Hisitōlia ʻo e Siasí
8 ʻI he Taimi Ko ʻEni ʻo e Hongé


“ʻI he Taimi Ko ʻEni ʻo e Hongé,” vahe 8 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-Maʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 8: “ʻI he Taimi Ko ʻEni ʻo e Hongé”

Vahe 8

ʻI he Taimi Ko ʻEni ʻo e Hongé

ʻĪmisi
punungahone

Naʻe tūʻuta ʻa Luʻisa Pālati mo ʻene fānau fefiné ʻi he Teleʻa Sōlekí pea mo e kulupu fononga saliote ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi he efiafi 20 ʻo Sepitema, 1848. Naʻa nau fakakaukau he pongipongí kotoa ki he kai vesitapolo kei foʻou ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, pea ʻi he hili hono talitali fiefia mo lulululu kiate kinautolu ha ngaahi kaungāmeʻa fuoloa, naʻe faifai pea nau tangutu hifo ke maʻu meʻatokoni mei he koane ne toli mei he teleʻá.

Koeʻuhí kuo teʻeki ke aʻu mai ʻa e kulupu ʻa ʻEtisoní mei Kalefōnia, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Mele Lousa, ko e uaifi ʻo ha tangata naʻá ne tokoniʻi ʻa Luʻisa ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ʻa e fāmilí ke nau nofo. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi lelei ʻe Luʻisa ʻa Mele, ka naʻá ne tali fiefia ʻa e fakaafé. Naʻe teuteu fāʻele ʻa Mele, pea naʻe hoko ʻenau nofo mo ia lolotonga ʻenau talitali kia ʻEtisoní ko ha faingamālie ia kia Luʻisa mo ʻene fānau fefiné ke tokoni kiate ia mo totongi fakafoki ʻa e ʻofa kuó ne fakahaaʻi ki honau fāmilí.

Ne ʻosi ha ngaahi ʻaho mo e ʻikai pē ke ʻiloa ʻa ʻEtisoni. Ne fāʻeleʻi ʻe Mele ʻene pēpeé, pea naʻe tokangaʻi ʻe Luʻisa ia mo e pēpeé he ʻahó mo e poʻulí. ʻI he ʻaho 27 ʻo Sepitemá, ne aʻu ange ha kau sōtia mei he Kongakau Māmongá ki he koló mo e ongoongo naʻe toe pē ʻaho ʻe taha pea aʻu ange ʻa ʻEtisoni. Naʻe fiefia ʻa e fānau fefiné. Naʻe talaange ʻe he kiʻi taʻahine taʻu valu ko ʻAná ki hono ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku nau talamai ʻoku ʻi ai ʻeku tamaí, ka ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ia ʻe au. ʻIkai nai ʻoku ngali kehe ke ʻi ai haʻate tamai pea ʻikai ke te ʻiloʻi ia?”

Ne maama mo fakaʻofoʻofa ʻa e mafoa ʻa e atá he pongipongi hono hokó, pea naʻe ʻalu ʻa Luʻisa ki heʻene salioté ke teuteu ki he fakatahá.1 ʻI he tuʻulutui ʻa e kiʻi taʻahine taʻu hongofulu-mā-ono ko ʻĒlení ʻo olo ʻa e faliki ʻo e fale ʻo Lousá, ne hū ange ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí ki he falé. Naʻá ne pehē ange, “ʻĒleni, ko hoʻo tamaí ʻeni.”

Ne puna ʻa ʻĒleni ki ʻolunga mo e hū ange ki he lokí ha tangata kuo fohia mo petepete hono matá. Naʻe puke mai ʻe ʻĒleni e nima ʻo e tangataʻeikí mo ne pehē ange, “ʻE tangataʻeiki, kuó ke haʻu?” Ne laka hake he taʻu ʻe nimá, ne ʻikai ke ne meimei fakatokangaʻi ia.

Ne ʻikai fuoloa kuo ʻoho fakafokifā mai ʻa Falanisesi mo Loisi ki he lokí, pea naʻe fakaʻohovaleʻi kinaua ʻe he fofonga moveuveu ʻo ʻEtisoní. Naʻá na ui ʻa ʻAna, ʻa ia naʻá ne vaʻinga ʻi tuʻa. Naʻá ne hū mai ki he lokí, ʻo ne sio fakamamaʻu kia ʻEtisoni mo ʻai hono ongo nimá ki hono tuʻá. Naʻe pehē ange ʻe he taha ʻo hono ngaahi tokouá, “Ko e tangataʻeikí ʻena.” Naʻa nau feingaʻi ʻa ʻAna ke na lulululu, ka naʻe lele ia ki tuʻa.

