Hisitōlia ʻo e Siasí
23 Kulupu Feʻofoʻofani Pē ʻe Taha


“Kulupu Feʻofoʻofani Pē ʻe Taha,” vahe 23 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 23: “Kulupu Feʻofoʻofani Pē ʻe Taha”

Vahe 23

Kulupu Feʻofoʻofani Pē ʻe Taha

ʻĪmisi
hāmala mo e faʻo fōlahi ʻi he halanga lēlue

Naʻe hoko maʻu pē ʻa Susi ʻIongi ko ha kiʻi leka mahamahaki. ʻI he taimi naʻá ne taʻu hiva ai ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1865, naʻá ne hao moʻui mei he niumōniá, tae lōlōá, mo e ngaahi mahaki kehe. ʻE hōhō ʻene mānavá ʻi he taimi te ne lele vave aí pe vaʻinga ʻo fuʻu tōtuʻá. Ko e taimi ʻe niʻihi ne faʻa puke mai ia ʻe heʻene tamai ko Pilikihami ʻIongí, peá ne lea leʻosiʻi kiate ia, “ʻE hoku ʻofefine, kiʻi taitaimi hifo. ʻOua ʻe fuʻu fakavavevavé. ʻAi pē mo kiʻi mānava.”1

Naʻe tātātaha pē ke fie tatali ʻa Susi ia. Naʻe ʻi ai maʻu pē meʻa ia naʻe hoko ʻi he fale naʻá ne nofo ai mo e ngaahi uaifi tokolahi ʻo ʻene tamaí pea mo e konga lahi ʻo e fānau iiki ange [ʻa ʻene tamaí]. Naʻe ui ʻa e fale fungavaka lahí ko e Fale Laioné, pea naʻe tuʻu ia ʻo kaungāʻapi pē mo e ʻōfisi ʻo ʻene tamaí, ko ha poloka ia ʻe taha mei he fakahahake ʻo e tuʻuʻanga ʻo e temipale Sōleki Sití. Ko e fungavaka ki ʻolunga ʻo e Fale Laioné naʻe lahi ha ʻū loki mohe mo e lotofale ai ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI he ʻelia ʻo e alanga-falé naʻe ʻi ai mo ha toe ʻū loki mohe pea mo ha loto fale lahi ke talitali e kau ʻaʻahí mo fakahoko ai ʻa e ngaahi lotu fakafāmilí. ʻI he lalo falé ne ʻi ai ʻa e ʻū loki tukuʻanga koloá mo e ʻū loki selá, ko ha loki fō mo e peito, pea mo ha loki kai naʻe lahi feʻunga ke maʻumeʻatokoni ai ʻa e fāmilí hono kotoa.

ʻI he fakafaletolo ki muʻa ʻo e falé ne hanga ki halá, naʻe ʻi ai ha tā tongitongi fakatuʻi ʻo ha laione.2

Naʻe nofo fakataha [ʻi he ʻapí] ʻa e ngaahi tuongaʻane mo e tokoua ʻo Susi ʻe meimei toko tolungofulu mei he fakakātoa ko e toko nimangofulu-mā-nima. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe tauhi ʻe he fāmilí ha fānau paea, ʻo kau ai ʻa ʻIna Meipeti, ko ha taʻahine mei ʻInitia. Naʻe faʻa vaʻinga ʻa e kiʻi tamasiʻi mei he kaungāʻapí ko Hiipa Kalānite mo e ngaahi tuongaʻane ʻo Susí pea naʻá ne faʻa kau ʻi he lotu fakafāmili ʻa e fāmili ʻIongí. Ko e fānau pē ia ʻe toko taha ʻa Lesieli ʻAiveni mo Setetaia Kalānité, ko e tokoni mālōlō ʻo Pilikihami ʻIongí. ʻI he faʻahitaʻu momokó, naʻe saiʻia ʻa Hiipa ke heka ki he saliote ʻa Pilikihamí ʻo fakapaheke ai ʻi he sinoú.3

Naʻe feinga ʻa e fāmili ʻIongí ke tauhi honau fāmilí ke maau ʻaki ha taimi-tēpile pau ki he houa maʻumeʻatokoní, akó, mo e lotú. Ka naʻe ʻikai ke hoko ia ko ha meʻa ke taʻofi ai ʻa Susi mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané mei he fakapaheke hifo ʻi he ʻā ʻo e sitepú, taufetuli ʻi he sitepú, mo e vaʻinga langatoí.4 ʻI he kei siʻi ʻa Susí, naʻá ne fakakaukau ne angamaheni pē ke maʻu ha fāmili tokolahi pea ke nofo ʻene tamaí mo ha ngaahi uaifi ʻe hongofulu tupu. Ko hono moʻoní, ne ʻikai ko ha fāmili angamaheni hono fāmilí ʻo aʻu pē ki he ngaahi fāmili mali tokolahí, ʻa ia ne faʻa iiki ange ʻi hono fakafehoanaki kinautolú. Ne ʻikai hangē ʻene tamaí ko e kakai tangata angamaheni tokolahi ʻi he Siasí ʻa ia ne nau fakahoko e mali tokolahí he naʻa nau maʻu pē ha uaifi ʻe toko ua.5

Naʻe hoko ʻene faʻē totonu ko Lusi Pikelou ʻIongí ko ha mātuʻa mateaki, naʻá ne fakakoloa ʻaki ia ʻa e tokanga mo e ʻofa. Naʻe hangē ʻa Sina Hanitingitoni ʻIongi mo ʻEmelī Pātilisi ʻIongi, ko e ongo uaifi ʻo ʻene tamaí naʻa nau nofo fakataha ha taimi ʻi he Fale Laioné, ko ha ongo faʻē hono ua kinaua kiate iá. Naʻe pehē pē foki mo e uaifi ʻo ʻene tamaí ko Kelela Teka ʻIongí, ʻa ia naʻá ne faʻa ʻā fuoloa he poʻulí ke talanoa mo faleʻi kia Susi mo hono ngaahi tokouá.6

