Hisitōlia ʻo e Siasí
19 Ko e ʻAfioʻanga Lilo ʻo e ʻEikí


“Ko e ʻAfioʻanga Lilo ʻo e ʻEikí,” vahe 19 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-Maʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 19: “Ko e ʻAfioʻanga Lilo ʻo e ʻEikí”

Vahe 19

Ko e ʻAfioʻanga Lilo ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
kau sōtia ʻoku nau laka atu mo ha meʻafana

‘I he ʻaho 13 ʻo Sepitema 1857, naʻe toho ʻe ʻIohani mo Kali Toliasi ʻena salioté ki Sōleki Siti, fakataha mo hona ongo uaifí ʻi hona tafaʻakí, ʻa Kēleni mo ʻĒleni. ʻI he liʻaki ha uta lahi ange ʻi he halá ke fakamaʻamaʻa ʻenau utá, naʻa nau hū mo ʻenau kulupú ki he koló ne nau ʻi he vala mahaehae tatau kuo lau uike ʻenau tuí. Naʻe fetongi ʻe ha kau fefine ʻe niʻihi honau sū mahaehaé ʻaki ha tupenu matolu ne kofu ʻaki honau vaʻé. Ka ʻi he hili ha lau māhina ʻi he halá, naʻe houngaʻia e kau hikifonuá ke nau aʻu ki Saione pea fusi pōlepole ʻa e fuka Hōlaní ʻi heʻenau saliote naʻe muʻomuʻá.1

ʻI he fononga atu e kau hikifonuá ʻi he koló, naʻe ʻomi ʻe he Kāingalotú ha keke mo e huʻakau ke talitali ʻaki kinautolu. Ne tuaiekemo kuo ʻiloʻi atu ʻe he ongo tautehina Toliasí ʻena tamaí ʻi he haʻofangá. Naʻe talitali fiefia kinaua ʻe Nikolai mo fakafeʻiloaki ange ʻa Hena Lasimiuseni ko hono uaifi foʻoú, ʻa ia naʻe haʻu foki mei Tenimaʻaké. Naʻe toho leva ʻe he ongo tautehiná mo hona fāmilí ʻenau salioté ki ha nofoʻanga kemi ʻi he koló, ʻo fakahifo ha niʻihi ʻenau ngaʻotoʻotá, pea muimui ʻia Nikolai mo Hena ki ha kiʻi ʻapi nonga ʻi he ngataʻanga fakatonga ʻo e koló.2

Naʻe fononga fakahihifo ʻa Nikolai mo Hena ʻi ha kulupu fononga saliote tatau, he taʻu ʻe ua kimuʻá. Ne ʻosi mali ʻa Hena he taimi ko iá, ka naʻe liʻaki ʻe hono husepānití ia mo hono foha taʻu hongofulu tupu ko Luisí, ʻi he halá. ʻI hono ʻilo ʻe Nikolai e mamahi ʻo ha nofo-mali ne ʻikai ola leleí, naʻe lava ke ne kaungā ongoʻi. Naʻá na sila ʻi he Fale ʻEnitaumení ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻAokosi 1857, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻai ʻe Luisi e hingoa Toliasí ki hono hingoá.3

Lolotonga e mālōlō ʻa ʻIohani, Kali mo hona ongo uaifí mei heʻenau fonongá, naʻe teuteu e Kāingalotu he kotoa ʻo e vahefonuá ki he kongakau ne ʻamanaki tūʻuta maí. ʻI he matuʻaki tokanga ʻa Pilikihami ʻIongí, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ha lao fakakautau ʻi he ʻaho 15 ʻo Sepitemá pea fanongonongo ʻo tapuʻi e kongakaú mei heʻenau hū ki he vahefonuá. Neongo ne pehē ʻe he kau talafekau mei he kongakaú naʻe omi pē ʻa e kongakaú ke fokotuʻu ha kōvana fakavahefonua foʻou, ka naʻe ʻaʻahi ha Kāingalotu mataki ki he ngaahi nofoʻanga kemi ʻa e kongakaú mo fanongo ki he laukau ʻaki ʻe he kau sōtiá e meʻa te nau fai ki he Kāingalotú ʻi heʻenau tūʻuta pē ki ʻIutaá.4