Naʻá ne tangi mo pehē mai, “ʻOku ʻikai.”2

Naʻe ʻikai fuoloa kuo hū mai ʻa Luʻisa ʻo sio ki he fofonga ongosia ʻo ʻEtisoní. Naʻe hangē ia ha solá, pea ʻikai ke ʻilo ʻe [Luʻisa] pe ko e hā ʻene lea ʻe faí. Naʻá ne ongoʻi loto mamahi ʻa Luʻisa ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e liliu ʻi hono fāmilí ʻi he mamaʻo ʻa ʻEtisoní. Naʻá ne fakakaukau ʻoku ngata pē ʻi hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakatonuhiaʻi e mavahevahe fuoloa peheé.3

Naʻe ongoʻi māfana foki mo ʻEtisoni. Naʻá ne manatuʻi kuo ʻikai ke kei iiki hono ngaahi ʻofefiné—tautefito kia ʻAna, naʻe kei taʻu tolu he taimi naʻá ne mavahe aí. Kuo liliu e leʻo ʻo Luʻisá ko e tupu mei he ngangana hono nifó he mahakiʻia ʻa e teʻenifó ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEtisoni ko ha sola ia, pea naʻá ne fakaʻamua ke ne toe maheni ange mo hono fāmilí.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe teʻeki pē ke lea ʻa ʻAna ia kia ʻEtisoni, ko ia naʻe ʻomi ia ʻe ʻEtisoni ki heʻene salioté, ʻo ne fakaava ha puha tukuʻanga koloa, peá ne toʻo mai ha ʻū ngeʻesi fingota mo e ʻū meʻa hā foʻou kehekehe ʻo fokotuʻuna ia ʻi hono tafaʻakí. ʻI heʻene tuku taha taha hifo e ʻū meʻá, naʻá ne talaange kia ʻAna ʻa e feituʻu naʻe maʻu mei aí mo ne talaange kuó ne fili mai ia maʻa ʻAna toko taha pē. Naʻá ne toki lilingi hifo e lole melié, fuamelié, mo e lole sinamoní ki he fokotuʻuná.

Naʻá ne fehuʻi ange leva, “ʻOkú ke tui he taimí ni ko hoʻo tamaí au?”

Naʻe sio fakamamaʻu ʻa ʻAna ki he ʻū meʻaʻofá peá ne toe sio kia ʻEtisoni. Naʻá ne fiefia mo pehē, “ʻIo!”4


ʻI he māhina hokó, naʻe tuʻu ʻa ʻŌliva Kautele ʻi ha funga siteisi ke lea ki he Kāingalotú ʻi ha konifelenisi ofi ki Kanesivila, ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e Vaitafe Mīsulí. Naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ha niʻihi tokolahi ʻi muʻa ʻiate ia. Ne tupu vave ʻaupito ʻa e Siasí talu ʻene mavahe mei ai ʻi he taʻu ʻe hongofulu kimuʻá. Naʻe kau ʻa hono tokoua ʻi he fono ko Fineasi ʻIongí ʻi he taha ʻo e kakai tokosiʻi naʻá ne ʻiloʻi ʻi he konifelenisí.

Ko e konga ia ʻo e fakakaukau ʻa Fineasí kuó ne tataki ʻa ʻŌliva ke feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo e Vaitafe Mīsulí.5 Ka naʻe fakaʻosi ʻaki foki ʻe ʻŌliva ʻene pehē naʻe ʻikai maʻu ʻe he Siasi foʻou ʻo Tēvita Uitemaá ʻa e mafai totonú. Naʻe maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe tangutu ʻi he funga siteisí ʻa ʻOasoni Haiti, ko e ʻaposetolo pule ia ʻi Kanesivilá, ʻo ofi kia ʻŌliva. Fakafuofua ki he taʻu nai ʻe hongofulu mā fā kimuʻá, naʻe fakanofo ai ʻe ʻŌliva ʻa ʻOasoni ko e taha ʻo e kau fuofua ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe mavahe ʻa ʻOasoni mei he Siasí ʻi Mīsuli ʻo hangē ko ʻŌlivá, ka naʻá ne toe foki vave pē hili ʻene fakalelei mata ki he mata mo Siosefa Sāmitá.6

Hili ha fakakaukau lahi ʻa ʻŌliva, naʻá ne lea ki he Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Ko hoku hingoá ko Kautele, ʻŌliva Kautele. Naʻá ku hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná kotoa ʻaki ʻeku peni pē ʻaʻakú, tuku kehe ha ngaahi peesi siʻi, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he palōfitá ʻi heʻene liliu ia ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.” Naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe ʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne pehē, “Kapau te mou ʻaʻeva ʻi hono māmá mo talangofua ki hono ngaahi fakahinohinó ʻe fakamoʻui kimoutolu ʻi he puleʻanga taʻengata ʻo e ʻOtuá.”