Ko e uaifi ʻe taha ko ʻIlisa Sinou, ko ha punake naʻá ne ako ʻa e ʻū tohí ʻi hono taimi ʻataá pea naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e nima-meaʻa ʻa Susí. Naʻe ʻatamai poto, pōtoʻi lea, mo matuʻaki mapuleʻi pē ʻe ʻIlisa ia. Ko hono loki mohé, lotofalé, mo e tēpile faitohí naʻe maau mo fokotuʻutuʻu lelei. Naʻe fakakaukau ʻe ha niʻihi ko ʻIlisá naʻe anga momoko mo fakamāhuʻi, ka naʻe ʻiloʻi ia ʻe Susi ko ha taha manavaʻofa mo angalelei—tautautefito ki he taimi naʻá ne tauhi mahaki aí.7

Ne ʻikai hao maʻu pē ʻa e Fale Laioné mei he faingataʻá, ka naʻe feinga e fāmilí ke ola lelei ʻenau ngaahi fokotuʻutuʻu ki he anga ʻenau nofó. Ne ʻikai saiʻia ʻa Pilikihami ʻi hono fakafehoanaki e mali tokolahí ki he ngaahi angamaheni tukufakaholo ʻo e māmaní. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “ʻOku mei he langí ia.” ʻKuo fokotuʻu ia ʻe he ʻEikí ki ha taumuʻa pau ʻo hono ʻohake ha puleʻanga fakaʻeiʻeiki, ha lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni, ha puleʻanga makehe kiate Ia, ʻa ia ʻe lava ke Ne maʻu pea faitāpuekina.”8

Naʻá ne toe fakamoʻoni ʻo pehē, “Kapau ne ʻahiʻahiʻi ʻeku tuí ʻi he māmaní, ne hoko ia ʻi hono fakahā mai ʻe Siosefa Sāmita e tokāteline ko ʻení kiate aú. “Ne pau ke u lotu taʻetūkua pea pau ke ngāue ʻaki ʻeku tuí, pea naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono moʻoní, pea ne u fiemālie ai.”9

Ko e fua ʻo e tui ko iá ʻa e fiefia naʻá ne maʻu ʻi hono ʻohake ʻa ʻene fānau tokolahí ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí.10 ʻI he houa efiafí, naʻá ne faʻa tā ha fafangu, ʻo ne ui kotoa ʻa e fāmilí ke nau fakataha mai ki he lotu fakafāmilí. Naʻá ne faʻa lotu ʻi he lea vaivai mo e ongoʻi ʻofa moʻoni ki he ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku mau fakamālō ki he ʻAfio ná koeʻuhí ko homau nofoʻanga ʻi he ʻotu teleʻa nonga ko ʻení, mo e ʻotu moʻunga malu ko ʻení ʻa ia kuó Ke fakahaofi ke hoko ko ha tānakiʻanga ki Hoʻo kakaí.” “Tāpuekina ange muʻa ʻa e masivá, faingataʻaʻiá, mahamahakí mo e tukuhausiá. Fakanonga ange muʻa ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku mamahí. Hoko muʻa ko ha tokoni ki he toulekeleká mo ha tataki ki he toʻu tupú.”11

Naʻe faʻa fakalaulauloto ʻa Pilikihami ki he lelei ʻa e Kāingalotú. Ne liliu ʻa e kuongá, pea naʻe teuteu ke fokotuʻu ha halanga lēlue ke ne takaiʻi kotoa ʻa ʻAmelika Tokelau.12 Naʻá ne fakahū ha paʻanga ki he ngāue ko iá ʻi heʻene fakapapauʻi ʻe hoko ʻa e halanga lēlue ko iá ke vave ange, maʻamaʻa ange, pea ne fakasiʻisiʻi ange ʻa e fakaongosia ʻo e fefonongaʻaki ki ʻIutaá ki he kau faifekaú mo e kau hikifonuá. Ka naʻá ne toe ʻiloʻi foki te ne ʻomi ha ngaahi ʻahiʻahi lahi ange ki he vahefonuá, pea naʻá ne fakaʻamu ke teuteuʻi fakalaumālie mo fakaʻekonōmika ʻa e Kāingalotú ki ai.13

Naʻá ne toe fie maʻu foki ke fakamālohia hono fāmilí, ko ia ai naʻá ne totongi ʻa Kali Meisa, he faʻahitaʻu failau ko iá, ke hoko ko e faiako makehe kia Susi mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Naʻe ʻikai ke saiʻia ha niʻihi ʻo e ngaahi tuongaʻane ʻa Susí ʻi he faiako ʻa Palōfesa Meisá pea naʻa nau nofo mei he akó. Ka naʻe toʻoa e loto ʻo Susí heʻene ngaahi lēsoní.

Naʻe fuʻu mālie ʻaupito ʻa e ʻū tohí, tautautefito ki he ngaahi folofolá, ʻi he loki akó. Naʻe poupouʻi ʻe palōfesa Meisa ʻa e fānau ʻIongí ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi mo fakakaukauʻi ʻa e solovaʻanga ki he ngaahi palopalemá. Neongo naʻe faʻa vēkeveke maʻu pē ʻa Susi ke ako ki ha meʻa foʻou, ka naʻá ne faʻa loto-mamahi ʻi he taimi naʻá ne fai ai ha fehālaaki ʻi heʻene akó.14

Naʻe faʻa kātaki ʻa palōfesa Meisa. Naʻá ne talaange kia [Susi], “Ko kinautolu pē ʻoku nau loto-lahi ke fai ha fehālākí ʻoku nau ako e ngaahi lēsoni mo e moʻoni ʻoku mahuʻinga tahá.”15


Naʻe ngāue ʻa Sohani Talaiasi ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá ko ha tangata ngaohi sū ʻi Footi ʻIfalemi. Kuó ne foki mai mo hono tokoua ko Kalí mei heʻena ngāue fakafaifekau taʻu ʻe ua ki Sikenitineviá. Naʻá na fakaʻamu ke na foki fakataha mo ʻena faʻeé ki ʻIutā kimuʻa peá na mavahe mei Tenimaʻaké. Ka koeʻuhí naʻe ʻikai fie mavahe ʻa e husepāniti foʻou ʻo Ane Sōfiá mei Koupeniheikeni, naʻá ne fakakaukau ai ke ne nofo pē. Naʻe loto-mamahi ʻa e ongo tautehiná, naʻá na folau mei Tenimaʻake hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai mo ha kulupu Kāingalotu ʻe toko tolungeau.

