Hisitōlia ʻo e Siasí
36 Ko e Meʻa Vaivai ʻo e Māmani Ko ʻEní


“Ko e Meʻa Vaivai ʻo e Māmani Ko ʻEní,” vahe 36 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 36: “Ko e Meʻa Vaivai ʻo e Māmani Ko ʻEní”

Vahe 36

Ko e Meʻa Vaivai ʻo e Māmani Ko ʻEní

ʻĪmisi
matalaʻi ʻakau vao ʻi ha loto manafa

ʻI he ʻaho 29 ʻo Siulai ʻo e 1887, naʻe tuʻu ai ʻa Uilifooti Utalafi, Siaosi Q. Kēnoni, mo Siosefa F. Sāmita ʻi he matapā sioʻata ʻo e ʻōfisi ʻo e palesiteni ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití. Ne nau sio fakataha ki hono fakahāʻele hake ʻo e meʻa fakaʻeiki ʻo Sione Teilá ʻi he loto koló. Ne lauta e kakaí ʻi heʻenau tuʻu laine he veʻehalá kae fakalaka hake ha ngaahi saliote toho ʻe he hōsí mo e saliote toho ʻe he tangatá ʻe teau tupu. Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEmeline Uele e meʻa naʻe ongoʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi, ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ko Palesiteni Teilá “ko ha tangata ia ʻe lava ke falala maʻu pē ki ai e kakaí ko ha taki pea mo ha taha te nau polepole foki ai.”1

Naʻe ʻikai lava ʻa Uilifooti mo e ongo ʻaposetolo kehé ʻo hū ki tuʻa ke fakahaaʻi ʻenau fakapaʻapaʻa ki honau kaungāmeʻa mo e palōfitá, koeʻuhí ko e fakamanamana ke puke pōpula kinautolú. Hangē ko ha niʻihi tokolahi ʻo e kōlomu ʻa Uilifōtí, naʻe tātaaitaha pē haʻane ʻasi ʻi ha kakai tokolahi ko ʻene fakaʻehiʻehi mei hono puke pōpula ia ʻi he mali tokolahí mo e nofo fakataha taʻefakalaó. ʻI he taimi ne mālōlō ai hono uaifi ko Fīpeé ʻi he 1885, naʻe ʻi hono tafaʻakí maʻu pē ʻa Uilifooti. Ka ne ʻikai lava ke ʻalu ki hono meʻa fakaʻeikí hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ʻi heʻene ilifia naʻa puke pōpula iá. ʻI heʻene hoko he taimí ni ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e taki fuoloa taha ʻo e Siasí, kuo fakalalahi ai e hoko ʻa Uilifooti ko ha tokotaha ne fiemaʻua ʻe he kau polisí.

Naʻe ʻikai teitei fakaʻānaua ʻa Uilifooti ke ne tataki e Siasí. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai e ongoongo ʻo e pekia ʻa Sioné, naʻá ne ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e fatongia te ne fuesiá. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Fakaofó ē ka ko Hoʻo ngaahi foungá, ʻE ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi, he kuó Ke fili ʻa e meʻa vaivai ʻo e māmaní ni ke ne fakahoko Hoʻo ngāué ʻi he māmaní.”2

Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Uilifooti e Toko Hongofulu Mā Uá hili ha ʻaho ʻe ua mei he meʻa fakaʻeikí ke aleaʻi e kahaʻu ʻo e Siasí. Hangē ko e meʻa ne hoko hili e mālōlō ʻa Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongí, naʻe ʻikai fokotuʻu leva ʻe he kōlomú ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou. Ka ʻi ha tohi ki he kakaí, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Uilifooti ʻi he taimi ʻoku hala ai ʻi ha Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ke tataki e Siasí.3

ʻI he ngaahi māhina ne hokó, naʻe fakahoko ʻe he kau ʻaposetoló ha ngaahi meʻa lahi ʻi he malumalu e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Uilifōtí. Neongo ne meimei maau e temipale Manitaí ke fakatapui, ka ne kei taumamaʻo e kakato ʻo e temipale lahi mo fakaofo ange ʻo Sōlekí. Naʻe ʻi he ʻuluaki palani ʻo e temipalé ha holo fakatahaʻanga lalahi ʻe ua ke tuʻu ʻi he fungavaka ʻolungá mo laló. Ka neongo ia, naʻe fakakaukau ʻa Sione Teila lolotonga haʻane ʻi lalo fonua, ki ha palani faliki foʻou te ne toʻo ʻe ia e holo fakatahaʻanga ʻi laló, ʻo toe ʻatā ange ai e ʻū loki ʻenitaumení. Naʻe alēlea leva ʻa Uilifooti mo e Toko Hongofulu Mā Uá fakataha mo e kau tufungá ki he founga lelei taha ke fakahoko ai e ngaahi palani ko ʻení. Ne nau tali foki ha fokotuʻu ke fakaʻosi e taua ʻe ono ʻo e temipalé ʻaki ha kalānite kae ʻikai ko ha papa, ʻo hangē naʻe tomuʻa fakataumuʻa ke faí.4

