Hisitōlia ʻo e Siasí
9 Fakatatau mo e Fakahinohino ʻa e Laumālié


“Fakatatau mo e Fakahinohino ʻa e Laumālié,” vahe 9 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-Maʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 9: “Fakatatau mo e Fakahinohino ʻa e Laumālié”

Vahe 9

Fakatatau mo e Fakahinohino ʻa e Laumālié

ʻĪmisi
ongo tangata ʻi he halá ʻi ha kolo ʻi ʻIulope

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1849, ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e konifelenisi ʻa e Siasí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe fanongonongo ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngāue fakafaifekau fisifisimuʻa taha ʻa e Siasí talu mei he pekia ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe pehē ʻe Hiipa Kimipolo ʻi heʻene fuofua leá, “Kuo hokosia ʻa e taimí. ʻOku mau fie maʻu ʻa e kakaí ni ke nau kau fakataha mo kimautolu ʻi hono talaki ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.”1

Kuo femoʻuekina ʻa e Kāingalotú ʻi hono tukutaha honau taimí mo honau iví ki hono nofoʻi ʻo e fonuá pea mo e moʻui fakaʻahó talu ʻenau omi ki he teleʻá. Ka naʻe maʻu ʻi he taʻu ko iá ha ututaʻu mahu, ʻo maʻu ai ha meʻatokoni feʻunga ki he faʻahitaʻu momokó. Hili e kamata ke hiki atu e Kāingalotú mei he kolotaú mo langa honau tukui ʻapi ʻi he koló, naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki ha ngaahi uooti ʻe uofulu-mā-tolu, pea naʻe takitaha tokangaʻi ʻe ha pīsope. Naʻe kamata foki ke fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga foʻou ʻi he Teleʻa Sōlekí mo e ngaahi teleʻa ki he fakatokelaú mo e fakatongá, pea naʻe kamata ke langa ʻe he Kāingalotu tokolahi ha ʻū falekoloa, ʻū fale fahiʻanga papa mo ngaohiʻanga mahoaʻa mo ha ʻū fale ngaohiʻanga koloa. Naʻe kamata ke fakalakalaka ʻa e feituʻu tānakiʻangá ʻi hono teuteuʻi ʻe he Kāingalotú ke talitali lelei e kakai ʻa e ʻOtuá.2

ʻE taki ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e polokalama foʻou ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, ne uiuiʻi ai ʻe Pilikihami ʻa Sālesi Lisi, Lōlenisou Sinou, ʻIlasitasi Sinou, pea mo Felengilini Lisiate ke nau kau ʻi he kōlomu ʻo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā uá. ʻI he taimi ko ʻení naʻe fekauʻi atu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Sālesi ki Kalefōnia ke tokoni kia ʻAmasa Laimani; Lolenisou ki ʻĪtali mo Siosefa Tolonitō, ko ha Kāingalotu mei ʻĪtali; ʻIlasitasi ki Tenimaʻake pea mo Pita Haniseni, ko ha Kāingalotu mei Tenimaʻake; Felengilini ki Pilitānia Lahi; pea mo e ʻaposetolo mālōlō ko ia ko Sione Teilá ki Falanisē.3

ʻI he konifelenisí, naʻe lea foki ʻa Hiipa fekauʻaki mo e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú, ko ha polokalama foʻou naʻe fakataumuʻa ke tokoniʻi ʻa e Kāingalotú ke nau tauhi ʻa e fuakava kuo nau fai ʻi he temipale Nāvuú ke tokoniʻi e masivá. Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻOku tau ʻi heni pea ʻoku tau moʻui lelei pea ʻoku lahi e meʻa ke tau kai, inu, pea mo fakahokó.” Ka naʻe kei tokolahi pē ʻa e Kāingalotu naʻe masiva pea ʻikai ke nau lava ʻo fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻi he Vaitafe Mīsulí, ngaahi tataliʻanga ʻi ʻAiouá, Nāvū, mo Pilitānia Lahí. Taimi ʻe niʻihi naʻe loto-foʻi e Kāingalotu ko ʻení pea nau mavahe mei he Siasí.

Naʻá ne fehuʻia, “Te tau fakahoko nai ʻa e fuakava ko iá pe ʻikai?”4

ʻI he polokalama foʻoú, naʻe foaki ai ʻe he Kāingalotú ha paʻanga ke tokoniʻi e masivá ke nau fakatahataha ki Saione. Naʻe maʻu leva ʻe he kau hikifonua maí ha ngaahi nō ke totongi ʻaki ʻenau fakamole ki he fefonongaʻakí, ʻa ia naʻe totonu ke nau totongi fakafoki ʻi he taimi pē ne nau nofoʻi ai ʻa Saioné. Ka ke ʻaonga ʻa e polokalamá, naʻe fie maʻu ke fai ha ngaahi tokoni fakapaʻanga—ko ha meʻa naʻe lava ʻe ha Kāingalotu tokosiʻi ke maʻu ʻi ha ʻekonōmika ne lahi ai e fakafetongi koloá. Naʻe kole ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Kāingalotú ke nau foaki ʻenau toenga paʻangá ki he paʻanga tokoní, ka naʻa nau toe aleaʻi foki mo e malava ke ʻave e kau faifekaú ke nau keli e koula ʻi Kalefōniá.5