Naʻá ne toki lea ki hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku lelei mo ʻaonga ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko ʻeni naʻa mau foaki ki ha niʻihi tokolahi, ʻo hangē pē naʻe foaki tonu ia ʻe he ʻOtuá.”7

ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa ʻŌliva ki he Kāingalotú, naʻá ne fakaʻamu ke ne toe maʻu mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻene moʻuí. Naʻe mahino kiate ia he ʻikai ke ne toe maʻu ʻa e tuʻunga tatau ʻo e mafai naʻá ne maʻu kimuʻa ʻi he Siasí, ka naʻe ʻikai ke mahuʻinga ia. Naʻá ne fie maʻu ke toe papitaiso ia mo talitali lelei foki ia ko ha mēmipa loto fakatōkilalo ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Hili ha uike ʻe ua mei he konifelenisí, naʻe fakataha ʻa ʻŌliva mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he tāpanekale ʻi Kanesivilá. Naʻá ne pehē, “Kuó u mavahe meiate kimoutolu ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku ou fakaʻamu he taimí ni ke u foki mai.” Naʻá ne ʻiloʻi ko e papitaisó ʻa e matapā ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne fie maʻu ke ne hū ai. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻe lava ke u foki ʻi he lāngilangi.”

Ka naʻe fehuʻia ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e tuʻunga fakamātoato ʻo ʻŌlivá. Naʻe tali ange ʻe ʻŌliva kiate kinautolu, “ʻOku ʻufiʻufi ʻeku ngaahi fehalākí kotoa ʻi haʻaku foki mai mo kole ʻi he loto fakatōkilalo ke u hoko ko ha mēmipa ke hū ʻi he matapaá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mafai ko ʻení.”

Naʻe tuku ʻe ʻOasoni Haiti ʻa e fakakaukaú ke hikinimaʻi. Naʻá ne pehē, “ʻOku fokotuʻu atu ke tau tali ʻa Misa ʻŌliva ke papitaiso pea ke fakangaloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga motuʻa kotoa pē.”

Naʻe lototaha ʻa e kau tangatá ʻo nau tali lelei ʻa ʻŌliva. Hili ha uike ʻe taha, naʻe papitaiso ia ʻe ʻOasoni, mo talitali lelei ia ki he Siasí. 8


Lolotonga iá, naʻe mafola vave ʻaupito e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e koula ʻi Kalefōniá ʻi he tukui kolo lalahí mo e fanga kiʻi koló, ʻo ne tohoakiʻi ai e kakaí ke nau liʻaki honau tukui ʻapí, ngāué, mo e ngaahi fāmilí ka nau ʻunaloto ki ha tuʻumālie lahi. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1848, naʻe fakafonu hake ha kakai ʻe lauiafe tupu—ko e tokolahi ʻo kinautolú ko e kau talavou—ki he matāfanga ʻo Kalefōniá, mo e ʻamanaki te nau tuʻumālie.9

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻe hanga ʻe he koulá ʻo fakatauveleʻi e Kāingalotu māsivá, naʻá ne lea kau ki he meʻa ko iá hili pē ʻene foki ki Sōleki Sití. Naʻá ne pehē ange ki he Kāingalotú, “Kapau te tau ʻalu ki Seni Felenisisikou ʻo keli hake ha ngaahi fuʻu konga koula, te ne fakaʻauha kitautolu.” Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau nofo ʻi he fonua kuo foaki ange ʻe he ʻEikí maʻanautolú. Naʻá ne pehē, “Ko e talanoa ki he mavahe mei he teleʻa ko ʻení ki ha faʻahinga ʻuhinga peé, ʻoku hangē ia hano lingi ha vai kona ki hoku matá.”10

ʻI he fakapapau ʻa Pilikihami ke nau nofo ʻi he teleʻá, naʻá ne kamata ke fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí mo e koló ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. ʻI he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 1848, naʻe toe poupouʻi ʻe he Kāingalotú ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa Kimipolo mo Uiliate Lisiate ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí.11 Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne toe fokotuʻu ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ke nau tokangaʻi e koló lolotonga ia ʻoku fai e tohi tangi ʻa e Kāingalotú ki he Fale Alea ʻa e ʻIunaiteti Siteití ke fokotuʻu ha puleʻanga fakavahefonua ʻi he feituʻu ko iá.