Naʻe teuteu fakalongolongo ʻa Uilifooti mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau toe feinga ke fokotuʻu ʻa ʻIutā ke hoko ko ha siteiti. Koeʻuhí ko hono taʻofi e Kāingalotú mei hono fakahoko e konifelenisi lahí ʻi Sōleki Siti ʻi he taʻu e tolu kuo ʻosí, ʻe he ngaahi feinga ko ia ke puke pōpula e kau taki ʻo e Siasí, naʻe toe alēlea ai e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau polisi fakalotofonuá ke fakaʻatā ʻa Uilifooti mo e kau ʻaposetolo kehe ne teʻeki fakaʻilo ʻi he mali tokolahí mo e nofo fakataha taʻefakalaó, ke nau ʻatā mai mei heʻenau toí pea fakahoko e konifelenisí ʻi kolo.5

ʻI he fakataha ʻa e kau ʻaposetoló, naʻe fakatokangaʻi ʻe Uilifooti ha fakakikihi ne kamata ke ʻasi ʻi heʻenau ngaahi fakatahá. Kuo ui ha kau ʻaposetolo foʻou ki he kōlomú talu mei he mālōlō ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá, kau ai ʻa Mōsese Fetisā, Falanisisi Laimani, Hiipa Kalānite, mo Sione W. Teila. ʻI he taimi ní, ne hangē naʻa nau ongoʻi veiveiua lahi fekauʻaki mo Siaosi Q. Kēnoni. Ne nau pehē kuo lahi ha ngaahi fili hala kuó ne fai ko ha tangata pisinisi, tangata fakapolitikale, mo ha taki ʻo e Siasí.

Naʻe kau ʻi heʻenau ngaahi hohaʻá hono toki hanga ʻe Siaosi ʻo tokangaʻi ha fakatonutonu faka-Siasi kimuí ni mai ne kau ai hono fohá, ko ha taki ʻiloa ʻo e Siasí naʻá ne moʻua he tono malí. Ne ʻikai foki ke nau saiʻia ʻi he fai tuʻutuʻuni toko taha ʻa Siaosi ki he Siasí lolotonga e fokoutua fakamuimui ʻa Sione Teilá. Pea ne ʻikai foki ke nau saiʻia ʻi hono faleʻi ʻe Siaosi ʻa Uilifooti ʻi he ngaahi meʻa ʻa e Siasí, neongo kuo ʻosi veteki e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea kuo foki ʻa Siaosi ki hono tuʻunga ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fakakaukau ʻa e kau ʻaposetolo foʻou angé, ne nau pehē ʻoku ngāue pē ʻa Siaosi ia ʻo fakatatau mo ʻene fiemaʻú pea ʻikai ke ne fakakau kinautolu ʻi he fai tuʻutuʻuní.6

Ka neongo ia, ne tui ʻa Siaosi kuo fakamaau halaʻi ia. Naʻá ne pehē kuó ne fakahoko ha ngaahi fehalaaki, ka ʻoku hala e ngaahi tukuakiʻi kuo fai kiate iá pe naʻe fakatefito ia ʻi ha fakamatala taʻekakato. Naʻe mahino kia Uilifooti e ngaahi faingataʻa lahi kuo fehangahangai mo Siaosi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, pea naʻe hokohoko atu pē ʻene fakahaaʻi ʻoku falala kiate iá mo fakafalala ki hono potó mo e taukeí.7

ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopá, ʻa e ʻaho kimuʻa pea fai e konifelenisi lahí, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Uilifooti e kau ʻaposetoló ke feinga ke fakaleleiʻi kinautolu. Naʻá ne pehē, “ʻI he kotoa ʻo e houʻeiki tangata ʻi he lalo langí, ʻoku totonu ke tau faaitaha.” Naʻá ne fakafanongo leva ʻi ha ngaahi houa lahi kae toe fakamatalaʻi ʻe he kau ʻaposetolo foʻou angé e meʻa ne nau mamahi aí. ʻI he ʻosi ʻenau fakamatalá, naʻe talanoa ʻa Uilifooti fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, Pilikihami ʻIongi, mo Sione Teila, ʻa ia kuó ne ʻiloʻi mo ngāue vāofi mo kinautolu kotoa. Neongo e tuʻunga maʻongoʻonga ne ʻi ai e kau tangatá ni, ka naʻá ne kei mamata pē ki heʻenau tōnounoú. Ka he ʻikai fie maʻu ia ke nau haʻisia ange kiate ia, ko Uilifooti ange ia. Te nau haʻisia kinautolu ki he ʻOtuá, ʻa ia ko honau fakamāú.

Naʻe pehē ʻe Uilifooti, “ʻOku totonu ke tau faʻa fakakaukau lelei ange kia Misa Kēnoni. ʻOku ʻi ai pē ʻene ngaahi tōnounou. Ka ne ʻikai, he ʻikai ʻi heni ia mo kitautolu.”

Naʻe toe pehē ʻe Siaosi, “Kapau kuó u fakatupu lotomamahi kiate kimoutolu, ʻoku ou kolea hoʻomou fakamolemolé ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni.”