Naʻe kei veiveiua ʻa Pilikihami ʻi he foʻi fakakaukau ko iá. Naʻá ne tui ʻe hanga ʻe he mānumanu ki he koulá ʻo fakahalaʻi mo tohoakiʻi ʻa e kakai leleí mei he ngāue ʻo Saioné. Ka ʻe lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e koulá ke aʻusia e taumuʻa toputapú kapau ʻe tokoni ki hono fakapaʻanga ʻa e Siasí mo e hikifonua maí.6 Kapau te ne ui ʻa e kau faifekaú ki he ngaahi keliʻanga koula ʻo Kalefōniá, te nau ala tānaki ha paʻanga lahi feʻunga ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ka kuo pau ko e kau faifekau ko iá ke nau angalelei, ko ha kau tangata angatonu pea he ʻikai lava ke fakalotoa kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi e koulá ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻenau ngaahi holi fakaemāmaní. 7


ʻI hoʻo ʻuluaki sio pē kia Siaosi Q. Kēnoní, naʻe ʻikai ke toe kehe ia mei he kau kumi koula ko ē naʻa nau fou mai he Teleʻa Sōlekí ke nau ʻalu ki Kalefōniá. Naʻá ne taʻu uofulu-mā-ua, teʻeki mali, pea naʻá ne maʻu ha holi lahi ke ne lavameʻa. Ka naʻe ʻikai ke ne loto ke mavahe mei ʻapi. Naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he ʻotu moʻunga lalahí mo e ʻātakai nonga ʻo e teleʻá. Pea naʻe ʻikai ko ha taha ia ke fakamoleki noa hono taimí ki he keli koulá. Naʻe mahuʻinga e kiʻi miniti kotoa pē kiate ia. Naʻá ne fie lau ha ʻū tohi, langa ha fale ʻaki e simá ʻi hono kelekele fakakoló, pea mali ʻi ha ʻaho mo ha finemui ko ʻElisapeti Hoakalani.8

Naʻe fononga fakataha ʻa Siaosi mo ʻElisapeti ki he hihifó ʻi he kulupu tatau he taʻu ʻe ua kimuʻá. Koeʻuhí ko ha paea ʻa Siaosi talu mei heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻá ne haʻu ai mo hono mehikitanga ko Leonolá mo ʻene faʻētangata ko Sione Teilá ke teuteu ha ʻapi maʻá e toenga hono fāmilí. Naʻe ʻamanaki ʻe tūʻuta hono fototehiná mo hono tuofāfiné ki he teleʻá ʻi ha faʻahinga taimi pē. Naʻa nau fononga atu mo hono tuofefine lahi tahá ko Mele ʻĀlisi mo e tokoua ʻi he fono [ʻa Siaosi] ko Sālesi Lamipetí, ʻa ia naʻá na tauhi kinautolu ʻi he taimi ne mate ai ʻenau ongomātuʻá. Naʻe vēkeveke ʻa Siaosi ke toe fakataha mo kinautolu.9

Ka kimuʻa pea aʻu atu e fāmili ʻo Siaosí, naʻe uiuiʻi ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ko ha faifekau ke ʻalu ʻo keli koula ʻi Kalefōnia.10 Naʻe fakaʻohovale e ngāué ni, pea naʻe ʻikai ke fiemālie ki ai ʻa ʻElisapeti. Naʻe talaange ʻe Siaosi [kia ʻElisapeti] ʻi heʻene feinga ke fakafiemālieʻi iá, “Ko e taʻu pē ʻe taha ʻoku uiuiʻi ai aú. Te ke saiʻia nai ke u ʻalu ha taʻu ʻe tolu ki Falanisē?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻElisapeti, “ʻOku ou saiʻia ange ke ke ʻalu ʻo fakahaofi ha ngaahi laumālie kae ʻikai ko e kumi koula, neongo ʻe lōloa ange e taimí.”11

Naʻe ʻikai lava ʻa Siaosi ʻo fakafepaki. ʻI heʻene kei tamasiʻi ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi e kau faifekaú hangē ko ʻene faʻētangata ko Sione mo Uilifooti ʻUtalafí, mo ne ʻamanaki atu pē ki ha ʻaho ʻe ʻalu foki mo ia ʻo ngāue fakafaifekau.12 Ka ko ha ui ke keli koulá naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻá ne fakakaukau ki ai.

Hili ʻa e ʻaho ʻuluaki ʻo e konifelenisi ʻo ʻOkatopá, naʻe feʻiloaki ʻa Siaosi mo e kau faifekau naʻe toki uiuiʻi foʻoú mo ha niʻihi kehe. Naʻe lea lōloa ʻa Pilikihami kiate kinautolu fekauʻaki mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ako ʻo pehē, “Kuo pau ke moʻui ʻaki maʻu pē ʻe ha tangata hono fakamuʻomuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi meʻa fakalaumālié kae ʻikai fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení.”13

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko atu aí, ne femoʻuekina ʻa Siaosi ʻi he teuteu ki heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI he ʻaho 8 ʻo ʻOkatopá, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sione Teila, ʻIlasitasi Sinou, pea mo Felengilini Lisiate ke ne tupulaki ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú pea ke ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau faifekau kehé. Naʻa nau talaʻofa kiate ia ʻe tauhi ia ʻe he kau ʻāngeló koeʻuhí ke ne foki lelei mai ki ʻapi.14

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ne ongoʻi ʻe Siaosi kuo lōmekina ia ʻe he mamahí mo e manavaheé ʻi heʻene mavahe mei ʻapi fakataha mo e kau faifekau keli koula kehé. Kuo tā tuʻo lahi ʻene fehikitaki holo ʻi heʻene moʻuí, ka kuo teʻeki ai ke ne mamaʻo mei ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā e meʻa te ne ʻamanaki ki aí.