ʻI he mamahi ʻa Pilikihami heʻene manatu ki hono fakaʻauha ʻe he kau sōtiá mo e kau fakatangá e ngaahi ʻapí, tutu e ngaahi nofoʻangá, mo tāmateʻi e Kāingalotu ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí, naʻá ne mateuteu ke mavahe mei he teleʻá pea fakaʻauha ʻa Sōleki Siti ʻo kapau ʻe hū ki ai e kongakaú. Naʻá ne fakahā ʻi he konga ki loto ʻo Sepitemá ʻo pehē, “Kimuʻa peá u mamahi tatau mo ia kuó u foua he kuohilí, he ʻikai ke ʻi ai ha fale, pe vaʻa papa, pe vaʻakau, pe fuʻu ʻakau, pe konga musie mo e mohuku ʻe vela pea toe ke maʻu ʻe hotau filí.”5

Naʻá ne hoko atu ʻo lea kau ki he meʻa ʻe hokó ʻi he ngaahi ʻaho aʻu ki he konifelenisi ʻi ʻOkatopá. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “ʻOku totonu ke tau talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí. ‘ʻOku ou ʻilo ʻe fakatonutonu e meʻa kotoa, pea ʻe tuku kitautolu ʻe he mālohi fakalangí ke tau ikuna.”6

Neongo naʻe ʻikai ke na lea faka-Pilitānia, ka naʻe fuofua kau ʻa ʻIohani mo Kali Toliasi ki ha konifelenisi lahi ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopá. Naʻe fakahoko ʻe Pilikihami e lotu tukú ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakatahá. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Tāpuekina Hoʻo Kāingalotu ʻi he teleʻa ʻo e ʻotu moʻungá. Fakamalumalu kimautolu ʻi he ʻafioʻanga lilo ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ke tānaki ki ai Hoʻo kakaí, pea kuo mau mālōlō ai ʻi he nonga ʻi ha ngaahi taʻu lahi.”7

Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe hiki ʻa Nikolai mo Hena ki Kolotau ʻIfalemi ʻi he Teleʻa Senipití, ʻa ia ne nofo ai ʻa ʻAkosita mo Lepeka, ko e ongo ʻofefine ʻo Nikolaí. Lolotonga iá, naʻe nofo ʻa ʻIohani mo Kēleni ʻi he koló mo Kali mo ʻĒleni. Hangē ko e toko lahi taha ʻo e Kāingalotu ne nau hiki ki he teleʻá, naʻa nau toe papitaiso ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá. Ne nau kamata teuteu foki ke maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he Fale ʻEnitaumení.

Naʻe nofo ofi mai foki ʻa ʻIohani mo Kali ke maluʻi e koló.8


‘I he taimi ko ʻení, naʻe fakataha ʻa Sione D. Lī mo Pilikihami ʻIongi mo Uilifooti Utalafi ʻi Sōleki Siti ke lipooti fekauʻaki mo e fakapō fakatokolahi ne hoko ʻi he Moʻunga Mētoú. Naʻe takihala e konga lahi ʻo e meʻa ne talaange ʻe Sione kiate kinaua fekauʻaki mo e kulupu ʻĀkanisesí. Naʻá ne loi ange ʻo pehē, “Ko e toko lahi ʻo kinautolu naʻa nau kau ʻi he kau fakatanga ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí. ʻI heʻenau fononga mai he fakatongá, ne nau lauʻikoviʻi ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, mo e kau taki ʻo e Siasí.”9

Naʻe toutou fai foki ʻe Sione ha talanoa loi kau ki hono fakakonahi ʻe he kau hikifonuá e fanga pulú mo fakaʻitaʻi e kau Paiuté. Naʻá ne pehē, “Naʻe tau e kau ʻInitiá mo kinautolu ʻi ha ʻaho ʻe nima kae ʻoua kuo nau tāmateʻi kotoa ʻenau kau tangatá,” ʻo ʻikai ke ne fakamatala ki he kau ai ʻa e Kāingalotú. “Naʻa nau ʻoho leva ki honau loto ʻaá ʻo tuʻusi e monga ʻo e kakai fefiné mo e fānaú, tukukehe pē ha fānau ʻe toko valu pe hongofulu nai ʻa ia ne nau ʻave ʻo fakatau atu ki he kau pālangí.”