Talu e foki mai ʻa Sohani ki ʻIutā mo ʻene faifeinga ke maʻu ha paʻanga. Lolotonga ʻene mavahé, naʻe langa ʻe hono uaifi ko Kēlení ha fale loki ua ʻi hona konga ʻapi ʻi Kolo Sipilingí, tō ha ngoue, mo tauhi ha fanga monumanu. Naʻe fakatuʻamelie ʻa Kēleni ki ha ngaahi ʻaho fakafiefia mo hono husepānití mo ʻena fānaú ʻi he ʻapi foʻoú, ka naʻe hili pē ha taimi nounou ʻo e foki mai ʻa ʻIohaní, naʻá ne maʻu ha ngofua ke ne mali mo ha uaifi hono ua, ko ha tokotaha papi ului mei Noauei naʻe ui ko Kunila Tokaseni. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Kēleni ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou ko ʻení, ka naʻe poupouʻi ia heʻene tui ki he ʻEikí. Koeʻuhí naʻe fuʻu siʻisiʻi honau falé, naʻe hiki leva ʻa e fāmilí ki ha konga ʻapi lahi ʻi ʻIfalemi ʻi he teʻeki lava ha taʻu ʻe taha mei ai.16

ʻI he taimi ko iá, naʻe fakalalahi ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo e kau ʻInitia ʻIuti ʻi he Teleʻa Senipití. ʻI he tokolahi ange ʻa e fakatahataha mai ʻa e kau hikifonuá ki ʻIutaá, naʻe vave ange ʻa e tokolahi ʻa e tukui koló pea naʻe faʻa hoko ʻa e ngaahi nofoʻanga foʻoú ke ne taʻofi ʻa e maʻuʻanga meʻatokoni mo e vai tukufakaholo ʻa e kau ʻIutí. Naʻe tauhi foki ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha fanga pulu tokolahi ʻi he konga kelekele lalahi ne lau musie ʻi loto ʻIutaá, pea naʻe teke ai ʻa e kau ʻIutí ke nau toe mamaʻo ange mei he ʻēliá.17

ʻI he ʻilo ʻe Pilikihami ʻIongi ki he ngaahi palopalema ko ʻení, naʻá ne tapou ki he Kāingalotú ke nau fafanga ʻa e kau ʻInitiá pea angaʻofa kiate kinautolu. Naʻá ne tohi ki ha taki ʻe taha ʻo e Siasí ʻo pehē, “ʻOku tau nofo ʻi honau kelekelé, ʻa ia ʻoku tau uesia ai ʻenau lavameʻa ʻi he tuli manú, toutaí, mo e alā meʻa pehē. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ai ke tau fakahaaʻi kiate kinautolu ha angaʻofa, tauʻatāina, faʻa kātaki, mo e angavaivai.”18

Neongo naʻe fakaʻamu ʻa Pilikihami ke ueʻi ha manavaʻofa lahi ange ki he kau ʻInitiá, ka naʻe ʻosi siʻisiʻi ʻa e meʻakaí ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻe niʻihi, pea ko e Kāingalotu tokosiʻi pē naʻa nau vēkeveke ke vahevahe ʻenau meʻakaí. Ko e taimi naʻe taʻe fie vahevahe ai ʻe he kakaí ʻenau meʻakaí, naʻe faʻa hanga ʻe he kau ʻIutí ʻo tamateʻi ʻa e fanga pulú ke nau maʻu meʻatokoni mei ai.19

Ne faifai pea hoko ha kē ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1865 hili ia ha mātuku kovi ʻa e fepōtalanoaʻaki fakamelino ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo e kau ʻIuti ʻi he Teleʻa Senipití. Ne hili pē ha ngaahi uike, naʻe kamata ke ʻohofi ʻe he kau ʻIutí, ʻa ia naʻe taki ʻe ha tangata naʻe ui ko ʻIkale ʻUliʻuli, ʻa e fanga pulú mo tamateʻi ʻa e kakaí.20 Naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e fekeʻikeʻí ʻi he liliu mei he faʻahitaʻu failaú ki he faʻahitaʻu māfaná. ʻI Suné, naʻe feinga ʻa Pilikihami mo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fakalotoʻi ʻa e kau taki ʻIutí ke hiki honau matakalí ki ha nofoʻanga makehe—ko ha konga kelekele naʻe tuku mavahe ʻe he puleʻangá ke nofo ai ʻa e kau ʻInitiá—ka naʻe kei hoko atu pē ʻa hono ʻohofi ʻo e ngaahi nofoʻangá. Naʻe kole leva ʻe Pilikihami ʻa e kau sōtiá ke nau taʻofi ʻa e kau fakamoveuveú kae ʻoua naʻa uesia ʻa e kakai fefiné, fānaú, pe kakai tangata ʻIuti ne nau nofo melino peé. Ka naʻe toe fakalalahi ange ai ʻa e feʻohofaki ʻa e ongo tafaʻakí fakatouʻosi.21

ʻI he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho 17 ʻo ʻOkatopá, naʻe siofi tailiili pē ʻe Sohani Talaiasi ʻa e hanga ʻe ʻIkale ʻUliʻuli mo ʻene kau tangatá ʻo ʻohofi ha ongomeʻa mali kei talavou mei Tenimaʻake mo hona foha kei valevalé, pea mo ha fefine Suēteni kei talavou ʻi he loto ʻataʻatā ʻi he tuʻa kolo ʻo ʻIfalemí. ʻI he hili pē ʻa e talua atu ʻa e kau tangata ʻa ʻIkale ʻUliʻulí ke ʻohofi ʻa e fanga pulú, naʻe fakatovave atu ʻa Sohani mo ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki he loto ʻataʻataá. Naʻe mate ʻa e ongomeʻa malí, pea naʻe mei mate mo e fefine Suētení, ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko ki he kiʻi tamasiʻi valevalé. Naʻe fua hake ia ʻe Sohani peá ne ʻave ia ki loto kolo.22

Lolotonga e tulimui ʻa e kau sōtiá ki he kau tangata ʻa ʻIkale ʻUliʻulí, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki he Kāingalotu ʻi he Teleʻa Senipití mo e ngaahi feituʻu takatakaí ke nau ngāue tokanga mo maluʻi kinautolu. Ka koeʻuhí ko e lomekina ʻe he ilifiá mo e taʻefalalá ʻa e Kāingalotú, naʻa nau taʻetokaʻi ai ʻa e lea ʻa e kau takí.23