Koeʻuhí ko e konga ʻo e aleapau ke fakangata ʻa e tau fakamuimuitaha mo Mekisikoú, ne maʻu ai ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa e ngaahi vahefonua fakatokelau ʻo Mekisikoú. Ne vave hono palani loto vēkeveke ʻe he kau nofoʻi fonuá mo e kau politikalé ke fokotuʻu ha ngaahi vahefonua mo ha ngaahi siteiti foʻou mei he fonua ko iá, ʻo ʻikai ha loko tokanga ki he tūkunga ʻoku ʻi ai e kakai Tuʻufonuá pe kakai Mekisikou ʻi he feituʻu ko iá.

Makatuʻunga ʻi hono fie maʻu ʻe Pilikihami mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke maʻu ʻe he Kāingalotú ha tauʻatāina ke nau puleʻi pē kinautolú, ne nau fakakaukau ai ke fokotuʻu ha vahefonua ʻi he Ano Vai Māsima Lahí. Ka ko hono fokotuʻu ha vahefonuá naʻe pau ke ʻi ai hono ngaahi fakatuʻutāmaki. Naʻe ʻikai ke hangē ia ko e ngaahi siteití ke maʻu ʻe he tangataʻi fonuá ʻa e totonu ke nau fili honau kau takí, ka naʻe fakafalala ʻa e ngaahi vahefonuá ia ki he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke ne fili ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga mahuʻinga tahá. Kapau ʻe fili ʻe he palesitení ha kau ʻōfisa naʻe fakafetau ki he Siasí, ʻe lava ke fehangahangai ʻa e Siasí mo ha fakatanga lahi ange.12

Naʻe fakahoko maʻu pē ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá ke aleaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e Kāingalotú pea mo fokotuʻutuʻu ʻenau tohi tangi ki he Fale Aleá. Naʻa nau fokotuʻu ha vahefonua naʻá ne kāpui ʻa e konga lahi ʻo e Ano Vai Māsima Lahí mo ha konga ʻo e matāfanga fakatonga ʻo Kalefōniá—ko ha feituʻu lahi naʻe ʻatā ki ha ngaahi nofoʻanga foʻou mo ha taulanga ke tokoni ki he tānaki fakatahá. Naʻe ui ʻe he Kāingalotú ʻa e vahefonua naʻe fokotuʻú ko “Teseleti,” ko e tauhingoa ki he foʻi lea ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he honé, ko ha fakataipe ʻo e ngāue mālohí, faʻa ngāué, mo e ngāue fakatahá.13

Naʻe fakakakato ʻe he fakataha alēleá ʻa e tohi tangi ki he Fale Aleá ʻi Sānuali, lolotonga ia naʻe fuʻu momoko fakaʻulia ʻa e Teleʻa Sōlekí ʻi he ʻea ʻo e faʻahitaʻu momokó.14 Naʻe kātekina ʻe he Kāingalotú ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻa e sinou fute ʻe tolu hono lolotó, mo e ngaahi matangi mālohi fau mo fakatuʻutāmaki. Naʻe hoko e loloto ange ʻa e sinoú ʻi he ʻotu moʻungá ke ne fakafaingataʻaʻiaʻi e tā fefié. Naʻe toe nounou mo e kēlení, pea naʻe mate e fanga pulú he fiekaiá mo e mokosiá. Naʻe hangē naʻe moʻui pē ʻa e Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he tuí ʻataʻatā pē. Ne toe aleaʻi ʻe he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻalu ki he ʻea māfana ange ʻo e ʻū keliʻanga koula ʻo Kalefōniá—ʻo tatau ai pē pe ʻe ʻoange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí hanau tāpuaki pe ʻikai.15

ʻI he ʻaho 25 ʻo Fepueli 1849, naʻe kikiteʻi ʻe Pilikihami ʻe tuʻumālie ʻa e Kāingalotu naʻa nau nofó pea te nau langa ha ʻū nofoʻanga fakaʻofoʻofa. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ko e feituʻu ʻeni ke ʻave ki ai Hono kakaí. Te Ne liliu e meʻa kotoa pē maʻá e lelei ʻo Hono Kāingalotú. Te Ne valokiʻi ʻa e momokó mo e kakā ʻa e kelekelé, pea ʻe mahu ʻa e fonuá.”

Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he Kāingalotú naʻe ʻikai ko ha taimi ʻeni ia ke fai ai ha keli koula. Naʻá ne pehē, “Ko hotau fatongiá ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, tānaki fakataha ʻa ʻIsileli, totongi ʻetau vahehongofulú, mo langa ha ngaahi temipale.” ʻE toki muimui mai e tuʻumālié.

Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou manavahē lahi taha ki ai fekauʻaki mo e kakaí ni, he te nau koloaʻia ʻi he fonuá ni, fakangaloʻi ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí, tuʻumālie, pea nau mavahe mei he Siasí pea nau ʻalu ai ki heli.”16

Hili ha kiʻi taimi nounou mei ai ne poupou ki ai ʻa Hiipa Kimipolo ʻi ha malanga ki he Kāingalotú ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u hohaʻa ki hoʻomou masivá.” Naʻá ne kikiteʻi ʻe vavé ni ha maʻamaʻa ange ʻa e koloa ʻi he teleʻá ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne talaʻofa ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou faivelenga, te mou maʻu ʻa e ngaahi holi kotoa pē ʻo homou lotó.” 17


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe nofo ʻa ʻIlisa Pātilisi Laimani taʻu uofulu-mā-valu ʻi ha kiʻi loki ʻakau ʻi he kolotaú mo hono kiʻi foha kei valevalé; mo ʻene faʻē uitou ko Litiá; mo hono ngaahi tokouá ko ʻEmelī, Kalolaine, mo Litia; mo hono tuongaʻane ko ʻEtuate Pātilisi Siʻí; pea taimi ʻe niʻihi mo hono husepāniti ko ʻĀmasa Laimaní, ʻa ia naʻá ne vahevahe hono taimí kiate ia mo hono ngaahi uaifi kehé. Naʻe nofo foki ʻi he lokí mo Falanisisi Laimani, ko e foha lahi taha taʻu hiva ia ʻo ʻĀmasa mo hono ʻuluaki mali ko Luʻisa Tená, koeʻuhí ke ne lava ʻo ʻalu ki he akó ʻi he kolotaú.18

Naʻe nofoʻi ʻe ha Kāingalotu ʻe toko fāafe nai ʻa e teleʻá, pea ko honau tokolahi naʻa nau kei nofo pē ʻi ha ʻū saliote mo e tēniti.19 Naʻe hoko e loki ʻo ʻIlisá ko ha maluʻanga mei he ngaahi matangi mālohí, ʻo aʻu pē ki ha taimi naʻe tutulu ai e ʻató lolotonga e ʻuhá pe ko e sinoú. Ka naʻe ʻikai ke nau malu ai mei he mahamahakí mo e fiekaiá. ʻI he faʻahitaʻu ko iá ne puke ai e foha ʻo ʻIlisá mo hono tuongaʻané ʻi he tae lōloá pea naʻe fakaʻau ke toe siʻi ange ʻa e meʻatokoni ʻa e fāmilí ʻi he ʻaho kotoa pē.20

Naʻe hoko ʻa e hongé ko e palopalema ia ʻi he feituʻu kotoa pē, pea naʻe pau ai ke kai siʻisiʻi ʻa e Kāingalotú ʻo kapau naʻa nau fie moʻui he faʻahitaʻu momokó. Naʻe fiekaia foki mo e kau Timipanōkosí, ko honau kaungāʻapi ʻIuti ʻi he Teleʻa ʻIutā ofi maí. Ne hoko e tūʻuta ʻa e Kāingalotú ke toe siʻisiʻi ange ai e maʻuʻanga tokoni fakanatula ʻi he feituʻú, tautautefito ki he ngaahi feituʻu faiʻanga taumātaʻú ʻa ia naʻe fakafalala ʻa e kau Timipanōkosí ke nau maʻu meʻatokoni mei aí. Neongo naʻe feinga ʻa e Kāingalotú mo e kau Timipanōkosí ke tauhi ha vā fengāueʻaki lelei, ka ne kamata ke kaihaʻasi ʻe ha kau Timipanōkosi tokosiʻi ʻa e fanga pulu ʻa e Kāingalotú ke feau ʻenau fiekaiá.21 ʻI he loto vēkeveke ʻa Pilikihami ke tauhi e melinó naʻá ne poupouʻi e kāingalotú ke ʻoua te nau fai ha sāuni, ka ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau ʻInitiá.22

Naʻe hoko ʻa ʻŌliva Hanitingitoni ʻa ia naʻe tuongaʻane ʻaki ʻe ʻIlisa, ko ha tokotaha liliu lea mo ha sikauti ʻi he kau ʻIutí ʻi ha taimi ʻe niʻihi. ʻI he hokohoko atu ʻa e fakamoveuveú, ne kole ai ʻe Litolo Siifi, ko ha taki ʻo e kau Timipanōkosí, kia ʻŌliva mo Pilikihami ke tauteaʻi ʻa e kau fakamoveuveú naʻa hoko ʻenau ngaahi angafaí ko ha meʻa ke tāufehiʻa ange ai ʻa e Kāingalotú ki hono kakaí. Naʻe tali ki ai ʻa Pilikihami ʻaki haʻane fekauʻi atu ʻa ʻŌliva mo ha kau tangata kuo fakamahafu ki he Teleʻa ʻIutaá ke taʻofi ʻa e fakamoveuveú.