Naʻe pehē ʻe Sione naʻá ne ʻalu ki he mētoú hili ʻa e fakapō fakatokolahí ke tokoni ke tanu e ngaahi sinó, ʻo fufuuʻi hono fatongia ʻi he ʻohofí. Naʻá ne pehē, “Ko ha ngāue fakalilifu mo fakamamahi moʻoni. Ne kāpui ʻa e ʻeá ʻe ha nanamu naʻe kovi.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻi heʻene tui ki he lipōtí, “ʻOku fakamamahi moʻoni ia.”10 Naʻe hiki ʻe Sione ʻene fakamatala ki he fakapō tokolahí ʻi ha māhina ʻe ua mei ai pea ʻave ia ki Sōleki Siti. Naʻe fakakau leva ʻe Pilikihami ha ngaahi konga lalahi naʻe toʻo mei he tohí ʻi heʻene lipooti totonu e fakapō fakatokolahí ki he komisiona ʻa e kau ʻInitiá ʻi Uāsingatoni DC.11


Lolotonga iá, naʻe aʻu ki Kalefōnia e ngaahi talanoa sasala kau ki he fakapō fakatokolahí. ʻI ha māhina ʻe taha hili e fakapō fakatokolahí, naʻe fuofua hā ha fakamatala fakaikiiki ʻo e tāmaté ʻi ha nusipepa ʻi Losi ʻEniselesi.12 Ne ʻikai fuoloa kuo fakamafola ʻa e talanoá ʻe ha ngaahi nusipepa kehe.13 Ko e lahi taha ʻo e ngaahi lipōtí ni ne pehē ai naʻe kau e Kāingalotú ʻi he ʻohofí. Naʻe fehuʻi ai ʻe ha fai-ʻētita ʻe taha, “Ko hai ia ʻe kei kui pē ʻo ʻikai sio ki he toto ʻoku ʻi he nima ʻo e kau Māmongá?”.14

ʻI he taʻeʻilo ʻa Siaosi Kēnoni ki he kau ʻa e Kāingalotu ʻi Sita Sití ʻi he fakapō fakatokolahí, naʻá ne ʻita ʻi he ngaahi lipooti ko ʻení. Naʻá ne fai ha tohi ʻi heʻene hoko ko e ʻētita ʻo e nusipepa ʻa e Siasí ko e Western Standard, naʻá ne tukuakiʻi e kau faiongoongó ki hono fakatupu ha tāufehiʻa ki he Kāingalotú. Naʻá ne tohi ʻo pehē. “ʻOku fai e ngaohikovia hokohoko ko ʻení ʻi he ngaahi tukuakiʻi hala, pea kuo mau foʻi he fanongo ki aí. ʻOku mau ʻilo ko e kau Māmonga ʻi Teseletí ko ha kakai faʻa ngāue, fakamelino, mo manavahē ʻOtua, pea kuo fakamamahiʻi mo tukuhifoʻi taʻetotonu kinautolu.”15

Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, naʻe kamata ke foki ki ʻapi e kau faifekau ʻi he funga ʻo e māmaní, ko e tali ki he ui ʻa Pilikihami ʻIongi ke nau tokoni ki honau fāmilí ke maluʻi ʻa Saione mei he kongakaú. ʻI he ʻaho 22 ʻo ʻOkatopá, naʻe tūʻuta taʻepaʻanga ai ʻa Siosefa F. Sāmita taʻu hongofulu mā valu mo ha kau ʻeletā kehe mei he misiona Hauaiʻí, ʻi he ʻōfisi ʻa e Western Standard. Naʻe ʻoange ʻe Siaosi ha kote mo ha kafu māfana kia Siosefa pea fakahekeheka ia mo hono kaungā fonongá ke hoko atu ʻenau fonongá.16