ʻI he hili ha māhina ʻe ono mei hono ʻohofi ʻo Footi ʻIfalemí, naʻe hanga ʻe ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi mo vaivai naʻe ui ko Siakalevili ʻo puke pōpula ha kau Paiuti ʻe toko uofulu nai, ʻa ia ne nau mahamahalo ko ha kau mataki kia ʻIkale ʻUliʻulí. Naʻe hanga ʻe he kakaí ʻo haʻi ʻa e kakai tangatá pea leʻohi kinautolu ʻi he ʻapisiasi fakalotofonuá. Lolotonga iá, naʻe tuku ʻa e kakai fefiné mo e fānaú ʻi ha loki ʻi lalofonua. Ko e taimi naʻe feinga ai ha niʻihi ʻo e kau tangata Paiutí ke nau holá, naʻe fanaʻi kinautolu ʻe he kakai ʻi he koló pea naʻe tamateʻi taha taha mo e toenga ʻo e kau pōpulá, ʻo kau ai ʻa e kakai fefiné mo e fānaú.24

Naʻe fakahalaʻi mamafa ʻe Pilikihami ʻa e anga fakamālohí. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi ʻoku tamateʻi ai ʻe ha tangata ha ʻInitia taʻehalaia, ʻokú ne halaia ʻi he fakapō.”25 Naʻe tukuakiʻi ʻe Pilikihami ʻa e Kāingalotú, kae ʻikai ko e kau ʻIutí, ki he fekeʻikeʻí. Naʻá ne talaki ʻo pehē, “Kapau naʻe fai pē ʻe he kāinga ʻIsilelí ʻa e meʻa naʻe totonu ke nau faí ki he kau Leimaná, ʻoku ou tui he ʻikai teitei ʻi ai haʻatau palopalema mo kinautolu.”26

Naʻe hokohoko atu ke mafola ʻa e fetāʻakí ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo e kau ʻInitiá ʻi loto ʻIutā, ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe taha. Naʻe hiki ʻa e Kāingalotu ʻi he tukui kolo iiki angé ki he ngaahi kolo lalahi angé, pea naʻe fokotuʻu ʻe he kakaí ha kau leʻo ke maluʻi ʻenau fanga pulú. ʻI he hili pē hano taʻofi ʻe he Kāingalotú ha ʻohofi fakalilifu ʻa e kau ʻInitiá ʻi he Siulai ʻo e 1867, naʻe tukulolo leva ʻa Ikale ʻUliʻuli mo ha ongo ʻeiki ʻe toko ua ki he kau fakafofonga fakapuleʻangá. Naʻe hokohoko atu pē ʻe ha kau ʻIuti ʻe niʻihi ke nau ʻohofi ʻa e fanga pulu ʻa e Kāingalotú, ka naʻe meimei ke ʻosi ʻaupito ʻa e fekeʻikeʻí.27


ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá, naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻenau konifelenisi lahí ʻi he fuofua tāpanekale foʻoú ʻi he fakahihifo ʻo e feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa e temipalé. Naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e palani ke langa ha ngaahi fale fakatahaʻanga lahi ange ʻi he konga ʻe tuʻu ai ʻa e temipalé ʻi he 1863. Naʻe ʻato ʻaki ʻa e falé ha sipinga ʻato fuopotopoto lahi naʻe fuo hangē ha tuʻaʻifonú. Naʻe poupouʻi ʻa e ʻato fuopotopotó ʻe ha fanga fuʻu pou ʻe fāngofulu-mā-fā, ʻa ia naʻe tufungaʻi ʻe he tokotaha langa hala fakakavakava ko Henelī Kulou mei ha ʻaleso vangavanga naʻe langa ʻaki ʻa e sā papa, pea naʻe haʻi maʻu ʻaki ia ʻa e ʻu foʻi pine papa pea lalava ʻaki ʻa e ngaahi letaʻi kiliʻipulu. Koeʻuhí naʻe ʻikai ha fanga fuʻu pou ʻi he loto falé ke ne poupouʻi ʻa e fuʻu fale lahí, naʻe ʻikai ha meʻa ke ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e mamata ʻa e Kāingalotu ʻi he konifelenisí ki he kau lea ʻi he tuʻunga malangá.28

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe hokohoko atu ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa ʻene muimuiʻi e fakalakalaka e langa e halanga lēlué. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká he ikuna ʻa e tafaʻaki Tokelaú ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1865, ʻa ia ne maʻu ai ha mālohi foʻou ki he ngāue ki he halanga lēlué ʻi he hanganaki atu ʻa e fonuá ke maʻu ha ngaahi faingamālie foʻou mei he hihifó. Naʻe kau ʻa Pilikihami ʻi he poate ʻo e kau talēkita ki he taha ʻo e ngaahi kautaha ki he halanga lēlué, ka naʻe ʻikai hoko ʻene poupou ki he ngāué ke toʻo ai ʻene loto-hohaʻa ki he ngaahi liliu ʻe hoko ki he vahefonuá—pea mo hono tuʻunga fakaʻekonōmiká.29

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau “taha pē,” fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi kavenga fakapaʻangá, pea tuʻu mālohi “ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi lalo ʻi he maama fakasilesitialé.”30 ʻI he ngaahi taʻu lahi, naʻe feinga ʻa Pilikihami mo e kau taki kehé ke fai ha ngaahi ngāue kehekehe ke fakatahatahaʻi ai ʻa e Kāingalotú pea tauhi ke nau faaitaha. Ko ha founga ʻe taha ko e ʻalafapeti Teseletí, ko ha founga naʻe fakataumuʻa ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ki he ongo ʻo e sipela ʻo e lea faka-Pilitāniá, akoʻi e Kāingalotu kei talavoú ke nau poto he laukongá, mo tokoni ki he kau hikifonua maí ke nau ako vave ange ʻa e lea faka-Pilitāniá pea mo nau ongoʻi ʻoku nau lata ʻi ʻIutā.31