Ne tuku ʻenau fakatahá hili e tuʻuapoó, ko ha ngaahi houa siʻi pē mei ai pea fakahoko e lotu kamata ʻo e konifelenisi lahí. Neongo e kolea ʻe Siaosi ha fakamolemolé, ka naʻe kei tui pē ʻa Mōsese Fetisā mo Hiipa Kalānite ʻoku teʻeki ke feʻunga ia mo ʻene ngaahi fehalaākí, peá na talaange ki he kau tangatá ʻoku teʻeki pē ke na ongoʻi fiemālie.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Uilifooti ʻi heʻene tohinoá ʻa e efiafi ko iá ʻi ha ngaahi foʻi lea nounou ʻe tolu: “Naʻe fakamamahi ʻaupito.”8


ʻI he taimi ko ʻení, kuo aʻu atu e pōpao ʻo Samuela Mānoá ki he konga tahi lanu pulū ʻo e Taulanga Pangopangó. Ne ʻasi mei mui ai e tuputupulangi e ngaahi tumutumu ʻo e moʻunga Tutuʻilá, ko ha motu ʻi Haʻamoa. Naʻe ʻi muʻa ai ha vaka folau lahi ʻi he hūʻanga ʻo e taulangá, ʻo talitali ki ha tokotaha folau fakalotofonua ke tokoni ki hono fakahaohao e vaká mei he ʻuluʻulú.

Naʻe taukei ʻaupito ʻa Samuela ʻi he taulangá, he ko ha tangata ia mei he motu kaungāʻapi ko ʻAunuʻú. ʻI he faifai pea aʻu atu e pōpao ʻo Samuelá ki he vaka naʻe talitalí, naʻá ne ui ki he ʻeikivaká mo fakahaaʻi ange ʻene fie tokoní. Naʻe lī hifo ʻe he ʻeikivaká ha sitepu maea he tafaʻaki ʻo e vaká peá ne talitali lelei ʻa Samuela ki he vaká.

Ne muimui ʻa Samuela he ʻeikivaká ki hono ʻōfisí ʻi he konga ki lalo hifo ʻo e vaká. Naʻe kei pongipongia, pea naʻe fifili e ʻeikivaká pe naʻe fie ngaohi ʻe Samuela ha hami mo ha fuaʻimoa ke ne maʻu kimuʻa peá ne fakahaohao e vaká ki he taulangá. Naʻe fakamālō ange ʻa Samuela pea ne ʻoange kiate ia ha nusipepa motuʻa ke tafu ʻaki e afí.

Naʻe kiʻi lava pē ʻa Samuela ʻo laukonga faka-Pilitānia peá ne ʻilo ai naʻe ʻomi ha taha ʻo e ʻū nusipepá mei Kalefōnia. ʻI heʻene lī e pepá ki he afí, naʻe ʻasi mataʻāʻā mai ha ʻuluʻi tohi ʻi he maama ʻo e afí. Ko ha fanongonongo ia ʻo ha konifelenisi maʻá e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fiefia e loto ʻo Samuelá, peá ne toʻo hake e nusipepa ko iá ʻo tamateʻi ʻene uló.9

Kuo fuoloa e ʻosi ia ʻa e ʻaho konifelenisí, ka naʻe lahi ange e tokanga ʻa Samuela ki he hingoa ʻo e siasí ʻi he meʻa naʻe faí. Ko hono siasí ʻeni, pea ʻi he taimi ní, ko e fuofua taimi ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke ne ʻiloʻi ʻoku kei tupulaki pē ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

ʻI he kei talavou ʻa Samuelá ʻi he 1850 tupú, naʻe papitaiso ia ʻe ha kau faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Hauaiʻi. Ka neongo ia, ʻi he 1861, naʻe puke ʻe Uolotā Kipisoni e nofoʻanga ʻo e Kāingalotu ʻi Lanaí peá ne talaange kia Samuela mo e niʻihi kehé kuo fakaʻauha e Siasi ʻi ʻIutaá ʻe he Kau Sōtia ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he ʻikai ʻilo ʻe Samuela e kākā ʻa Uolotaá, naʻá ne tui ai kiate ia mo poupou ki hono tuʻunga fakatakí. ʻI he taimi naʻe ʻave ai ia ʻe Uolotā mo ha mēmipa ʻe taha ʻo e Kāingalotu Hauaiʻí ko Kimo Peleo, ʻi ha misiona ki Haʻamoa he 1862, naʻá ne tali e uiuiʻí.10

Naʻe hoko ʻa Samuela mo Kimo ko e ongo fuofua faifekau ia ʻa e Siasí ki Haʻamoá, pea naʻá na papitaiso ha kakai Haʻamoa nai ʻe toko nimangofulu lolotonga ʻi hona ngaahi fuofua taʻu ʻi aí. Ka naʻe ʻikai ha fakafalala ki he founga ʻave meilí, pea naʻe faingataʻa ki he ongo faifekaú ke na fetuʻutaki mo e Kāingalotu ʻi Hauaiʻí.11 Koeʻuhí ko e teʻeki tuku mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá ha fanongonongo ke fokotuʻu ha misiona ʻi Haʻamoá, ne ʻikai ʻomi ai ha kau faifekau foʻou ke tokoni kia Samuela mo Kimo, pea hōloa ai e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Haʻamoá.12