ʻI he tokoni meia Litolo Sīfí, ne maʻu ai ʻe he kau tangata kuo fakamahafú ʻa e kau fakamoveuveú pea nau ʻākoloʻi kinautolu mo fekau ke nau tukulolo. Naʻe ʻikai ke fie tukulolo ʻa e kau fakamoveuveú pea nau ʻohofi ai ʻa e kau tangata kuo fakamahafú. Ne hoko ai ha fetāʻaki pea tamateʻi ai ʻe he kau taú ha kau fakamoveuveu ʻe toko fā.23

Ne fakangata e fakamoveuveú ʻi he fetāʻaki ko ʻení, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e fiekaiá mo e hongé. Naʻe hiki ʻe ʻIlisa ʻi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpelelí ʻo pehē, “Ne mau taʻo ʻemau meʻi mahoaʻa fakaʻosí he ʻahó ni pea ʻikai ʻilo pe ʻe toe maʻu mei fē ha meʻi mahoaʻa kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ututaʻú.” ʻI he taimi ko ʻení, ne uiuiʻi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa hono husepānití ke ngāue fakafaifekau ki Seni Felenisisikou ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi Kalefōniá mo tānaki ʻa e vahehongofulú. Te ne taki mai leva ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ha kulupu ʻo e Kāingalotu mei Kalefōniá ki he teleʻá.24

Ne fuʻu masiva ʻa ʻĀmasa ke ne fakatau mai ha mahoaʻa lahi ange maʻa hono fāmilí, naʻá ne mavahe ai hili ha ʻaho ʻe nima. ʻI he ʻaho 19 ʻo ʻEpelelí, ne mavahe ai ʻa ʻIlisa mo e konga hono fāmilí mei he kolotaú ʻo nau fokotuʻu ha ʻū tēniti mo e saliote ke nau nofo ai ʻi ha konga kelekele ʻo e koló. Naʻá ne ngaohi e afo ki he teʻelangó ʻo fakatau atu ʻaki ia ha koane mo ha meʻatokoni, ʻa ia naʻá ne vahevahe ki he fāmili tokolahi ʻo e haʻa Laimaní.25

Ne tokoni foki mo ha niʻihi kehe kiate ia. Ne ʻomi foki ʻe hono tokoua ko ʻEmelií, ʻa ia ko ha uaifi ʻo Pilikihami ʻIongí, ha mahoaʻa pauni ʻe 15 (kilo ʻe 7) hili ia e fanongo ʻa Pilikihami kuo ʻosi ʻenau maá. ʻI he ʻaho 25 ʻo ʻEpelelí, naʻe foaki ange ai kia ʻIlisa ʻe Seini Maningi Sēmisi, ʻa ia naʻá ne maheni mo ʻIlisa mo ʻEmelī he taimi naʻe nofo ai e ongo tautehiná ʻi he Fale Nofoʻanga ʻi Nāvuú peá na hoko ai ko e ongo mali ʻo Siosefa Sāmitá, ha meʻi mahoaʻa pauni ʻe ua—ko e vaeua pē ia ʻo e meʻa naʻe maʻu ʻe Seiní.26

Naʻe vilohi ʻe ʻIlisa ha afo lahi ange, palani ha ngoue, pea tō ha ʻuluʻakau fua ʻi hono kelekelé. Ne kei hokohoko atu pē hono uesia ʻe he matangí mo e sinoú ʻa e teleʻá ʻo aʻu ki Mē, pea naʻe vela ʻosiʻosi ʻa e tēniti ʻa ʻIlisá he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene ʻaʻahi ki heʻene faʻeé. Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo e māhiná naʻá ne toe maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he hina ʻa e ngoue ʻa e Kāingalotú ki he ututaʻú.

Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne u sio ki ha ʻulu uite ʻa ia ne hoko ko ha fakalotolahi ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e hongé.”27


Lolotonga e faʻahitaʻu momoko faingataʻa ʻo e 1848–49, ne mamata ʻa Luʻisa Pālati ki he faifeinga hono husepānití ke fakaangaanga ki he moʻui hili ʻene ngāue fakafaifekaú. Kuo liliu ha meʻa lahi ʻi he Siasí lolotonga ʻene mamaʻó. Kuo maʻu ʻenitaumeni e Kāingalotú ʻi he temipalé, tali ʻa e tokāteline ʻo e mali taʻengatá mo e hakeakiʻí, pea fakahoko ha fuakava foʻou ʻo e vā fetuʻutaki ʻiate kinautolu takitaha mo e ʻOtuá. Naʻe foʻou foki kia ʻEtisoni ʻa e mali tokolahí ʻa ia ne fakahoko fakafoʻituitui ʻe he Kāingalotú.28

Naʻe ʻikai felotoi he taimi ʻe niʻihi ʻa ʻEtisoni mo Luʻisa fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne toki fakahā maí. Ko e meʻa naʻe hā angamaheni kia Luʻisá naʻe hā ngali kehe ia kia ʻEtisoni. Naʻe hohaʻa foki ʻa ʻEtisoni koeʻuhí ko e ʻikai ke tauhi totonu ʻe he Kāingalotu ʻi he teleʻá ʻa e ngaahi fakatokanga ʻo e Lea ʻo e Potó ki he inu velá mo e tapaká. Ka naʻe kei fiefia pē ʻa Luʻisa ko ʻene foki mai ki ʻapí. Naʻá ne ʻalu mo hono fāmilí ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e ʻaho Sāpaté peá ne hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo ʻene kau fitungofulú.29

Naʻe nofo ʻa e fāmili Pālatí ʻi he kolotaú lolotonga e faʻahitaʻu momokó. Naʻe nofo fakataha ʻa Luʻisa mo hono tehiná mo hono tuongaʻane ʻi he fono ko Kalolaine mo Sonatane Kolosipeí kae ʻoua kuo maʻu haʻana ʻapi. Naʻe ngāue ʻa ʻEtisoni ke tokonaki maʻa hono fāmilí pea akoʻi ha ngaahi kalasi lea faka-Tahiti ki he kau teuteu ngāue fakafaifekaú.30

ʻI he hoko mai ʻa e faʻahitaʻu failaú, ne uiuiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻEtisoni mo hono fāmilí ki he ʻOtu Motu Pasifikí mo ha kau faifekau kehe ʻe toko hongofulu-mā-taha, kau ai ha ngaahi fāmili ʻe ono. Ne loto vēkeveke ʻa e fāmili Pālatí ke nau ʻalu, pea naʻa nau teuteu ke mavahe hili ʻa e ututaʻu ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. ʻI he ʻaho 21 ʻo Siulaí, naʻe maʻu ai ʻe ʻEtisoni hono ʻenitaumení ʻi he tumutumu ʻo e Ensign Peak, ʻa ia ne fakatapui ʻe he kau taki ʻo e Siasí ki he taumuʻa ko iá ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha temipalé. Naʻe kamata leva ke fakatau atu ʻe he fāmilí ʻenau ʻū koloá mo e kelekele ʻa ia ne ʻikai ke nau fie maʻú.31

Lolotonga iá, ne fai fononga mai ha kau kumi koula e lauafe mei he ngaahi siteiti he feituʻu fakahahaké ʻo fou ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká ko e ō ki Kalefōnia. Ne vave e hoko ʻa Sōleki Siti ko ha feituʻu manakoa ke nau mālōlō ai mo kumi ʻenau ngaahi fiemaʻú kimuʻa pea nau hoko atu ki he ngaahi keliʻanga koulá. Ko e tokolahi ʻo e kau kumi koulá ko ha kau faama, kau ngāue lau ʻaho, pe kau fakatau koloa kei talavou. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe teʻeki ke nau fononga mamaʻo mei honau kolo tupuʻangá, pe kolosi ʻi ha konitinēniti kakato.32

Naʻe hoko ʻenau tūʻuta ʻi aí ke vave ange ai hono fakakakato e kikite ʻa Hiipa Kimipoló ʻi he meʻa ne fakatetuʻa ki aí.33 Naʻe maʻu ʻe he kau kumi koulá ha mahoaʻa, suka, ʻū meʻatokoni kehekehe, sū, vala, tupenu, mo e ʻū meʻangāue. ʻI heʻenau fie maʻu ko ia ha vesitapolo foʻoú, ʻū saliote maʻamaʻa angé, mo e fanga monumanu utá, ne mālōlō ai e kau kumi koulá he kolotaú ke fakafetongi koloa. Naʻa nau faʻa fakatau maʻamaʻa atu ʻa e ʻū koloa maʻungataʻá ki he Kāingalotú. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻa nau matuʻaki liʻaki pe foaki ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau ongosia hono toʻó.34

Naʻe tokoniʻi ʻe he kau kumi koulá ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo Sōleki Sití, ka ʻi heʻenau mavahe atú naʻa nau fakaʻauha e ngaahi feituʻu ne kaikai ai e fanga monumanú ʻi he vahaʻa ʻo Sōleki mo Kalefōniá, ʻo ʻikai meimei lava ai e fefonongaʻakí ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú. Pea naʻe ʻi ai ha ngaahi talanoa ne mafola ʻo pehē ne ʻi ai ha kau tangata fakatuʻutāmaki naʻa nau ʻohofi ʻa e kau fonongá, ʻo ʻikai malu ai ʻa e halá ki he ngaahi fāmilí.35 Naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Luʻisa ia ʻi he ngaahi talanoá, ka naʻe hohaʻa ʻa Pilikihami fekauʻaki mo e malu ʻa e ngaahi fāmili ne mavahe atú pea naʻe fakakaukau ai e kau taki ʻo e Siasí ke ʻalu pē ʻa ʻEtisoni kae nofo ʻa Luʻisa mo e fānaú.

Naʻe loto mamahi ʻa e fāmilí. Naʻe pehē ʻe Falanisesi, “He ʻikai malu ʻa e Tangataʻeikí. ʻE meimei ke hanga ʻe he kau kaihaʻá ʻo ʻohofi ha tangata ʻe toko taha ʻo ʻave ʻene fanga hōsí meiate ia, ʻi haʻanau ʻohofi ha taha naʻe ʻi ai mo hono fāmilí.”

Naʻe pehē ʻe Luʻisa, “Siʻi tama, ʻoku ʻikai lahi hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e kau kaihaʻá.”

Naʻe mahino kia Luʻisa naʻe fie maʻu ʻe he ongoongoleleí ha ngaahi feilaulau, pea ka ʻeke ange ʻe ha taha, te ne talaange ʻokú ne loto lelei ke tukuange ʻa ʻEtisoni ke ʻalu. Ka naʻá ne pehē naʻe ʻikai ha tuʻunga ke fakamāvaeʻi ai hono fāmilí hili pē ha taʻu ʻe taha ʻo ʻenau toe fakatahá.36

Naʻe palani ʻa Pilikihami ke fakatoloi ʻa e ngāue fakafaifekaú ki he faʻahitaʻu failaú, he ʻe toe lelei ange ai ʻa e feituʻu ke fakakaikai ai ʻa e fanga monumanú pea tokosiʻi ange ai ʻa e fefonongaʻaki ʻa e kau kumi koulá ʻi he halá. Ka ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, ne totongi ai ʻe ha kaungāfononga saliote ne fou mai ʻi Sōleki Siti ʻa Kapiteni Sefasoni Hani, ko ha sōtia ʻo e Kongakau Māmongá, ke ne tataki atu kinautolu ke nau hao ki Kalefōnia ʻo fou atu ʻi he halanga ki he Tongahihifó ne ʻikai lahi hono fonongaʻiá. ʻI he ʻiloʻi ʻe Pilikihami kau ki he kaungāfononga ko ʻení, naʻá ne kole ai kia ʻEtisoni mo ha ongo faifekau ke ō mo kinautolu ke tokoni kia Kapiteni Hani pea nau toki folau atu ki he ʻotu motú ʻi heʻenau aʻu pē ki Kalefóniá.37

Ne ongoʻi ʻe Luʻisa hangē kuo fakafepakiʻi ia ʻe he meʻa kotoa pē. Naʻe ʻikai ke ne faʻa fepōtalanoaʻaki mo ʻEtisoni. ʻI heʻene toko tahá, naʻá ne lotu ʻo fakahaaʻi tauʻatāina ki he ʻOtuá ʻa hono faingataʻaʻiá mo hono mamahí. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “He ʻikai koā toe ngata ʻa hoku faingataʻaʻiá?”38

ʻI he ʻaho ne mavahe ai ʻa ʻEtisoni mei he teleʻá, naʻá ne heka atu mo Luʻisa mo ʻĒleni ki hono ʻapitangá ʻo nau nofo ai he pō ko iá. Naʻá ne tāpuakiʻi kinaua ʻi he pongipongí pea nau māvae. Neongo ne laulau uike ʻa e fakakaukau ʻa Luʻisa ki he māvae ko ʻení, ka naʻá ne fiemālie pē ʻi heʻene foki ki he kolotaú, naʻá ne maʻu ha ʻamanaki lelei ange kae ʻikai ke hangē ko e taimi kimuʻá.39