ʻIkai ngata aí, naʻe kamata ʻe Pilikihami ke ne poupouʻi ha ngāue fakataha ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú koeʻuhí ke nau aʻusia ha tauʻatāina fakaʻekonōmika moʻo Saione. ʻI heʻene malangá, naʻá ne faʻa poupouʻi ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tō ʻenau meʻakai pē ʻanautolu, tuitui honau vala pē ʻonautalu, pea langa ha ʻū fale fahiʻanga papa, falengāue, mo e fale haka ukamea. Naʻá ne fakaangaʻi foki ʻa e kau fefakatauʻaki koloá, ʻo kau ai mo kinautolu ne nau kau ki he Siasí, ʻa ia ne nau omi ki he vahefonuá ke fakatau atu ʻa e ʻū koloa maʻungataʻa mei he feituʻu hahaké ʻi ha mahuʻinga mamafá, ʻo nau maʻu koloa ai maʻanautolu kae ʻikai maʻá e lelei ʻo Saioné.32

ʻI he ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻe ʻomi ʻe he halanga lēlué ha kau fefakatauʻaki koloa mo e koloa lahi ange ke feʻauʻauhi mo e ngaahi ngāueʻanga fakalotofonua ʻa e Kāingalotú, naʻá ne kole leva ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoniʻi ange ʻa e ngaahi pisinisi fakalotofonuá pea fekumi ki ha tauʻatāina fakapaʻanga mei he ngaahi māketi mei tuʻá.33 Naʻe mahuʻinga tatau pē kiate ia ʻa hono fakamoʻui fakaʻekonōmika ʻo e Kāingalotú mo honau fakamoʻui fakalaumālié. Ko hono ʻohofi ko ia ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo Saioné ko hono ʻohofi ai pē ia ʻo Saioné.

Naʻe kamata fekumi foki ʻa Pilikihami ki ha ngaahi founga ke fakamālohia ai ʻa e Kāingalotú ʻo fakafou ʻi he ngaahi kautaha ʻi loto ʻi he Siasí. ʻI he 1849, ne fokotuʻu ʻe Lisiate Palanitaine, ko ha mēmipa ʻo e Siasí mei Sikotilani, ʻa e fuofua Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he teleʻá. Naʻe talu mei ai, mo hono fakahoko tauʻatāina ʻe he ngaahi uooti lahi ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté ʻiate kinautolu pē, ʻo nau faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū tohi mo e nāunau fakalēsoni kehekehe pē. Ka naʻe toki fokotuʻu ʻe Siaosi Kēnoni ʻa e Juvenile Instructor, ko ha makasini ne ʻi ai ha fakatātā mo ha ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ne lava ke fakaʻaongaʻi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté pea naʻe maʻamaʻa ki he kau faiakó mo e kau akó. ʻI Nōvema 1867, naʻe fili ʻe Pilikihami mo e kau taki ʻo e Siasí ʻa Siaosi ke hoko ko e palesiteni ʻo e Kautaha Lautohi Faka-Sāpaté ke poupouʻi ʻa e ngaahi uōtí mo e kolo ʻo e Siasí ke nau fokotuʻu ha ngaahi Lautohi Faka-Sāpate pē ʻanautolu.31

Ko e ngaahi tefitoʻi kalasi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté naʻe meimei ke fakatefito ia ʻi he toʻu tupu tangata mo fefine ʻo e Siasí. Naʻe fakakaukau ʻa Pilikihami ke fokotuʻu ha Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá maʻá e kakai tangata lalahi ʻi he Siasí ʻi he ngaahi kolo lalahi ange ʻo e vahefonuá. ʻI he meimei taʻu ʻe tolungofulu-ma-nima kimuʻá, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne fokotuʻu ha akoʻanga pehē ʻi Ketilani mo Mīsuli ke lehilehiʻi ai ʻa e uouangatahá mo e tuí ʻi he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fuofua kamata ʻa e Siasí pea mo teuteuʻi ai ʻa e kau tangatá ke nau talaki ʻa e ongoongoleleí.35

Naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami ʻa e Akoʻanga foʻou ʻa e Kau Palōfitá ke ne tanumaki ha uouangataha mo e līʻoa fakalaumālie ʻoku lahi angé ʻi he kakai tangata ʻo e Siasí. Naʻá ne tui ʻe ala tokoni ia ke mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ke fengāueʻaki fakataha fakapaʻangá, tauhi efuakavá, pea mo hono langa hake ʻo Saioné kimuʻa pea aʻu mai ʻa e halanga lēlué.

Naʻe fokotuʻu ha Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá ʻi Sōleiki Siti ʻi he ʻaho 2 ʻo Tīsema, 1867. ʻI he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe teke ʻe Pilikihami ʻa e kau mēmipa [ʻo e akoʻangá] ke nau fakalele ʻenau ngaahi pisinisí ʻi ha ngaahi founga ʻe ala ʻaonga ki he Kāingalotú kae ʻikai ko e kau fefakatauʻaki koloa mei tuʻá. Naʻá ne akoʻi ʻo pehē, “ʻOku fie maʻu ke tau taha pea mo femahinoʻaki ʻiate kitautolu.” Pea naʻá ne fakahalaʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau fakatau mai ʻa e koloá ʻi he taimi pea mo e feituʻu pē ne nau fie maʻú, ʻo ʻikai ha tokanga ki he ngaahi fie maʻu ʻo Saioné.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai haʻanau pisinisi ʻi he puleʻanga ko ʻení.”36


ʻI he hili ha ʻaho ʻe ono mei hono fokotuʻu ʻo e Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá ʻi Sōleki Sití, naʻe lea ʻa Pilikihami ki he kau pīsopé fekauʻaki mo hono toe fokotuʻu foʻou ʻo e Kau Fineʻofá, ʻa ia naʻe movete lahi lolotonga e fepaki fakamanamana mo e Kau Tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá. Naʻe fakaʻamu ʻe Pilikihami ʻe hanga ʻe he Kau Fineʻofá ʻo paotoloaki ʻa e uouangataha lahi ange ʻi he Kāingalotú ʻaki ʻenau tokoniʻi ʻa e kau mēmipa faingataʻaʻia tahá.37

Koeʻuhí naʻe ʻikai ʻilo lahi e kau pīsopé ki he taumuʻa ʻo e Kau Fineʻofá, naʻá ne kole leva kia ʻIlisa Sinou ke ne tokoniʻi kinautolu ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi kulupu ʻi honau uōtí. Naʻe ongoʻi lāngilangiʻia ʻa ʻIlisa ke tokoni. Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai ne nau maʻu ha mahino lelei ki he Fineʻofá ʻo hangē ko iá. ʻI he hoko ʻa ʻIlisa ko e sekelitali ki he Kau Fineʻofa ʻo Nāvuú, naʻá ne hiki fakalelei ʻa e ngaahi miniti ʻo e ʻū fakatahá, lekooti e ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmita ki he kakai fefiné, peá ne tauhi ia ʻi ha tohi lekooti.