Kuo pekia ʻa Kimo, ka naʻe nofo ai pē ʻa Samuela ʻi Haʻamoa ʻo hoko ia ko hono ʻapi. Naʻá ne mali pea kamataʻi mo haʻane pisinisi. Naʻe kei ʻilo pē ia ʻe hono ngaahi kaungāʻapí ko e faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei Hauaiʻí, ka naʻe kamata ke nau veiveiua pe ʻoku kei moʻui koā e siasi naʻá ne pehē ʻokú ne fakafofongaʻí.13

Naʻe fuoloa ha fifili ʻa Samuela pe naʻe lohiakiʻi ia ʻe Uolotā fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití.14 Ko ha taʻu ʻeni ʻe uongofulu mā nima talu ʻene haʻu ki Haʻamoá, pea faifai kuó ne maʻu ha ʻuhinga ke ʻamanaki lelei atu kapau ʻe tohi ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí, mahalo ʻe tali mai ʻe ha taha.15

ʻI heʻene kuku e nusipepá, naʻá ne fakavave atu leva ke kumi e ʻeikivaká ke kole tokoni ange ʻi hano fai ʻo ha tohi ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá. Naʻá ne kole ai ʻi he tohí ke ʻomi ha kau faifekau ki Haʻamoa ʻi he vave tahá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, kuo lauitaʻu ʻene tatalí, pea ʻokú ne vēkeveke ke toe malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Haʻamoá.16


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1887, naʻe nofo ʻa ʻAna Uitisou mo hono ongo foha ko Sione mo ʻOsiponé, ʻi he kolo fakatokelau ʻo ʻIutā ko Lōkaní, ʻi ha meimei taʻu ʻe fā. Naʻe kau foki mo e tokoua ʻo ʻAna ko Petiloliné ki he Siasí ʻi Noaue pea kuó ne haʻu ki ʻIutā, ʻo nofo ʻi Sōleki Siti, ko ha maile ia ʻe valungofulu ki he sauté.17

Kuo ngāue ʻeni ʻa ʻAna ko ha tokotaha tuitui, ʻo laulau houa ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke tauhi ʻaki hono ongo fohá. Naʻá ne fie maʻu hono ongo fohá ke na hoko ko ha faiako, ʻo hangē ko ʻena tangataʻeiki kuo pekiá, pea naʻá ne fokotuʻu e akó ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻena moʻuí. Talu mei he taʻu hongofulu mā nima ʻa Sioné mo ʻene ngāue ʻi he falekoloa fakalotofonuá ke tokoni ke maʻu ha paʻanga maʻa honau fāmilí, pea ʻikai ke ne lava ai ʻo ʻalu ki he akó lolotonga e ʻahó. Ka naʻá ne ako ai ʻiate ia pē ʻa e fika ʻāsipá ʻi hono taimi ʻataá peá ne toʻo mo ha ngaahi lēsoni ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Latiná mei ha tokotaha Siasi Pilitānia. ʻI he taimi tatau, naʻe ʻalu e tokotaha taʻu hiva ko ʻOsiponé ki he ʻapiako lautohi fakalotofonuá pea naʻe lelei ʻaupito ʻene akó.18

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa pea tūʻuta atu e fāmili Uitisoú, naʻe foaki ʻe Pilikihami ʻIongi ha kelekele ki ha ʻapiako ʻi he ʻēliá ʻa ia ne faitatau mo e ʻapiako naʻá ne fokotuʻu ʻi Polovó. Naʻe fakaava e Kolisi Pilikihami ʻIongí ʻi Lōkani ʻi he 1878, pea naʻe fakapapauʻi ʻe ʻAna ʻe ʻave ki ai hono ongo fohá ʻi heʻena mateuteú pē, neongo kapau ʻe iku nofo ai ʻa Sione mei heʻene ngāue ʻi he falekoloá. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻoku hala ʻene fakamuʻomuʻa e akó ʻi he ngāué, ka naʻá ne tui ʻoku mahuʻinga tatau pē hono fakatupulaki ʻo e ʻiló mo hono fakatupulaki ʻo e sinó.19

Naʻe fakapapauʻi foki ʻe ʻAna naʻe kau hono ongo fohá ʻi he ngaahi polokalama mo e fakataha fakasiasí. ʻI he Sāpaté, te na ʻalu ki he houalotu sākalamēnití mo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe ʻalu ʻa ʻOsipone ki he Palimeli ʻa e uōtí ʻi he lolotonga e uiké, pea ʻalu ʻa Sione ki he ngaahi fakataha ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he ngaahi efiafi Mōnité. ʻI he kei tīkoni ʻa Sioné, naʻá ne tā fefie maʻá e kau uitoú mo tokoni ke tokangaʻi e tāpanekale fakasiteikí, ʻa ia naʻe lotu ai e uōtí. ʻI heʻene hoko ko ʻeni ko ha taulaʻeiki siʻí, naʻá ne fakataha mo e kau pīsopelikí mo e kau taulaʻeiki siʻi kehé pea nau ʻaʻahi ki ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi he māhina kotoa pē ko ha “faiako fakauooti.” Naʻe kau foki ʻa Sione ki he Kautaha Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Talavoú.