Naʻe palani ʻa e kau faifekau keli koulá ke nau fetaulaki mo ʻEtisoni Pālati mo Sefasoni Hani pea muimui ʻiate kinaua ki Kalefōnia. ʻI heʻenau mavahe atu mei he teleʻá, naʻa nau afe atu ʻi ha fakamāvae maʻá e kau faifekau ʻoku ō ʻalu ki ʻIulopé. Naʻe fakafuofua ki he toko teau ʻa e Kāingalotu ne nau fakatahataha mai ke fakamāvae mo kinautolú. Naʻe maʻu meʻatokoni ha niʻihi ʻi he ʻū tēpile naʻe fonu he meʻakai kehekehé lolotonga iá naʻe hulohula ha niʻihi ʻi ha tēniti lahi naʻe ngaohi mei he ʻū meʻa ʻufiʻufi ʻo e salioté. ʻI heʻene fakaaʻuaʻu atu ki he fakamāvaé naʻá ne sio atu ki he saliote ʻa Pilikihami ʻIongí ʻoku fakahangatonu mai kiate ia.

Naʻe tuʻu ʻa e salioté, pea hifo atu ʻa Siaosi ke lulululu mo Pilikihami. Naʻe pehē ʻe Pilikihami te ne manatuʻi mo lotua ʻa Siaosi lolotonga ʻene mavahé. Ne houngaʻia ʻa Siaosi ʻi he ngaahi lea angaʻofa ʻa e palōfitá, pea naʻá ne fiefia ʻi he anga fakakaungāmeʻa mo e vā fakaekaungāue ʻa e Kāingalotú ʻi ha toe pō ʻe taha. ʻI he pongipongí, naʻá ne heka mo e kau faifekau keli koulá ki heʻenau fanga hōsí pea nau fononga fakatonga ki Kalefōnia.15


ʻI Māʻasi 1850, naʻe ʻaʻahi atu ʻa Mele ʻAna ko e uaifi ʻo Pilikihamí kia Luʻisa Pālati ke vakai pe naʻá ne fie maʻu ha tokoni mei he Siasí. Ne ʻikai ke ʻilo ʻe Luʻisa pe ʻe fēfē ʻene talí. Naʻe faʻa hanga ʻe he ngaahi kaungāmeʻa hangē ko Mele ʻAná ʻo fai ha tokoni pe fakaafe ke maʻu meʻatokoni efiafi, ka naʻá ne ongoʻi tuēnoa ʻi he ʻikai ke ʻi ai ʻa ʻEtisoní, pea naʻe ʻikai ha meʻa naʻe ngali te ne lava ʻo toe liliu ʻa e ongo ko iá.

“ʻOkú ke fie ʻalu nai ki ho husepānití?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mele ʻAná.16

Naʻe talaange ʻe Luʻisa kuo ʻosi angaʻofa ange ha kaungāmeʻa ke ʻave hono fāmilí ki Kalefōnia kapau ʻe fakakaukau ʻa e Siasí ke ʻave kinautolu ki he ʻOtu Motu Pasifikí. Naʻe fakamatala heni ʻe Luʻisa kia Mele ʻAna ʻa ʻene hohaʻa naʻa pehē kuó ne vēkeveke ke ʻalu. Ka nofo ʻi Sōleki Siti ʻe ngalingali te ne nofo mavahevahe mo ʻEtisoni ʻi ha toe taʻu makehe ʻe nima. Ka ko e fakataha mo [ʻEtisoni] ʻi he ngaahi ʻotu motú naʻe ʻi ai pē foki mo hono ngaahi faingataʻa. Kuo mei taʻu motuʻa feʻunga ʻa ʻĒleni mo Falanisesi ke mali. Ko ha taimi lelei taha nai ʻeni ke ʻave ai kinaua mei he teleʻá?

Naʻá ne faʻa lotua ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. Ka naʻá ne fakaʻamu pē ke tohi ange ʻa ʻEtisoni ʻo kole ange ke ne haʻu. ʻE faingofua ange ʻene filí kapau naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe [ʻEtisoní]. Ka naʻá ne toe fakakaukau pe naʻe fie maʻu koā ʻe ʻEtisoni ke ne kau fakataha mo ia pe ʻikai. Naʻá ne tali nai ʻa e uiuiʻi fakamuimuitaha ko ʻeni ke ne ngāue fakafaifekaú koeʻuhí pē ko ʻene toe fie mavahé?

Naʻe talaange ʻe Luʻisa kia Uiliate Lisiate ʻi ha ʻaho ʻe taha, “Kapau ko ha faifekau au he ʻikai ke u loto ke u mavahe fuoloa mei hoku fāmilí.” Naʻá ne pehē te ne fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he vave taha ʻe ala lavá pea foki leva ki ʻapi. Naʻe malimali pē ʻa Uiliate ʻo ʻikai lea, kae fakakaukau pē ʻa Luʻisa ne fakakaukau tatau [ʻa Uiliate] mo ia.17

Naʻe kau atu ʻa Luʻisa ki he konifelenisi ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 7 ʻo ʻEpelelí. Naʻe lea ʻa Siaosi A. Sāmita ʻi he meimei houa ʻe ua. ʻI he ʻosi ʻene leá naʻe tuʻu hake ʻa Hiipa Kimipolo ke lea. Naʻá ne pehē, “Ko ha ngaah uiuiʻi ʻeni ʻo ha kau faifekau ki he ngaahi puleʻangá.” Naʻe uiuiʻi ʻe Hiipa ha ongo tangata ki he ʻOtu Motu Pasifikí, ka naʻe ʻikai haʻane lave kia Luʻisa mo ʻene fānau fefiné. Naʻá ne toki pehē leva, “Kuo fokotuʻu mai ʻa Tōmasi Tomikini ke ʻalu ki he ʻotu motu ʻa ia ʻoku lolotonga ngāue ai ʻa Misa ʻEtisoni Pālatí pea ʻave ai mo e fāmili ʻo Misa Pālatí ki ai.”18

Naʻe ongoʻi ʻe Luʻisa kuo lōmekina ia ʻe ha faʻahinga ongo naʻe ʻikai mafakamatalaʻi, pea naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa ʻe taha ʻi he fakatahá. Hili e fakatahá, naʻá ne ʻilo ʻa Mele ʻAna ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻo ne kole ange ke ne kole kia Pilikihami ke ne fakakaukau ke ui hono tokoua ko Kalolainé mo hono tuongaʻane ʻi he fono ko Sonatane Kolosipeí ke na kau foki mo kinaua ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe loto ki ai ʻa Mele ʻAna, pea naʻe maʻu ʻe he ongo Kolosipeí hona uiuiʻí ʻi he ʻaho hono hokó.

Naʻe ʻaʻahi ʻa Luʻisa mo ʻene fānau fefiné kia Pilikihami kimuʻa siʻi pē pea nau mavahé. Naʻe fakahā ange ʻe Pilikihami kia Luʻisa naʻe uiuiʻi mo vaheʻi ia ke ʻalu ki he ʻotu motú ʻo tokoni kia ʻEtisoni ʻi hono akoʻi e kakaí. Naʻá ne tāpuakiʻi ia ke ne maʻu e ngaahi meʻa kotoa naʻá ne fie maʻú pea ke ne maʻu ha mālohi ki he filí, fakahoko ha ngāue lelei, pea foki melino mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú.19


ʻI he tukufolau ʻa e fāmili Pālatí mo e fāmili Kolosipeí ki he ʻotu motú, naʻe tūʻuta ʻa e ongo faifekau naʻe uiuiʻi foʻou ki ʻIulopé ʻi ʻIngilani pea naʻe kiʻi ʻaʻahi nounou ʻa e kau ʻaposetoló ki he misiona Pilitāniá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi kolo ʻi Uēlesi mo Sikotilaní. Lolotonga iá, naʻe vēkeveke ʻa e faifekau taʻu tolungofulu mā taha ko Pita Heniseni mei Tenimaʻaké ke hoko atu ʻene fononga ki Tenimaʻake, neongo e fakahinohino meia ʻIlasitasi Sinou ke ʻoua te ne ʻalu ki ai kae ʻoua kuó nau fakataha mo e kau faifekau mei Sikenitineviá.

Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Pita ʻene palesiteni fakamisioná, ka kuo ʻosi ha taʻu ʻe fitu ʻene mavahe mei hono fonua tupuʻangá, pea naʻá ne fakaʻamu lahi ke ne hoko ko e fuofua faifekau ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi aí. Naʻe ʻi ai ha vaka mīsini ki Koupeniheikeni ʻi ha taulanga ofi mai, pea naʻe fakakaukau ʻa Pita he ʻikai pē ke toe fuoloa ange ʻene faʻa tatalí.

Naʻá ne tūʻuta ʻi he kolomuʻa ʻo Tenimaʻaké ʻi he ʻaho 11 ʻo Mē, 1850. ʻI heʻene luelue ʻi hono ngaahi halá, naʻá ne ongoʻi fiefia he toe foki ki hono fonua tupuʻangá. Ka naʻá ne puputuʻu ʻi he ʻikai ha taha ʻe fiefia ʻi he ʻamanaki lelei ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa Pita mei Tenimaʻake ʻi he taʻu ʻe fitu kimuʻá, naʻe ʻikai ha lao ʻa e puleʻangá ke ne maluʻi ʻa e tauʻatāina fakalotú mo taʻofi hono malanga ʻaki ʻa e tokāteline kotoa pē tukukehe pē ʻa e ngaahi tokāteline ʻa e siasi naʻe poupouʻi ʻe he vahefonuá.20

ʻI he tupu hake ʻa Pitá, naʻá ne manavasiʻi koeʻuhí ko e ngaahi fakangatangata ko ʻení, ko ia ai ʻi he taimi pē naʻá ne ʻiloʻi ai kuo tali ʻe hono tokoua ʻi he ʻIunaiteti Siteití ha siasi foʻoú, naʻá ne feinga mālohi ke kau fakataha mo ia. Naʻe fakaʻitaʻi ʻe he fili ko iá ʻene tamaí, ko ha tangata naʻe fakamaatoato mo tui mālohi. ʻI he ʻaho naʻe palani ai ʻe Pita ke ne mavahé, naʻe fahi ʻe heʻene tamaí ʻene katoletá pea tutu mo e ʻū meʻa ʻi aí.

Ka neongo ia, naʻe kei mavahe pē ʻa Pita pea ʻikai ke ne toe tafoki. Naʻá ne hiki ki he ʻIunaiteti Siteití ʻo kau ki he Siasí. Naʻe kamata leva ke ne liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Tenimaʻaké pea naʻá ne kau ʻi he ʻuluaki kulupu naʻe fononga ki he Teleʻa Sōlekí. Lolotonga iá, naʻe tali ʻe he kau faʻu lao ʻi Tenimaʻaké ʻa e totonu ʻa e ngaahi siasi kotoa pē ke vahevahe ʻenau tuí.21

Naʻe ʻamanaki ʻa Pita ʻe ola lelei ʻene ngaahi ngāué ʻi he ʻātakai foʻou ko ʻeni ʻo e tauʻatāina fakalotú, naʻá ne fekumi ki he kāingalotu ʻo e ngaahi siasi kehé ʻa ia ne faitatau ha niʻihi ʻo ʻenau tuí mo e Kāingalotú. ʻI heʻene talanoa mo e faifekau ʻo e siasi Papitaisó, naʻá ne ʻilo ai naʻe kei fakatangaʻi pē ʻe he siasi ʻo e vahefonuá ʻa e kakaí koeʻuhí ko ʻenau tui fakalotú, neongo ʻa e lao foʻoú. Naʻe kaungā-ongoʻi fakataha ʻe Pita mo kinautolu, he kuó ne aʻusia hono fakatangaʻi ʻene tuí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ne ʻikai fuoloa kuó ne kamata vahevahe ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo e faifekaú mo hono siasí.