Naʻe fiefia ʻa ʻIlisa ke ngāue mo e kau pīsopé, pea naʻa nau houngaʻia ʻi heʻene tokoní.38 Ko e taimi naʻe talaange ai ʻe Pilikihami he faʻahitaʻu failau hono hokó naʻe ʻi ai haʻane ngāue ʻe taha [maʻa ʻIlisa] ke ne faí, naʻe ʻikai ke toe ʻeke [ʻe ʻIlisa] pe ko e hā ʻa e ngāue ko iá. Naʻá ne pehē ange pē, “Te u feinga ke fakakakato ia.”

Naʻe talaange ʻe Pilikihami kiate ia, “ʻOku ou loto ke ke fakahinohinoʻi ʻa e kau fefiné.” Naʻá ne tui naʻe fie maʻu ʻe he kakai fefine ʻi he Siasí ke tokoniʻi kinautolu ʻe ʻIlisa ke mahino kiate kinautolu e fatongia ʻo e Kau Fineʻofá ʻi hono langa hake ʻo Saioné.

Naʻe ongoʻi ʻe ʻIlisa naʻe vave ange tā hono mafú. Ko hono akoʻi ko ia ʻo e kakai fefine ʻi he Siasí ko ha ngāue lahi ia. Naʻe ʻikai angamaheni ke faʻa lea ʻa e kakai fefine ʻi he Siasí ʻi he ngaahi fakatahaʻanga makehe mei he houalotu fakamoʻoní. Ka ko ʻeni ʻe fie maʻu leva ke ʻaʻahi ʻa ʻIlisa ki he nofoʻanga kotoa pē ʻi he vahefonuá, fakataha mo e Kau Fineʻofa ʻi he uooti pea mo e kolo kotoa pē, pea fai ha lea ki he kakaí.39

ʻI he hili pē ha taimi nounou mei he fakataha ʻa ʻIlisa mo Pilikihamí, naʻá ne pulusi ha fakamatala ʻi he Deseret News. Naʻá ne fehuʻi ki he kau laukongá, “Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e Kau Fineʻofa ʻo Nāvuú? Te u tali ʻo pehē—ke fai ha lelei—ke fakaʻaongaʻi ʻa e ivi kotoa pē ʻoku tau maʻú ke fai ha lelei, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono tokoniʻi ʻa e masivá ka ke fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié.”

Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lekooti ʻo e Kau Fineʻofa ʻo Nāvuú ke kole ki he kau fefiné ke nau tokoni ke tali loto lelei honau fatongiá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻo e kau ʻofefine mo e ngaahi faʻē ʻo ʻIsilelí ʻoku taʻotaʻofi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue lolotongá, te nau maʻu heni ha mālohi mo e ivi feʻunga ke fai lelei.”40

ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 30 ʻo ʻEpeleli, 1868, naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻIlisa ki he Kau Fineʻofa ʻo e Uooti Hongofulu Mā Tolu ʻo Sōleki Sití. Ko e kakai fefine ʻe toko uofulu-mā-nima nai ne ʻi aí, ʻo kau ai ʻa Sina Hanitingitoni ʻIongi, ʻEmelī Pātilisi ʻIongi, pea mo Patisepa Sāmita, ʻa ia ne nau kau kotoa ʻi he Kau Fineʻofa ʻi Nāvuú. Naʻe tataki ʻe he Palesiteni Fineʻofa foʻou ko Lesieli Kalānité ʻa e fakatahá mo hono ongo tokoní, ko e ongo māhanga ko Ane Kotipe mo Makeleta Mitiseli.41

Ko e taʻu fāngofulu-mā-fitu ʻeni ʻo Lesieli Kalānite, naʻá ne nofo ʻi Nāvū ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1840, ka naʻe ʻikai ke ne kau ki he fuofua Kau Fineʻofá. Naʻe hoko ʻa e ako kau ki he mali tokolahí ke siviʻi lahi ai ʻa ʻene tuí, pea ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Siosefa Sāmitá naʻá ne foki ke nofo mo hono fāmilí ʻi he ngaahi siteiti fakahahaké. Ka neongo iá, naʻá ne kei fetuʻutaki pē mo e kau faifekaú pea mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí, pea naʻá ne fili ke haʻu ki ʻIutā ʻi he 1853 ʻi he hili ia haʻane lotu mo e fakalaulauloto lahi. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻá ne mali mo Setetaia Kalānite pea naʻá ne hoko ko e taha ʻo hono ngaahi uaifi tokolahí, naʻá ne fanauʻi ʻa hono foha pē ʻe taha ko Hiipá ʻi ha ʻaho ʻe hiva kimuʻa pea mate mutukia ʻa hono husepānití. Talu mei ai mo ʻene tauhi ʻa Hiipa ʻaki e paʻanga hū mai siʻisiʻi naʻá ne maʻu mei heʻene ngāue ko ha fefine tuituí.42

Hili hono fakaava ʻe Lesieli ʻa e fakataha ʻa e Kau Fineʻofá, naʻá ne tuku kia ʻIlisa ke ne fakahinohinoʻi ʻa e kau fefiné. Naʻe talaange ʻe ʻIlisa ki he kakai fefiné, “Naʻe fakatuʻamelie ʻa Siosefa Sāmita ki ha ngaahi ola lelei mei hono fokotuʻu ʻo e Kautaha Fineʻofá, ʻe malava ke fakahoko ʻa e lelei lahi ko iá ʻaki ha ʻaʻahi ʻa e kau fefiné ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá.” Naʻá ne poupouʻi ke nau fakahoko ha ngaahi fakataha maau, fai ha ngaahi ngāue lelei, pea fetokoniʻaki.

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku totonu ke hangē ʻa e kautahá ko ha faʻē mo ʻene tamá. ʻOku ʻikai ke ne puke ia ke mamaʻo ka ʻokú ne ʻʻomai ia ke ofi peá ne puke ia ki hono fatafatá, ʻo ne fakahaaʻi ʻa e fie maʻu ke uouangataha mo ʻofá.”

Ko e taimi naʻe ʻosi ai e lea ʻa ʻIlisá, naʻe pehē ʻe Lesieli naʻá ne laukau ʻaki ʻa e kau fefiné pea ʻokú ne ʻamanaki te nau maʻu ha mālohi ʻi heʻenau fakatahataha maí. Naʻe poupouʻi leva ʻe ʻIlisa ʻa e kau fefiné ke nau fealeaʻaki. Naʻá ne fakamoʻoni te nau lava ke maʻu ha ivi ʻi heʻenau lea ki he niʻihi kehé.

Naʻá ne pehē, “ʻOku fiefia maʻu pē ʻa e filí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ikunaʻi ai ʻetau ongoʻi maá mo taʻotaʻofi kitautolu mei heʻetau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea fakalotolahí mo fakapapaú. Ko e taimi pē te tau ikunaʻi ai ʻa e ongoʻi mā ko iá, ʻe vave leva ke tau maʻu ha loto-falala.”

Naʻá ne talaʻofa ʻo pehē, “ʻE hoko mai ʻa e taimi kuo pau ke tau ʻi ha ngaahi feituʻu lalahi ai pea ngāueʻi hotau ngaahi fatongiá.”43


Lolotonga hono fokotuʻutuʻu ʻe he ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ʻa e Kau Fineʻofá, naʻe fakataha ʻa ʻIlisa mo Sela Kimipolo, ko ha mēmipa ʻe taha ʻo e fuofua kautaha ʻi Nāvuú, ke na fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fatongia ʻo e kau ʻōfisa ʻi he Fineʻofá.44 Naʻá ne kamata ʻaʻahi leva ki he Kau Fineʻofa ʻi he kotoa ʻo e vahefonuá, ʻo ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala mei he miniti ʻo e fuofua Kau Fineʻofá ke fakahinohino ki he kau fefiné honau fatongiá. Naʻe akoʻi ʻe ʻIlisa ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻo pehē, “Ko e kautaha ʻeni ʻa e Siasi ʻo Kalaisí, ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻi he taimi ʻoku toe fakafoki kakato mai aí.” Ko e taimi naʻe ʻikai ke ne lava ai ke ʻaʻahi fakafoʻituitui ki he Kau Fineʻofá, naʻá ne fai ha tohi kiate kinautolu.45

Lolotonga iá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Pilikihami ha ngaahi vaʻa lahi ange ʻo e Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá pea faleʻi ki hono kau mēmipá ke nau ako ʻa e faʻahinga ʻilo kotoa pē pea ke nau hoko ʻo taha mo fakakaukau taha pē.46 ʻI ʻEpeleli 1868, naʻá ne ʻalu ki Polovo ke fokotuʻu ha akoʻanga ʻi he malumalu ʻo ʻĒpalahame Sīmoté, ʻa ia naʻá ne fekau ke ʻalu mo Sione Teila, Uilifooti Utalafi, Siosefa F. Sāmita pea mo e niʻihi kehe ke nau liliu ʻa e kolo taʻemanonga mo moveuveú. Lolotonga ʻa e ʻi ai ʻa Pilikihamí, naʻá ne tapou mo ʻĒpalahame ki he kau mēmipa ʻo e akoʻanga ʻi Polovó ke nau ʻuluaki fokotuʻu ha ngaahi pisinisi ʻiate kinautolu pē, koeʻuhí ke tuku pē ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e tupú ʻi he Kāingalotú.

Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame, “ʻOku maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ha ivi tākiekina, pea ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ia ʻi he founga totonu.”47

ʻI he hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe hoko ha fakatamaki ʻi he salioté ki he tokoni ua ʻa Pilikihami ko Hiipa Kimipoló ʻi Polovo. Naʻá ne punakaki mei he salioté pea naʻe tau hono ʻulú ʻi he kelekelé. Naʻá ne tokoto ai pē ʻi he ʻea momokó ʻi ha kiʻi taimi, kae ʻoua kuo ʻilo ia ʻe hano kaungāmeʻa. Naʻe fakaʻamu ʻe Pilikihami ʻe fakaakeake ʻa Hiipa, ko e taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa motuʻa tahá, mei he fakatuʻutāmakí. Ka naʻe pā-kālava ʻa Hiipa ʻi he konga kimuʻa ʻo Suné, pea naʻá ne mate kimui ange ʻi he mahina pē ko iá ʻi he haʻohaʻonga hono fāmilí.

Naʻá ne mate ʻi he ʻaho totonu pē naʻe hoko ai ʻa e māhina ʻe valu ʻo e mate ʻa hono uaifi ko Vilaté. Naʻe kikiteʻi ʻe Hiipa ʻi he mate [ʻa hono uaifí], “He ʻikai fuoloa kuó u muimui atu.” ʻI he meʻafakaʻeiki ʻo Hīpá, naʻe fili ʻe Pilikihami ke ne fai ha fakalāngilangi ki he anga māʻoniʻoni ʻa hono kaungāmeʻá mo e tokoní.

Naʻá ne pehē, “Ko ha tangata angatonu ia ʻo lahi ange ʻi ha toe tangata kuó ne moʻui ʻi he māmaní.”48


ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa Hīpá, naʻe fakatovave mai ʻa e kau ngāue ki he halanga lēlué—ko ha niʻihi ʻiate kinautolu ko ha kau hikifonua tokolahi mei Siaina, kakai naʻe ngāue pōpula kimuʻa, mo e kau sōtia mālōlō mei he Tau Fakalotofonuá—ke fakakakato ʻa e halanga fakakonitinēnití. ʻI ʻAokosí, naʻe poupouʻi ʻe Pilikihami ʻa e kau tangata ʻi he Siasí ke nau tokoni ki he langá. Ko e taimi pē naʻe fetaulaki ai ʻa e ongo halanga lēlué ki he fakahahake ʻo e Anovai Māsima Lahí, naʻá ne fakaʻamu ke langa ha halanga ke fakafehokotaki ʻa Sōleiki Siti mo e ngaahi feituʻu kehe ʻi he fakatongá ke fakavaveʻi ʻa e fefonongaʻaki ki he ngaahi feituʻu kehé pea mo uta ʻa e maka ki he temipalé.49

Ka ʻi ha pō ʻe taha ʻi he hili ʻa e lotu fakafāmilí, naʻe vahevahe ʻe Pilikihami ʻa ʻene loto-hohaʻa ki he halanga lēlué ki ha niʻihi ʻo hono ngaahi uaifí, kaungāmeʻá, mo e fānau lalahi angé. Naʻá ne pehē, “Naʻa tau mavahe mei māmani, ka ʻoku haʻu ʻa e māmaní kiate kitautolu.” Naʻe fokotuʻu ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté, Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá, mo e Fineʻofá ke poupouʻi mo fakamālohia ʻa e Kāingalotú. Ka ʻoku feʻunga nai ʻa e meʻa kuó ne fai mo hono toʻu tangatá ke teuʻi ʻaki ʻa e toʻu tupú ki he meʻa ʻe hokó?