Naʻe kau atu ʻa ʻAna ki he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fineʻofá ʻi he ngaahi ʻaho Tuʻapulelulú. Naʻe fakatahataha mai e Kāingalotu ʻi Lōkaní mei he ngaahi tapa kotoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulopé, ka naʻe fakatahatahaʻi kinautolu ʻe heʻenau tui ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe angamaheni ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fineʻofá ke nau fanongo ki he lea pe fakamoʻoni ʻa e houʻeiki fafiné ʻi heʻenau lea fakafonuá kae fakatonulea ha niʻihi maʻanautolu. Naʻe ako ʻe ʻAna e lea faka-Pilitāniá hili ha taʻu ʻe taha mei heʻenau nofo ʻi Lōkaní, ka ʻi he tokolahi ʻa e Kāingalotu Sikenitinēvia ʻi he feituʻú, naʻe lahi ai ha ngaahi faingamālie ke ne lea faka-Noaue.20

ʻI he ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasi ʻa ʻAná, naʻe faifai peá ne ako mo mahino lahi ange ai kiate ia e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe teʻeki akoʻi kiate ia e Lea ʻo e Potó ʻi Noaue, pea naʻá ne kei inu pē ʻa e kofí mo e tií ʻi ʻIutā, tautautefito ki he taimi ne fie maʻu ai ke ngāue fuoloa ʻi he poʻulí. Naʻá ne fefaʻuhi ke taʻofi ʻene maʻu e ongo inu ko ʻení ʻi ha māhina ʻe ua ka naʻe ʻikai ola lelei. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne lue vave atu ai ki he kōpaté, ʻo toʻo mai e ʻū pēketi kofí mo e tií, peá ne lī kotoa ia ki he afí.

“He ʻikai te u toe inu ia,” ko ʻene leá ia.21

Naʻe kau foki ʻa ʻAna mo hono ongo fohá ʻi he ngāue fakatemipalé. Kuó ne mātā tonu mo Sione hono fakatapui ʻe Palesiteni Teila e temipale Lōkaní ʻi he 1884. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe papitaiso ʻa Sione pea hilifakinima ia ʻi he temipalé, maʻa ʻene tangataʻeiki ko Sione Uitisou ko e Lahí. ʻI he ʻaho tatau pē, naʻe papitaiso ia mo ʻOsipone pea hilifakinima kinaua maʻa hona kāinga kehe kuo mālōloó, ʻo kau ai ʻena ongo kui tangatá mo ʻena ongo kui tangata hono uá. Naʻe ʻalu leva ʻa ʻAna mo hono tokoua ko Petiloliné ki he temipalé pea maʻu hona ʻenitaumení. Naʻe toe foki ki ai ʻa ʻAna ke papitaiso pea hilifakinima maʻa ʻene faʻeé mo hano kāinga kehe kuo pekiá.

Naʻe mahuʻinga fau e temipale Lōkaní kiate ia. Naʻe hangē ne fakaava hake e ngaahi langí ʻi he ʻaho naʻe fakatapui aí, ʻo fakapaleʻi ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feilaulau kuó ne fai ke haʻu ki Saioné.22


ʻI he meimei kotoa ʻo e 1887, naʻe fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga moʻui lelei ʻa ʻIlisa Sinoú. Ko e taʻu valungofulu mā-tolu ʻeni ʻo e tokotaha faʻu maau ʻofeina mo e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, pea kuó ne moʻui fuoloa ange ʻi ha niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotu hono toʻú, pea naʻá ne ʻilo ʻe vave pē haʻane pekia. Naʻá ne fakamanatu ange ki hono ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku ʻikai haʻaku fili pe te u mate pe moʻuí. ʻOku ou loto fiemālie ke mate pe moʻui, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻi Hono toʻukupú.”

Naʻe fakaʻau ke toe kovi ange e tūkunga ʻo ʻIlisá ʻi he fakalau ʻa e taʻú. Naʻe tokangaʻi maʻu pē ia ʻe Sina ʻIongi mo ha ngaahi kaungāmeʻa ofi kehe. ʻI he hoko ʻa e hongofulú he ʻaho 4 ʻo Tīsema ʻo e 1887, naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa Pēteliake Sione Sāmita kiate ia ʻi he Fale Laioné ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne fehuʻi ange pe ʻokú ne ʻiloʻi ia, peá ne malimali hake. “ʻIo, ʻoku ou manatuʻi koe,” ko ʻene leá ange ia. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sione, pea naʻá ne fakamālō ange. Naʻe mālōlō pongipongia ʻa ʻIlisa ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he fiemālie, kae ʻi hono tafaʻakí hono tuongaʻane ko Lolenisoú.23

ʻI he hoko ʻa ʻIlisa ko ha taki ʻo e houʻeiki fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne ʻosi fokotuʻutuʻu mo tokangaʻi ʻa e Kau Fineʻofá, Ngaahi Houalotu Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemuí, mo e Kau Palaimelí ʻi he meimei feituʻu nofoʻi kotoa pē ʻi he vahefonuá. Kuó ne toe tokangaʻi foki e ngāue fakatemipale ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he Fale ʻEnitaumení ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolungofulú. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni, naʻe ueʻi ʻe ʻIlisa e houʻeiki fafiné ke nau fakaʻaongaʻi honau ngaahi talēnití ke tokoni ki he ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻá ne akoʻi kinautolu ʻo pehē, “Ko e fatongia ia ʻo kitautolu takitaha ke tau hoko ko ha fefine anga māʻoniʻoni. Te tau ongoʻi ai ʻoku ui kitautolu ke tau fataki ha ngaahi fatongia mahuʻinga. ʻOku ʻikai hao ha taha mei ai. ʻOku ʻikai ha fefine ʻe liʻekina, mo siʻisiʻi hono ivi takiekiná, ka te ne lava ʻo fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga ʻi hono fokotuʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní.”24

ʻI he makasini ʻo e ʻaho 15 ʻo Tīsemá ʻi he Woman’s Exponent, naʻe fakalāngilangiʻi ai ia ʻe ʻEmeline Uele ko e “Fefine Kuo Filí” mo e “Fefine Punake ʻo Saioné.” Naʻe tohi ʻa ʻEmeline ʻo pehē, “Kuo loto-toʻa, mālohi, mo loto vilitaki maʻu pē ʻa Sisitā ʻIlisa ʻi he ngaahi lakanga kuó ne fuesiá. ʻOku totonu ke muimui e ngaahi ʻofefine ʻo Saioné ʻi heʻene sīpinga leleí mo molomolo muivaʻe ʻi hono halá.”25


ʻI he ʻEpeleli ʻo e taʻu hono hokó, naʻe poupouʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e kaungāmeʻa ʻo ʻIlisa ko Sina ʻIongí ke ne hoko ko e palesiteni lahi hono hoko ʻo e Fineʻofá. Hangē ko ʻIlisá, naʻe kau ʻa Sina he uaifi tokolahi ʻo Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongi fakatouʻosi.26 ʻI he taimi ne hoko ai ʻa ʻIlisa ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ʻi he 1880, naʻá ne fili ʻa Sina ke hoko ko hono tokoní. ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, kuo ngāue, fefonongaʻaki, mo fakatōtōlaʻā fakataha e ongo fafiné ni.27

Naʻe ʻiloa ʻa Sina ʻi heʻene ʻofá, ngāue fakaetauhi fakatāutahá mo hono ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mālohí. Naʻá ne tokangaʻi ʻi ha ngaahi taʻu lahi e Kautaha Silika Teseletí, ko ha taha ʻo e ngaahi polokalama fakangāue ʻa e Fineʻofá. Naʻe hoko foki ko ha māʻuli taukei ʻo ne hoko ko e tokoni palesiteni ʻi he Falemahaki Teseletí, ko ha falemahaki naʻe fakalele ʻe he Fineʻofá ʻi Sōleki Siti. Neongo naʻá ne kiʻi tailiili ʻi heʻene tali hono fatongia foʻoú, ka naʻá ne fakapapauʻi te ne tokoniʻi e Fineʻofá ke tupulaki ʻo hangē ko hono kei tokangaʻi ʻe ʻIlisá.28

Hili ha taimi siʻi mei hono ui ʻo Siná, naʻá ne fononga fakatokelau ki Kānata ke ʻaʻahi ki hono ʻofefine pē ʻe taha ko Sina Pelesenitia Kātí. Kimuʻa pea pekia ʻa Sione Teilá, naʻá ne kole ki he husepāniti ʻo Sina Pelesenitia ko Sālesí, ke ne fokotuʻu muʻa ha nofoʻanga ʻi Kānata maʻá e Kāingalotu mali tokolahi kuo fakahēʻí.29 Talu mei ai ʻo aʻu ki he taimí ni, naʻe ʻikai ke toe ʻaʻahi ʻa Sina ki hono ʻofefiné koeʻuhí ko ʻene mahamahakí pea mo e momokó. Ka naʻe feitama a Sina Pelesenitia, pea naʻe loto ʻa Sina ke ʻi he tafaʻaki ʻo hono ʻofefiné.30

Naʻe tūʻuta atu ʻa Sina ki Katisoni, ki he nofoʻanga foʻou ʻi Kānatá, ʻi he kamata pē ia ke matala e ngaahi matalaʻiʻakau vaó. ʻI hono takatakaiʻi ʻe he ngaahi manafa musie loloá e kiʻi koló, ne hangē ne ʻosi tuʻu lelei pē ia ke tupulakí.31