Koeʻuhí ne ongoʻi ʻe Pita ko hono fatongia totonu ke fakahokó, naʻá ne fekumi ai ki heʻene tamaí, ʻa ia ne ʻosi ʻiloʻi [heʻene tamaí kuo tūʻuta ʻa Pita] ko ha faifekau. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi atu ʻe Pita [ʻene tamaí] ʻi he halá peá ne ʻalu ke feʻiloaki mo ia. Naʻe ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe he tangataʻeikí. Naʻe fakahā ange ʻe Pita ia, pea hiki hake ʻe heʻene tamaí hono nimá ke tekeʻi ia.

Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻaku fānau. Pea ko koe, kuó ke haʻu ke veuveuki ʻa e nofo melino ʻa e kakaí ʻi he fonuá ni.”

Naʻe hoko atu ʻe Pita ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻikai ke ne ʻohovale mo ʻikai ke uesia ʻi he ʻita ʻene tamaí. Naʻá ne faitohi kia ʻIlasitasi ki ʻIngilani, ʻo fakahā kiate ia ʻene ngaahi ngāue ʻoku fai ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea hoko atu ke ngāue ki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hiki mo pulusi foki ha kiʻi tohi tufa ʻi he lea faka-Tenimaʻaké pea liliu mo ha ngaahi himi lahi ki heʻene lea fakafonuá.

Naʻe ʻikai ke fiefia ʻa ʻIlasitasi ʻi he fili ʻa Pita ke talangataʻa ki heʻene fakahinohinó, ka ʻi he taimi naʻá ne tūʻuta ai ki Koupeniheikeni ʻi he ʻaho 14 ʻo Suné, naʻe fiefia ʻa ʻIlasitasi kuo teuteu ʻe Pita ha hala ki he ngāue ʻa e ʻEikí ke laka ki muʻa.22


ʻI he ʻaho 24 ʻo Sepitema 1850, naʻe heka atu ʻa e ʻaposetolo ko Sālesi Lisí ki ha keliʻanga koula ʻi he feituʻu lotoloto ʻo Kalefōniá ko e fekumi ki he kau faifekau keli koulá. Naʻe efiafi, ko e taimi ia naʻe foki ai e kau kumi koulá ki honau tēnití mo e fanga kiʻi falé, tutu e maama matangí mo e sitoú, mo fetongi honau vala vivikú. ʻI he ongo kauvai ʻa ē naʻa nau ngāue aí, ne hangē naʻe mafahifahí ʻa e kelekelé koeʻuhí ko hono keli ʻaki ha ʻū sāvolo mo ha ʻū toki ʻe lauiafé.23

Kuo meimei lava ha taʻu ʻe taha ʻa e mavahe ʻa e kau faifekau keli koulá mei Sōleki Sití. Kuo teʻeki ha taha te ne maʻu fakafokifā ha koula lahi. Kuo maʻu ʻe he kau faifekau ʻe niʻihi ha koula feʻunga pē ke ʻave ha fanga kiʻi konga iiki ki Sōleki Siti, ʻa ia ko ha konga ai naʻe haka ʻo fakafetongi paʻanga. Ka naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e konga lahi taha ʻo e meʻa ne nau maʻú ke totongi ʻaki e fuʻu mamafa ʻa e meʻakaí mo e ngaahi meʻa kehé.24 Lolotonga iá, naʻe ʻi ai ha Kāingalotu ʻe niʻihi ne nau tuʻumālie lolotonga e kumi koulá, ka naʻe siʻisiʻi pē ʻenau tokoni ne foakí. Naʻe vave e hoko ʻa Samu Palanani ko e taha ʻo e kau tangata tuʻumālie taha ʻi Kalefōniá, ka naʻe ʻikai ke ne toe totongi vahehongofulu pea naʻá ne fakaʻikaiʻi haʻane kaunga ki he Siasí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sālesi ʻa e kau faifekau keli koulá ʻi honau ʻapitangá. Ko e taimi naʻá ne ʻaʻahi fakamuimui ai ki he ʻapitanga keliʻanga koulá, ʻi he ngaahi māhina kimuʻa angé, naʻe hanga ʻe he kau faifekaú mo e kau kumi koula kehé ʻo langa ha ʻā ke taʻofi e tafe mai ʻa e vaitafé, mo e ʻamanaki ʻe ʻasi hake ʻa e koulá ʻi he kelé. Ko e tokolahi taha ʻiate kinautolú naʻa nau kei ngāue pē ʻi he ʻaá ke taʻofi e tafe mai ʻa e vaitafé pe fekumi ki he koulá. Naʻe puleʻi ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻa e falekoloa he ʻapitangá.25

ʻI he pongipongí, naʻe lea ʻa Sālesi ki he kau tangatá fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo e ngāue fakafaifekaú. Kuo mei ʻosi e faʻahitaʻu lelei taha ki he keli koulá, pea kuo fakapapauʻi ʻe Pilikihami ʻene veiveiua fekauʻaki mo e keli koulá koeʻuhí ko e ʻikai ke ola lelei e ngāue ʻa e kau faifekaú. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Sālesi ke fakaʻosi ʻe ha kau faifekau ʻe niʻihi ʻenau ngāue fakafaifekaú ki he ʻOtu Motu Hauaiʻí, kae ʻoua ʻe nofo ʻi Kalefōnia he faʻahitaʻu momokó he naʻe fuʻu mamafa e totongi nofó. ʻE lava ke maʻamaʻa e nofo ʻa e kau faifekaú ʻi aí lolotonga iá te nau malanga ki he kakai lea faka-Pilitānia ne nau hikifonua atu ki aí.26