Naʻá ne pehē, “He ʻikai ke nau maʻu e faʻahinga ʻahiʻahi tatau naʻe foua heʻenau ngaahi tamaí mo e faʻeé. ʻE ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻaki ʻa e hīkisiá mo e ngaahi fehālaaki mo e fakafiefia ʻo ha māmani faiangahala.” Kapau naʻe ʻikai ke tokoniʻi ʻe hono toʻu tangatá ʻa e kakai kei talavoú ke nau fakatupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe takihalaʻi kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e māmaní.50

Ko hono aofangatukú, naʻe falala ʻa Pilikihami ʻe hokohoko atu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne fakatahaʻi mo maluʻi ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ai mo e toʻu tupú.

Naʻá ne fakalaulauloto ʻi he kamataʻanga ʻo e 1869, ko e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, “kuó ne tuku atu ʻene kau faiakó ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, kuó ne tānaki fakataha ʻa e kakai ʻi he meimei lea fakafonua mo e tui fakalotu kotoa pē ʻi he māmaní, ʻa e tuʻunga fakaako mo e tukufakaholo kehekehe, pea kuó ne fakatahaʻi kinautolu ki ha kulupu feʻofoʻofani pē ʻe taha.”

Naʻá ne pehē, “Ko ha tui fakalotu te ne lava ʻo ʻave ʻa e ngaahi kulupu kehekehe ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea ngaohi kinautolu ke nau hoko ko ha kakai fiefia, fiemālie, mo uouangataha, ʻokú ne maʻu ha mālohi ʻiate ia pē ʻoku ʻikai lavelaveʻilo ki ai ʻa e ngaahi puleʻangá. Ko e mālohi ko iá, ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá.”51


ʻI Māʻasi 1869, naʻe haʻohaʻo mai ʻa e kakai ʻo e kolo ko ʻOkitení ki he ngaahi tafungofunga māʻolungá ke nau lava ʻo mamata ki he kau fakatoka hala ki he halanga lēlué. ʻI hano fokotuʻu e papahaʻi ʻe taha ki he papahaʻi ʻe tahá, naʻe faifai pea aʻu mai ʻa e halanga lēlué ki he uhouhonga ʻo e vahefonuá. ʻE ʻikai fuoloa kuo tūʻuta ʻa e ʻū lēlué ʻoku nau puhi ʻa e kohu ʻuliʻulí mo e mao lanu kuleí ki he langí.52

ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ko iá, naʻe ʻaʻahi ʻa Pilikihami ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi nofoʻanga fakatongá. Kuo ʻi ai eni e ngaahi Lautohi Faka-Sāpate, Akoʻanga ʻa e Kau Palōfita, mo e Kau Fineʻofa ʻi he tukui kolo lahi naʻá ne ʻaʻahi ki aí. Koeʻuhí ko e kole ʻa Pilikihamí naʻe fakaava foki ʻe he Kāingalotú ha ʻū falekoloa foʻou, naʻe ui ko e “ngaahi kautaha fetokoniʻakí” pe “co-ops,” ke poupouʻi ʻa e fetokoniʻaki fakaʻekonōmiká kae ʻikai ko e feʻauʻauhi ʻi he lotolotonga ʻo e Kaingalotú. Naʻe fakaʻamu ʻa Pilikihami ke ʻi ai ha falekoloa fetokoniʻaki ʻi he kolo kotoa pē koeʻuhí ke maʻu ai ʻe he Kāingalotú ʻenau ngaahi tefitoʻi fiemaʻú ʻi ha totongi maʻamaʻa.53

ʻI he konga kimuʻa ʻo Meé, naʻá ne faleʻi ki he Kāingalotu ʻo loto ʻIutaá ke nau moʻui ʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻoku hoko ʻa e kau maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau nofo ʻi he teleʻá ni. Kapau ʻoku tau fie fakamoʻoniʻi ki he ʻOtuá pe tangatá ko e kau māʻoniʻoni kitautolu, pea kuo pau leva ke tau moʻui maʻá e ʻOtuá kae ʻikai ko ha taha kehe.”54

Naʻe faifai pea fetaulaki ʻa e halanga lēlue mei he hahaké mo e halanga lēlue mei he hihifó ʻi he ʻaho hono hokó ko e ʻaho 10 ʻo Mē 1869, ʻi ha teleʻa ki he fakahihifo ʻo ʻOkitení. Naʻe fakafehokotaki ʻe he ngaahi kautaha lēlué ʻa e ʻū uaea mākoní ki he ʻū hāmala naʻá ne tukiʻi ʻa e fanga foʻi faʻo fakamuimuí ki he laʻipapa ʻo e halanga lēlué. Naʻe ʻave ʻe he foʻi tuki kotoa pē ʻo e hāmalá ha pōpoaki fakaeʻuhila ʻi he uaea mākoní ki Sōleiki Siti mo e tukui kolo kehe ʻi he vahefonuá, ʻa ia ne fanongonongo ai kuo fakafehokotaki ʻe ha halanga lēlue ʻa e ngaahi matāfanga ʻAtalanitiki mo e matāfanga Pasifiki ʻo e ʻIunaiteti Siteití.55

Naʻe kātoangaʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Sōleiki Sití ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi he tāpanekale foʻou ʻi he konga ʻo e temipalé. ʻI he efiafi ko iá, naʻe tuku moʻui pē ʻe he ngaahi ʻōfisí mo e fale fakapuleʻangá ʻenau ʻū māmá ʻo fuoloa ange ʻi he taimi angamahení ke ne hulungia ʻa e koló. ʻI ha tafungofuna moʻunga ʻi he fakatokelau ʻo e koló, naʻe tutu ai ʻe he Kāingalotú ha afi kakaha ne lava ke mamataʻi ʻi ha lau maile.56