Naʻe lava ke sio ʻa Sina ʻoku tupulaki foki mo hono ʻofefiné, neongo e ngaahi taʻu ʻo e faingataʻá. Naʻe hoko ʻa Sina Pelesenitia ko ha uitou ʻi hono taʻu uongofulu mā faá, peá ne tauhi toko taha pē hono ongo fohá ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ia pea toki pekia hono foha siʻisiʻi ko Tomí, mei he ngaloʻafú ʻi hono taʻu fitú. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻá ne mali mo Sālesi ko ha uaifi mali tokolahi.32

Neongo ne ʻikai maheni ʻa Sina Pelesenitia mo e nofo ʻi he kauʻāfonuá, ka naʻá ne nofo fiemālie pē ʻi ha kiʻi fale papa siʻisiʻi. Naʻá ne ʻaofi e konga ki loto ʻo e falé ʻa ia ne teʻeki ʻosí ʻaki ha tupenu molū naʻá ne ngaohi pē ʻe ia, ʻo lanu kehekehe ʻa e loki takitaha. ʻI he aʻu ki he faʻahitaʻu failaú, naʻá ne feinga foki ke ʻi ai maʻu pē ha vaasi matalaʻiʻakau foʻou ʻi he funga tēpile ʻo e loki kaí.33

Naʻe nofo ʻa Sina ʻIongi ʻi ha māhina nai ʻe tolu ʻi Katisoni. Lolotonga ʻene nofo aí, naʻá ne faʻa fakataha mo e Kau Fineʻofá. ʻI he ʻaho 11 ʻo Suné, naʻá ne talaange ki he kau fafiné kuo tuku fakatatali ʻa Katisoni maʻá e Kau Kāingalotu ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne talaange naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ha laumālie uouangataha, pea kuo teuteu ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻanautolu.34

Naʻe langā ʻa Sina Pelesenitia ʻi he ʻaho hili e fakatahá. Naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Sina, ko ha māʻuli mo ha faʻē fakatouʻosi. Hili pē ha houa ʻe tolu e langā ʻa Sina Pelesenitiá, naʻá ne fanauʻi ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa mo moʻui lelei—ko hono fuofua ʻofefiné ia.

Kuo fakahingoa kotoa e faʻē, kui fefine, mo e kui fefine hono ua ʻa e kiʻi pēpeé ko Sina. Ne hangē ne ngali tonu pē ke toe fakahingoa foki mo ia ko Sina.35


Kimuʻa pea toki aʻutaki mai e tohi ʻa Samuela Mānoá ki Sōleki Sití, kuo ngāue e Laumālié ʻi he kau taki ʻo e Siasí ke fakalahi e ngāue fakafaifekau ʻi Haʻamoá. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1887, naʻe ui ʻe he ʻaposetolo ko Felengikilini Lisiaté e taʻu tolungofulu mā taha ko Siosefa Tīní mo hono uaifi ko Fololení ke na ngāue fakafaifekau ki Hauaiʻi. ʻI he taimi naʻá ne vaheʻi ai kinauá, naʻá ne fakahinohinoʻi kinaua ke na ʻave foki e ongoongoleleí ki he ngaahi ʻotu motu kehe ʻo e Pasifikí, ʻo kau ai ʻa Haʻamoa.36

Naʻe kau ʻi he ngaahi ʻuhinga ne ʻave ai ʻa Siosefa ki he Pasifikí, ke maluʻi ia mo hono fāmilí mei he kau polisí. Naʻá ne ʻosi ngāue fakafaifekau foki ki Hauaiʻi mo hono ʻuluaki uaifi ko Selí, ʻi ha taʻu ia ʻe hongofulu kimuʻá. Hili ʻene foki ki he fonua lahí, naʻá ne mali leva mo Fololeni ko hano uaifi mali tokolahi pea ngāue pōpula ai kimui ʻi he nofo fakataha taʻefakalaó. Naʻe kei kumi holo pē ʻe he kau talatalaakí ʻa Siosefa ʻo aʻu ki heʻene mavahe mo Fololeni ki Hauaiʻí. ʻI he taimi tatau, naʻe kei nofo pē ʻa Seli ʻi Sōleki Siti mo ʻena fānau ʻe toko nima mo Siosefá.37

Naʻe faitohi ʻa Siosefa kia Samuela hili ha ngaahi māhina mei heʻene tūʻuta ki Hauaiʻí, pea tali mai ʻe Samuela mo ha loto vēkeveke ke tokoni ʻi he ngāué.38 ʻI Mē ʻo e 1888, hili ia ha ngaahi māhina siʻi mei he fāʻele ʻa Fololeni ko ha kiʻi tamasiʻi ne na fakahingoa ko Sesipā, naʻe faitohi leva ʻa Siosefa kia Samuela ʻo fakahaaʻi ange ʻe folau atu mo hono fāmilí ki Haʻamoa ʻi he māhina hono hokó. Hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe fakahoko ʻe Susa mo Sēkope Keiti ha paati fakafiefia maʻá e fāmili Tīní, pea folau atu leva ʻa Siosefa, Fololeni, mo hona foha kei valevalé ki Haʻamoa.39

Naʻe ʻikai ha meʻa fakafiefia fēfē ʻe hoko ʻi he ʻuluaki konga ʻo ʻenau folau maile ʻe 2000, ka naʻe ʻikai ha palani ia ʻa e ʻeikivaká ke folau ki he motu ʻo ʻAunuʻú, ʻa ia ne nofo ai ʻa Samuelá. Ka naʻá ne taʻofi e vaká ʻo ofi ki Tutuʻila, ko ha maile nai ia ʻe uongofulu mei he fakahihifo ʻo ʻAunuʻú.

Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Siosefa ha taha ʻi Tutuʻila, ka naʻá ne fekumi fakamātoato ki ha taki ʻi he kakaí kuó ne haʻu ke tali e vaká. ʻI heʻene fakatokangaʻi atu ha tangata ne hangē ko e takí iá, naʻe taʻalo atu ki ai ʻa Siosefa mo ne lea atu ʻaki ha taha ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Haʻamoa siʻisiʻi naʻá ne ʻiló: “Talofa!”

ʻI heʻene ʻohovalé, ne toe fakafeʻiloaki tatau mai e tangatá. Naʻe feinga atu leva ʻa Siosefa ke talaange ki ai e feituʻu naʻe fakataumuʻa ki ai mo hono fāmilí, ʻo ne lea faka-Hauaiʻi mo ne fakamamafaʻi atu e ongo foʻi lea “Aunu‘u” mo e “Mānoa.”

Naʻe fakafokifā e fofonga fiefia ʻa e tangatá. Naʻá ne fehuʻi ange ʻi he lea faka-Pilitāniá, “Ko e kaungāmeʻa koe ʻo Mānoá?”

“ʻIo,” ko e tali ange ia ʻa Siosefá, mo mōlia atu ʻene hohaʻá.

Ko e hingoa ʻo e tangatá ko Tanihiili. Naʻe fekauʻi mai ia ʻe Samuela ke haʻu ʻo kumi ʻa Siosefa mo hono fāmilí pea fakafolau lelei ange kinautolu ki ʻAunuʻu. Naʻá ne taki kinautolu ki ha kiʻi vaka siʻisiʻi ne ʻi ai ha kau kauvaka Haʻamoa kehe ʻe toko hongofulu mā ua. Hili e kaka hake ʻa e fāmili Tīní ki he vaká, naʻe kamata ke ʻaʻalo ʻe ha kau kauvaka ʻe toko hongofulu e vaká kae tou vai ha toko ua kehe pea fakaʻuli leva ʻa Tanihiili. ʻI heʻenau fefaʻuhi mo e mālohi ʻa e matangí, naʻe kalofi holo ʻe he kau tangata ʻaʻaló e ngaahi peau fakailifiá kae ʻoua kuo nau tūʻuta lelei ki he taulangá ʻi ʻAunuʻu.

Naʻe talitali lelei ʻe Samuela Mānoa mo hono uaifi ko Fasopó, ʻa Siosefa, Fololeni, mo Sesipā ʻi he matātahí. Ko ha tangata sino siʻisiʻi pē ʻa Samuela, naʻe motuʻa ange ia ʻia Siosefa pea ngali ngāvaivai. Naʻe loʻimataʻia hono fofonga kuo laʻāiná ʻi heʻene talitali lelei kinautolu ʻi he lea faka-Hauaiʻí. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou ongoʻi mohu tāpuekina ʻi hono fakatahatahaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá mo ʻeku lava ʻo fetaulaki mo ʻEne tamaioʻeiki leleí ʻi heni ʻi Haʻamoá.”

Naʻe taki atu ʻe Fasopo ʻa Fololeni ki he fale loki tolu te nau nofo kotoa aí. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa ʻene fuofua malanga ʻi Haʻamoá ʻi ha fale naʻe fonu ʻi ha ngaahi kaungāʻapi fieʻiló. Naʻá ne lea ʻi he lea faka-Hauaiʻí, kae fakatonulea ʻa Samuela. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe toe papitaiso mo hilifakinima ai ʻe Siosefa ʻa Samuela, ʻa ia ne faʻa fai ia ʻe he Kāingalotú he taimi ko iá ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá.

Naʻe ʻi ai ha fefine ko hono hingoá ko Malaea naʻe kau he kakai ne fakataha mai ke mamata ki he ouaú. ʻI hono ueʻi ia ʻe he Laumālié, naʻá ne kole kia Siosefa ke papitaiso ia. Naʻe ʻosi fetongi ʻa Siosefa mei hono vala papitaiso vivikú ki he hilifakinimá, ka naʻá ne toe tui pē ia ʻo hifo atu ki he vaí.

ʻI he ngaahi uike ne hoko atú, naʻe papitaiso ai mo ha toe kau Haʻamoa ʻe toko hongofulu mā fā kehe. ʻI he ʻamanaki lelei lahi ne maʻu ʻe Siosefá, naʻá ne tohi ai kia Uilifooti Utalafi he ʻaho 7 ʻo Siulaí ke vahevahe e aʻusia ʻo hono fāmilí. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi ke u kikite ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻe lauafe ha kakai te nau tali ʻa e moʻoní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku ou tui te u moʻui ke u mātā hono fakahoko iá.”40