Naʻe fakahā ange ʻe Siaosi kia Sālesi naʻá ne mateuteu ke fai ha meʻa pē naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ko e lelei tahá iá. Kapau ko ʻenau fie maʻú ke ne ʻalu ki Hauaiʻi, te ne ʻalu. ʻIkai ngata aí, ka ko e ngaahi feituʻu keliʻanga koulá ko ha feituʻu fakatuʻutāmaki ia ki ha mēmipa kei talavou ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ke fanongo fekauʻaki mo e kaihaʻá pea naʻa mo e tāmaté naʻe hoko ia ʻi he ʻū ʻapitangá. Naʻe tuʻo taha hono ʻohofi ʻo Siaosi ʻe he kau keli koula ʻe niʻihi ʻo fakamālohiʻi ia ke ne inu ʻa e uasikeé.27

Kimuʻa pea mavahe ʻa Sālesi mei he ʻapitangá, naʻá ne vaheʻi ʻa e kau faifekaú ki honau misiona foʻoú. Naʻá ne fakahā ange kiate kinautolu, “Ko e taimi te mou tūʻuta ai ki he ʻotu motú, mou ngāue ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié fekauʻaki mo homou ngaahi fatongiá.” Naʻá ne pehē ʻe lelei ange ʻa e ʻilo ʻa e Laumālié ʻiate ia ki he ngāue ʻoku totonu ke nau faí ʻi he taimi te nau tūʻuta ai ki he ʻotu motú.28

Naʻe ʻikai fuoloa kuo foki mai e kau faifekaú ki he vaitafé ke fakaʻosi hono langa e ʻā ke taʻofi ʻaki ʻa e vaitafé mo fekumi ai pē ki ha koula lahi ange. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻa nau maʻu ha koula feʻunga ke maʻu ʻe he toko taha ʻa e $700 tupu. Hili iá, naʻe ʻikai pē ke nau toe maʻu ha koula.29

Naʻa nau mavahe leva mei he keliʻanga koulá ʻo fakataumuʻa ki he matāfangá. ʻI ha pō ʻe taha naʻa nau fakahoko ha fakataha maʻá e Kāingalotu ʻo Kalefōniá mo e niʻihi kehe naʻa nau fie fanongo ki he ongoongoleleí. Naʻe loto-hohaʻa ʻa Siaosi. Naʻe fie maʻu ke lea ʻa e kau faifekaú ʻi he ngaahi fakatahaʻanga peheé, ka kuo teʻeki ai ke ne malanga tuʻo taha ki ha kakai taʻetui. Naʻá ne ʻiloʻi kuo pau pē ke ne lea, ka naʻe ʻikai ke ne fie lea kamata.

Ka ʻi he kamata pē ʻa e fakatahá, naʻe kole ange kiate ia ʻe he faifekau naʻá ne tatakí ke ne malanga. Naʻe fakatoupīkoi e tuʻu hake ʻa Siaosí. Naʻá ne pehē loto pē ʻiate ia, “Naʻá ku fakapapau ke u hoko ko ha faifekau, pea kuo vaheʻi mo uiuiʻi au ka ʻoku ʻikai pē ke u fai e ngāué, pea ʻoku ʻikai totonu ke u fakafisi.” Naʻá ne fakaava hono ngutú, pea naʻe faingofua pē ʻene lava ʻo leá. Naʻá ne pehē, “ʻOku taku ʻo pehē ʻoku hohaʻa ʻa e māmaní ke maʻu ʻa e moʻoní. ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi ʻoku tau maʻu ia, pea mo e tefitoʻi moʻoni ʻa ia te tau ala tupulaki ai mei he moʻoni ʻe taha ki ha toe moʻoni ʻe taha.”

Naʻá ne lea ʻi ha toe miniti ʻe nima, ka naʻe kamata ke moveuveu ʻene fakakaukaú, ʻikai ke ne toe ʻilo e meʻa ke lea ʻakí, pea nenu ʻa e toenga ʻo ʻene malangá. ʻI heʻene ongoʻi maá, naʻá ne taʻofi ʻene leá ka ne tangutu ki lalo, naʻá ne fakapapauʻi he ʻikai ha meʻa ʻe toe kovi ange ʻi heʻene fuofua aʻusia ko ha fafaifekau malangá.

Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne teitei loto-foʻi ai. Naʻá ne ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea he ʻikai ke ne holomui pe taʻe malava ke fakahoko hono fatongiá.30


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe sio ʻa e finemui taʻu hongofulu-mā-nima ko Falanisesi Pālatí ki he motu ko Tupuaí mei he funga vaka naʻe heka ai ha Kāingalotu ʻAmelika ʻe toko uofulu tupu ko e tukufolau ki he misiona ʻo e Pasifiki Tongá. Naʻe fiefia ʻa Falanisesi ʻi he taimi pē ko iá, neongo naʻá ne loto mamahi mo fakaumiuminoa he konga lahi ʻo e folaú. Naʻá ne vakaiʻi ʻa e motú ʻi ha kiʻi meʻafakaʻata siʻisiʻi, mo e ʻamanaki te ne sio ki heʻene tamaí ʻi he matātahí. Naʻe fakapapauʻi ʻe hono taʻokete ko ʻĒlení, ʻe heka hake ʻene tamaí ki he vaká ʻi he taimi pē ʻe taufonua aí.

Naʻe fakaʻamu foki mo Luʻisa ke ne toe fakataha mo ʻEtisoni, ka naʻá ne loloa he kotoa ʻo e folaú, pea naʻe ʻikai ke ne toe fakakaukau ki ha meʻa ko e koloa pē ke aʻu ki ha kelekele mōmoa, meʻakai lelei, mo ha mohenga molū. Naʻe tāvaivaia pē hono tehina ko Kalolainé ʻi hono tafaʻakí koeʻuhí ko e luá pea ʻikai kei lava ʻo lue.31

Hili ha ʻaho ʻe ua ʻo e fefaʻuhi mo e tui tonu ʻa e matangí mo e ngaahi hakau fakatuʻutāmakí, naʻe lī taula ʻa e vaká ofi ki he motú, pea naʻe ʻaʻalo mai ha ongo tangata Tupuai ke talitali kinautolu. ʻI he taimi pē naʻá na kaka hake ai ki he vaká, naʻe ʻeke ange ʻe Luʻisa pe ʻoku ʻi he motú ʻa ʻEtisoni. Naʻe tali ange ʻe ha toko taha ʻo e ongo tangatá, ʻikai. Naʻe puke ia ʻi he motu ko Tahití ko ha pōpula ʻa e kōvana Falaniseé, ʻa ia naʻá ne huʻuhuʻu pē ki ha kau faifekau muli naʻe ʻikai kau ki he Siasi Katoliká.

Naʻe loto mamahi ʻaupito ʻa Luʻisa he ongoongo fakamamahí ni, ka naʻe ʻikai ke ongoʻi pehē ʻene fānau fefiné. Naʻe tangutu hifo ʻa ʻĒleni ʻo kuku hono ongo nimá ʻi hono fungá, naʻá ne fuʻu ʻohovale pea mahalo naʻe siva ʻene ʻamanakí. Naʻe felueʻaki pē e toenga ʻo e fānau fefiné ʻi he funga vaká.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo toe tau mai mo ha vaka ʻe taha, pea kaka hake ha ongo tangata ʻAmelika ki he funga vaká. Ko e taha ʻo kinaua ko Penisimani Kolouati. Naʻá ne kei talavou mo longomoʻui ʻi he taimi naʻe sio fakamuimui ai ʻa Luʻisa kiate ia ʻi Nāvuú. Ka ko e taimi ní, hili e taʻu ʻe fitu ʻene hoko ko ha faifekau ʻi he Pasifikí, naʻá ne fofonga molumalu mo fakaʻeiʻeiki. Naʻá ne fofonga fiefia mo ʻohovale, ʻo ne talitali loto māfana ʻa e kau haʻu foʻoú mo fakaafeʻi kinautolu ki ʻuta.32

Naʻe talitali ʻe he Kāingalotu Tupuaí ʻi he matātahí ʻa Luʻisa mo e toenga ʻo e kau pāsese kehé. Naʻe kole ange ʻe Luʻisa pe ʻe lava ke ne feʻiloaki mo Napota mo Teliʻi, ko e ongo kaungāmeʻa ʻo ʻEtisoni mei heʻene ʻuluaki ngāue fakafaifekaú. Naʻe taki ʻe ha tangata hono nimá. “‘O vau te arata‘i ia ‘oe,” ko ʻene leá ia. Te u taki koe.33

Naʻe kamata ke ne mavahe mei he matātahí pea naʻe muimui atu ai ʻa Luʻisa, ʻo ne feinga he lelei tahá ke lava ʻo fetuʻutaki mo ia. Naʻe muimui ofi atu e toenga ʻo e kakaí, ʻo nau kakata pē heʻenau ʻalú. Naʻe ofo ʻa Luʻisa ʻi he ʻulu paame lalahi kuo ngaopeope ʻi ʻolungá pea mo e māʻuiʻui ʻa e ʻuluʻakaú ʻi he motú. Naʻá ne sio takai holo ki ha ngaahi nofoʻanga māʻulalo ne simaʻi ʻaki e maka lahe hinenina ne ngaohi mei he feó.

Naʻe fiefia lahi ʻa Teliʻi ʻi heʻene feʻiloaki mo e kau faifekau foʻoú. Neongo naʻá ne kei fakaakeake mei heʻene puké, ka naʻá ne tuʻu mei hono mohengá peá ne teuteu ha meʻatokoni. Naʻá ne tunu ha puaka ʻi ha fuʻu luo, taʻo ha mā ʻaki ha mahoaʻa ne ngaohi mei ha aka ʻo ha fuʻu ʻakau ʻi he motú, pea fokotuʻutuʻu mo ha ngaahi fuaʻiʻakau kehekehe foʻou. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻene feimeʻatokoní, ne ʻosi fakatahataha mai e Kāingalotu mei he ngaahi feituʻu kotoa ʻo e motú ke feʻiloaki mo e kau folau ne toki tau maí.

Naʻe kai e kakaí ni lolotonga iá ne hopo hake ha māhina kātoa ʻi he langí. Hili iá, ne kamata ke fakafonu ʻe he Kāingalotu ʻo Tupuaí ʻa e falé ʻo nau tangutu ʻi ha ʻū fala kae hivaʻi ʻe he Kāingalotu ʻAmeliká ha ngaahi himi ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe hivaʻi leva ʻe he Kāingalotu ʻo e motú ha ngaahi hiva ʻi heʻenau lea fakafonuá, ne leʻolahi mo mahino e ongo honau leʻó pea ongo tonu.

Naʻe fiefia ʻa Luʻisa heʻene fanongo ki he ngaahi hivá peá ne sio atu ki tuʻa ʻo fakaʻofoʻofaʻia he ʻātakai ʻo e fonuá. Ne ʻātakaiʻi pea fakamalumalu e falé ʻe ha ʻuluʻakau matala engeenga fakaʻofoʻofa. Ne huelo hifo e māhiná he ngaahi vaʻá ʻo huluʻi mai ha ngaahi fuo kehekehe ʻe lauiafe. Ne fakakaukau ʻa Luʻisa ki he vahafolau kuó ne folaua mo hono fāmilí, mo e mamahi naʻa nau aʻusia ke tūʻuta ai ki ha feituʻu fakaʻofoʻofa pehē, pea naʻá ne ʻiloʻi ne kau ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá.34


Hili ha māhina ʻe ua e tūʻuta ʻa Luʻisa ʻi Tupuaí, ne kaka hake e kau faifekau keli koulá ʻi ha tafa moʻunga ne hanga hifo ki Honolulu ʻi he motu ko ʻOahú pea fakatapui ai e ʻOtu Motu Hauaiʻí ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he efiafi hono hokó, ne vaheʻi ai ʻe he palesiteni fakamisioná ʻa Siaosi Kēnoni, Sēmisi Keila mo Henelī Pikilā ke nau ngāue ʻi he motu ko Mauí, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he fakatonga-hihifo ʻo ʻOahú.35

Ne kiʻi lahi siʻi ange e motu ko Mauí ʻi ʻOahu. Ne tuʻu ʻa Lahaina, ʻa ia ko e kolo lahí, ʻi ha veʻe matātahi ne ʻikai hano taulanga. Naʻe pulia ʻa e konga lahi taha ʻo e koló mei tahi ʻi hono fakapuliki ʻe he ʻulu pāmé mo e ʻuluʻakaú. Ne ata mei mui mei he mamaʻó ha ʻotu moʻunga lalahi.36

Ne ngāue e kau faifekaú, ka naʻe ʻikai fuoloa kuo nau ʻiloʻi naʻe tokosiʻi ange e kau papālangi ne nau nofoʻi e motú ʻi he meʻa ne nau fakatetuʻa atu ki aí. Ne fakaʻau ke loto-foʻi ʻa Siaosi. Ne omi e kau faifekau keli koulá ki Hauaiʻi mo e ʻamanaki ke nau akoʻi ʻa e kakai ne nau nofoʻi e motú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ka naʻe hangē ne ʻikai ke nau tokanga ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻa nau ʻiloʻi kapau te nau malanga pē ki he kau papālangí, ʻe taimi nounou pea ʻikai hano ola ʻenau ngāué.

Ne nau aleaʻi ai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻa e ngaahi meʻa te nau ala faí. Naʻa nau fehuʻi pē kiate kinautolu, “ʻE tukutaha pē nai ʻetau malangá ki he kau papālangí?” Ne teʻeki fakahinohinoʻi kinautolu ke malanga ki he kakai Hauaiʻí, ka naʻe ʻikai foki ke talaange ke ʻoua naʻa nau fai ia. Ne faleʻi pē kinautolu ʻe Sālesi Lisi ʻi Kalefōnia ke nau falala ki he Laumālié ke ne tataki ʻenau ngāue fakafaifekaú.

Naʻe tui ʻa Siaosi ko honau uiuiʻí mo e fatongiá ke vahevahe e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē. Kapau te ne feinga mo e kau faifekau kehé ke ako e lea fakafonuá ʻo hangē naʻe fakahoko ʻe ʻEtisoni Pālati ʻi Tupuaí, te nau fua totonu ai honau fatongiá mo tākiekina e loto mo e ʻatamai ʻo ha kakai tokolahi ange. Ne maʻu ʻe Henelī mo Sēmisi e ongo tatau.37

Naʻe vave hono ʻiloʻi ʻe he kau faifekaú ne faingataʻa ke mahino kiate kinautolu e lea faka-Hauaiʻí. Ne hangē ʻoku fehokotaki pē e foʻi lea takitaha.38 Ka naʻe tokolahi ha kakai Hauaiʻi ne nau loto vēkeveke ke tokoniʻi kinautolu ke ako e lea fakafonuá. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke lahi ha ʻū tohi fakaako ʻi Maui, ne fakatau mai ʻe he kau faifekaú ha ʻū tohi mei Honolulu. Naʻe mālohi fau e loto holi ʻa Siaosi ke ne poto he lea fakafonuá pea naʻe ʻikai ke ne nofonoa ʻi ha faingamālie ke akoako ai e lea fakafonuá. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne nofo pē mo e niʻihi kehé ʻi ʻapi ʻo laukonga mo ako ai.

Ne māmālie pē ʻa e kamata ke loto falala ange ʻa Siaosi ke ne ngāue ʻaki e lea fakafonuá. ʻI ha efiafi ʻe taha, ʻi heʻene nofo ʻi ʻapi mo hono kaungāngāué ʻo fepōtalanoaʻaki mo honau kaungāʻapí ʻi he lea faka-Hauaiʻí, ne fakafokifā pē hono fakatokangaʻi ʻe Siaosi ne mahino kiate ia e konga lahi ʻo e meʻa ne nau lea ʻakí. Naʻá ne puna ki ʻolunga, puke e ongo tafaʻaki hono ʻulú peá ne pehē kuó ne maʻu ʻa e liliu ʻo e ngaahi lea kehekehé.

Ne ʻikai mahino e foʻi lea kotoa ne nau lea ʻakí, ka naʻe mahino kiate ia honau tefitoʻi ʻuhingá. Naʻá ne ongoʻi houngaʻia peá ne ʻiloʻi kuo faitāpuekina ia ʻe he ʻEikí.39