Ne laka siʻi hake ʻi he māhina ʻe taha mei ai, ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsemá, naʻe tūʻuta ai e ongo ʻaposetolo ko ʻOasoni Pālati mo ʻĒsela Penisoni ʻi Seni Felenisisikou mo ha kau ʻeletā mei he misiona Pilitāniá. ‘I hono ʻilo ʻe he kau ʻaposetoló naʻe talaki ʻe he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ne angatuʻu e Kāingalotú ki he puleʻangá, naʻá na folau ʻaki ai ha hingoa loi ke fakaʻehiʻehi mei hano ʻiloʻi kinaua ʻi heʻena fononga ki ʻIutaá. ʻI heʻena aʻu ki he koló naʻá na fetuʻutaki kia Siaosi pea fakalotoʻi ia ke nau foki ki Saione.

ʻI he lahi e tāufehiʻa ki he Kāingalotú ʻi Kalefōniá, naʻe ʻikai toe fie maʻu ʻe Siaosi ha fakalotolahi. Kuo ʻosi ʻene paaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Hauaiʻí, ko e taha ia ʻo ʻene ngaahi taumuʻa lalahi ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻá ku mavahe mei Seni Felenisisikou ʻo ʻikai haʻaku fakaʻiseʻisa ʻe taha.”17

Lolotonga iá, naʻe hola ha Kāingalotu toko lahi mei Kalefōnia ʻi ha fanga kiʻi kulupu, ʻi heʻenau fanongo ne ʻohofi ʻe ha kau tangata e kāingalotu ʻo e Siasí ke sāuniʻi e fakapō fakatokolahi ʻi he Moʻunga Mētoú.18 Naʻe maʻu ha ngāue ʻa Siosefa F. Sāmita ko haʻane tataki ha fanga pulu ki ʻIutā. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga haʻane tufi fefie, naʻe haʻu ai ha kau tangata ʻe niʻihi ki he nofoʻanga kemí pea fakamanamana ke tāmateʻi ha “Māmonga” pē te nau ʻilo.

Naʻe toitoi ha kau tangata ʻe niʻihi he nofoʻanga kemí ʻi he loto vao ʻi ha veʻe vai ofi mai. Naʻe meimei hola foki ʻa Siosefa ki he loto vaotaá, ka naʻá ne toe nofo pē.19 Ne tuʻo taha ʻene fakalotolahiʻi hono tuofefine ko Māʻata ʻAná ʻo pehē, “hoko ko ha Māmonga, ʻi he meʻa kotoa pē.”20 Meʻaní ʻoku totonu ke ne fai e meʻa tatau?

Naʻe lue ʻa Siosefa ki he nofoʻanga kemí ʻokú ne kei fata pē ʻa e fefié. Naʻe ʻalu atu ha taha ʻo e kau tangatá kiate ia ʻokú ne pukepuke ha meʻafana. Naʻá ne ʻeke leʻolahi ange, “Ko ha Māmonga koe?”

Naʻe sio fakamamaʻu ʻa Siosefa ki hono matá mo ʻamanaki ʻe fanaʻi ia ʻe he tangatá. Naʻá ne tali ange, “ʻIo. Kuó u ului moʻoni. Pea līʻoa kakato ki ai.”

Naʻe sio ʻa e tangatá kia Siosefa mo ʻene mataʻi puputuʻu. Naʻá ne tukuhifo ʻene meʻafaná pea hangē naʻá ne mamatea ʻi ha kiʻi taimi. Naʻá ne pehē ange leva mo mafao atu hono nimá, “Lulululu tamasiʻi. ʻOku ou fiefia ke u vakai ki ha tangata ʻoku tuʻu ʻaki e meʻa ʻoku ului ki aí.”

Naʻá ne tafoki leva mo e kau tangata kehé pea nau mavahe mei he nofoʻanga kemí, pea naʻe fakamālō ʻa Siosefa mo e kulupú ki he ʻEikí ʻi hono fakahaofi malu kinautolu mei he fakatuʻutāmakí.21


Neongo ne mavahe e Kāingalotu Kalefōnia toko lahi ki ʻIutā he vave tahá, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe ne ʻikai ke nau mateuteu ke mavahe. Naