofulú, ko ha kautaha naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ke palani ʻa e founga lelei mo vave taha ke fetukutuku ai mei Nāvuú pea fokotuʻu ha feituʻu fakatahaʻanga foʻou maʻá e Kāingalotú. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Hiipa Kimipolo ko hono kaungā ʻaposetoló, te nau taki fakahihifo ha kiʻi kaungā-fononga ʻo e Kāingalotú ʻi he vave tahá.

Naʻá ne faleʻi ʻo pehē, “Tānaki ha kaungā-fononga te nau lava ʻo mateuteu ʻiate kinautolu peé, ke nau mateuteu ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe ui ai ke nau ʻalu atu pea teuteu ha feituʻu maʻa honau fāmilí pea mo e masivá.”

Naʻe fakamahinoʻi ange ʻe he ʻaposetolo ko ʻOasoni Pālatí, “Kapau ʻe muʻomuʻa ha kaungā-fononga ʻo tō ha ngoue ʻi he faʻahitaʻu failau ko ʻení, ʻe fie maʻu ia ke kamata he ʻaho ʻuluaki ʻo Fēpuelí.” Naʻá ne fifili naʻa fakapotopoto ange ke nau nofo ʻi ha feituʻu naʻe ofi angé, ʻa ia ʻe vave ange ai ʻenau tō ha ngoué.

Naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa Pilikihami ʻi he fakakaukau ko iá. Kuo ʻosi fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau nofo ofi ki he Anovai Māsima Lahí. Ko e anovaí ko ha konga ia ʻo e Anovai Lahí, ko ha feituʻu hangē ha fuʻu poulu lahí ʻoku takatakaiʻi ʻe he ʻotu moʻungá. Ko e konga lahi ʻo e anovaí ko e toafa mōmoa pea naʻe faingataʻa ke ngoueʻi, ʻo ʻikai loto ai e kau ʻAmelika tokolahi ke nau hiki ki he fakahihifó.

Naʻe fakamatala ʻe Pilikihami ʻo pehē, “Kapau te tau ʻalu atu ʻi he vahaʻa ʻo e ʻotu moʻungá ki he feituʻu ʻoku fai ki ai e fakakaukaú, he ʻikai ha meheka mei ha faʻahinga puleʻanga.” Naʻe mahino kia Pilikihami naʻe ʻosi nofoʻi ʻa e vahefonuá ʻe he kakai Totonu ʻo e fonuá. Ka naʻá ne ʻamanaki lelei ʻe lava ke nofo melino ʻa e Kāingalotú mo kinautolu.15

Naʻe feinga e Kāingalotú he ngaahi taʻu lahi ke vahevahe e ongoongoleleí mo e kau ʻInitia ʻAmelika ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea naʻa nau palani ke fai e meʻa tatau ki he kakai Totonu ʻo e fonuá ʻi he Hihifó. Hangē ko e tokolahi taha ʻo e kau pālangi ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fakakaukau e Kāingalotu pālangi tokolahi ne māʻolunga ange honau anga fakafonuá ʻi he kau ʻInitiá pea siʻi ʻenau ʻilo ki heʻenau lea fakafonuá mo e ʻulungāngá. Ka naʻa nau fakakaukau foki ki he kau ʻInitiá ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí pea malava ke hoko ko honau kaungāmeʻa, pea nau fakaʻamu ke fokotuʻu ha vā fakakaungāmeʻa mo e kau ʻUtá, Siosoné, mo e ngaahi hako kehe ʻi he tafaʻaki fakahihifó.16

Naʻe toe fakataha ʻa Pilikihami ʻi he ʻaho 13 ʻo Sānualí, mo e fakataha alēleá ke ʻilo pe ko e Kāingalotu ʻe toko fiha naʻe mateuteu ke mavahe ki Nāvū ʻi loto ʻi ha houa ʻe ono. Naʻá ne maʻu ha loto-falala ʻe malu e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻi he koló kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ke ʻosi ki ai he faʻahitaʻu failaú. Ke fakapapauʻi ʻe vave e fonongá, naʻá ne fie maʻu ke mavahe ʻa e tokosiʻi taha ʻo e ngaahi fāmili ʻe ala lavá, pea mo e kaungā-fononga ʻuluakí.

Naʻá ne pehē, “Ko e kakai tangata kotoa pē ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pea ngalingali ʻe kumi holo kinautolu ʻaki e tohi hopó, mou ō pea ʻave homou fāmilí.” Naʻe pau ke tatali e toengá ke toki aʻu ki he faʻahitaʻu failaú pea nau fononga fakahihifó, hili e aʻu ʻa e ʻuluaki kaungā-fonongá ki he ʻotu moʻungá, pea maʻu e nofoʻanga foʻoú.17


ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 4 Fēpueli 1846, naʻe ulo hifo ʻa e laʻaá ʻi he Taulanga Niu ʻIoké lolotonga ia e fakatahataha ha kakai tokolahi ʻi he uafú ke fakahekeheka ʻa e Pulukiliní, ko ha vaka toni ʻe 450 ke tukufolau ki he Taulanga Seni Felenisisikoú ʻi he matāfanga ʻo Kalefōniá, ko ha feituʻu ne siʻisiʻi hono nofoʻí ʻi he tafaʻaki fakatokelau hihifo ʻo Mekisikoú. Ne tuʻu ha Kāingalotu ʻe toko uangeau tupu ʻi he funga vaká, ko e tokolahi taha ʻo kinautolu naʻa nau fuʻu masiva ke nau fononga sāliote ki he hihifó, ʻo taʻataʻalo hifo ki honau kāinga mo e kaungāmeʻa ne tuʻu ʻi laló.18

Ne tataki kinautolu ʻe he taʻu uofulu mā ono ko Samu Puleinení. Hili e konifelenisi ʻi ʻOkatopá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Samu ke nō ha vaka pea ʻave ha kaungā-fononga ʻo e Kāingalotu ʻi he fakahahaké ki Kalefōnia, ʻa ia te nau tatali ai ke fetaulaki mo e tokolahi taha ʻo e Siasí ʻi ha feituʻu he Hihifó.

Naʻe fakatokanga ange ʻa e ʻaposetolo ko ʻOasoni Pālatí, “Mavahe mei Papilone! ʻOku ʻikai ke mau fie maʻu ke toe ha taha ʻo e Kāingalotú ʻi he ʻIunaiteti Siteití.”19

Naʻe nō leva ʻe Samu ʻa e Pulukiliní ʻi ha totongi maʻamaʻa, pea naʻe fokotuʻu ʻe he kau ngāué ha fanga kiʻi loki ʻe tolungofulu mā ua ke hao ki ai ʻa e kau pāsesé. Naʻá ne fekau e Kāingalotú ke faʻo e ʻū palau, sāvolo, huo lafalafa, huo langa, mo e ʻū meʻangāue kehe te nau fie maʻu ke tō ʻaki ha ngoue mo langa ha ngaahi ʻapí. Naʻa nau faʻo ha meʻatokoni mo e tokonaki feʻunga, fanga monumanu, mīsini momosi kēleni ʻe tolu, maka fakamata, mīsini lei, faʻo, mīsini paaki, mo e ʻū meʻatau. Naʻe foaki foki ʻe ha kautaha ʻofa ha ngaahi tohi feʻunga ki he vaká ke fokotuʻu ʻaki ha laipeli lelei.20

‘I he teuteu ʻa Samu ki he folaú, naʻe fakatokanga ange ha tokotaha fakapolitikale naʻá ne ʻilo ʻi Uāsingatoni, naʻe kei feinga pē ʻa e ʻIunaiteti Siteití ke taʻofi e Kāingalotú mei heʻenau mavahe mei Nāvuú. Naʻe talaange foki ʻe he tokotaha fakapolitikalé kia Samu naʻá ne loto-fiemālie mo ha tangata pisinisi ʻokú na saiʻia ʻi Kalefōnia ke kole ki he puleʻangá maʻá e Siasí, kae fakafetongi ʻaki e vaeua ʻo e kelekele naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ʻi he Hihifó.

Naʻe ʻiloi ʻe Samu naʻe ʻikai sai e ngaahi makatuʻunga ʻo e aleá, ka naʻá ne tui ko e ongo tangatá ko hono kaungāmeʻa pea te na lava ʻo maluʻi e Kāingalotú. ‘I he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ne heka ki he Pulukiliní, naʻe faʻu ʻe Samu ha aleapau pea ʻave kia Pilikihami, ʻo kole ange ke ne fakamoʻoni hingoa ai. Naʻá ne palōmesi ange ʻo pehē, “ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”21

Naʻá ne fakahā ange foki kia Pilikihami ʻa ʻene palani ke fokotuʻu ha kolo ʻi he Taulanga Seni Felenisisikoú, mahalo ko ha feituʻu foʻou ke tānaki ki ai e Kāingalotú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Te u fili ʻa e potu lelei tahá. Kimuʻa peá ke tūʻuta ki aí, kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, te u teuteuʻi ke maau e meʻa kotoa maʻau.”22

ʻI he taimi naʻe mavahe ai e Pulukiliní mei hono tauʻangá, naʻe tui pau ʻa Samu ʻo ne fakapapauʻi ʻe malu ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau mavahe mei Nāvuú pea mo ha folau lelei maʻa hono kaungā-fonongá. ‘E folau ʻa e vaká ʻo muimui ʻi he ʻau ʻo e ʻōsení ʻo takai ʻi he tahi hou ʻo Saute ʻAmeliká pea aʻu ki he uhouhonga ʻo e Pasifikí. ‘I heʻenau aʻu ki Kalefōniá, te nau fokotuʻu ai honau koló pea kamata ha moʻui foʻou ʻi he Hihifó.

ʻI hano fakataukeiʻi mai ʻe ha vaka sitima e Pulukiliní mei he uafú, naʻe kaila tuʻo tolu mai e kakai tokolahi naʻa nau ʻofa aí mei he uafú ki he Kāingalotú, ʻa ia naʻa nau tali atu ʻaki ʻenau kaila tuʻo tolu. Naʻe tukufolau atu leva ʻa e vaká ʻi he hūʻanga fāsiʻi ʻo e taulangá, ʻo fusi hono laá, pea maʻu ha kiʻi havilivili naʻá ne ʻaveʻi ia ki he ʻŌseni ʻAtalanitikí.23


ʻI he ʻaho tatau pē naʻe folau ai ʻa e Pulukiliní ki Kalefōniá, naʻe fononga atu ai ha kaungā-fononga ʻo e Kāingalotú ne nau muʻomuʻá ʻi ha ngaahi saliote ʻe hongofulu mā nima, ʻo kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí ki he Feituʻu ʻAiouaá, ʻi he fakahihifo pē ʻo Nāvuú, pea fokotuʻu ha nofoʻanga kemi ʻi he feituʻu ofi ʻo Suka Kaliki.

Hili ha ‘aho ʻe fā mei ai, naʻe toe fakataha fakaʻosi ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻaposetoló ʻi he temipale Nāvuú.24 Neongo ne teʻeki fakatāpui kotoa e temipalé, ka naʻa nau ʻosi fakatāpui e konga ki ʻolungá pea fakahoko ʻi ai ʻa e ʻenitaumení maʻá e Kāingalotu vēkeveke ʻe toko nima afe tupu. Ne nau ʻosi silaʻi foki ha ngaahi hoa mali fakafuofua ki he toko taha afe tolu ngeau, ki taimi mo ʻitāniti.25 Ko e niʻihi ʻo e ngaahi sila ko ʻení ko e mali tokolahi, ʻa ia naʻe kamata ke fakahoko fakatāutaha ʻe ha Kāingalotu faivelenga tokosiʻi ko e muimui ki ha tefitoʻi moʻoni naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1830 tupú.26

Naʻe palani ʻa Pilikihami ke taʻofi hono fakahoko e ngaahi ouaú ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpuelí, ko e ʻaho ia kimuʻa pea mavahe ʻa e ʻuluaki salioté mei he koló, ka naʻe nofo pē ʻa e Kāingalotú ia he temipalé ʻi he ʻahó kakato, ʻo loto-vēkeveke ke maʻu e ngaahi ouaú kimuʻa pea nau mavahé. ‘I he kamatá, naʻe fekau ʻe Pilikihami ke nau mātuku. Naʻá ne pehē, “Te tau langa ha ngaahi temipale lahi ange pea maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. Kuo lahi ‘ānoa ʻa e meʻa kuo tau maʻu ʻi he temipalé ni, pe te tau toe maʻu ha meʻa pe ʻikai.”

Naʻe kamata lue ʻa Pilikihami ki ʻapi mo ʻene ʻamanaki ʻe mātuku ʻa e kakaí. Ka naʻe ʻikai mamaʻo ʻene lué kimuʻa peá ne foki mai ʻo ʻilo kuo hake ʻa e temipalé ʻi he kakai naʻa nau fiekaia mo fieinua ki he folofola ʻa e ʻEikí. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻe toko 295 kehe honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé.27

ʻI he kakato ko ʻeni ʻa e ngāue ouau ʻo e temipalé, naʻe tūʻulutui takatakai ʻa e kau ʻaposetoló ʻi he ʻōlita ʻo e temipalé pea lotua ha fononga malu ki he hihifó. Naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo tala e ngaahi faingataʻa te nau ala fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi uike mo e ngaahi māhina ka hoko maí. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ngaahi tohi fakahinohinó mo e ʻū mapé ʻa e ngaahi hala taʻeʻiloa ʻi he konga lahi ʻo e hala ki he ʻotu moʻungá. Naʻe lahi e ʻū vaitafe mo e ngaahi matavai ʻi he halá, pea lahi e pulufalō mo e fanga monumanu ne nau takai holo he feituʻu tokaleleí. Ka naʻe ʻikai tatau ʻa e potufonua tokakoví mo ha meʻa naʻe fononga ai e Kāingalotú kimuʻa.28

ʻI he ʻikai loto e Kāingalotú ke hoko ha fakatuʻutāmaki ki ha tahá, naʻa nau fuakava fakataha ke tokoniʻi ha taha pē ʻoku fie ʻalu ki he hihifó—tautefito ki he masivá, mahakí, pe uitoú. Naʻe talaʻofa ʻe Pilikihami ki he Kāingalotú ʻi he temipalé ʻi he konifelenisi ʻi ʻOkatopá, “Kapau te mou tauhi faivelenga ki hoʻomou fuakavá, ʻe lilingi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ki he kakaí ni ke fakahoko totonu ʻaki ia.”29

‘I he ʻaho 15 ʻo Fēpuelí, naʻe ongoʻi ʻe Pilikihami ʻa e mafatukituki ʻo e fuakavá ni ʻi heʻene kolosi ʻi he Misisipí. Naʻá ne teke mo toho ha ngaahi saliote he hoʻatā ko iá, ʻi ha tafungofunga sinou mo pelepela, naʻe maile ʻe fā ki he fakahihifo ʻo e vaitafé. ‘I he toe pē ha ngaahi houa siʻi ʻo e ʻahó pea fakapoʻuli ʻa e halá ʻi he malu efiafí, naʻe kei vilitaki pē ʻa Pilikihami ke ʻoua naʻa mālōlō kae ʻoua leva kuo tūʻuta malu e saliote ʻa e Kāingalotu kotoa pē ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e vaitafé ʻi Suka Kiliki.30

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻosi toloi ʻa e palani ko ia ke fekauʻi atu ha kiʻi kaungā-fononga ke muʻomuʻa ki he ʻotu moʻungá ʻi he taʻu ko iá. Naʻe mavahe ʻa Pilikihami mo e kau taki kehe ʻo e Siasí mei he koló ʻi ha taimi kimui ange ʻi he fokotuʻutuʻú, pea ko e Kāingalotu ʻe niʻihi—naʻa nau tukunoaʻi e faleʻi ke nofo ʻi Nāvuú—ʻo nau kolosi he vaitafé pea nofo kemi fakataha mo e ʻuluaki kaungā-fonongá ʻi Suka Kiliki. Hili ‘enau hola vave mei he koló, ko e tokolahi ʻo e ngaahi fāmili ʻi he fonongá naʻe moveuveu, siʻi ʻenau maʻuʻanga tokoní, mo e teuteú.

Naʻe teʻeki ke ʻilo ʻe Pilikihami ʻa e meʻa ke faí. Ko hono moʻoní ʻe fakatuaiʻi ʻe he Kāingalotu ko ʻení ʻa e niʻihi kehé. Ka he ʻikai ke ne fakafoki e Kāingalotú ni ki he koló he ko ʻeni kuo nau ʻosi mavahe. ‘I heʻene fakakaukaú, kuo hoko ʻa Nāvū ko ha fale fakapōpula, ʻo ʻikai ko ha feituʻu maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe tauʻatāina ʻa e hala ki he hihifó.

Naʻe pau ke ne vilitaki ki muʻa mo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo falala ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke maʻu ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki.31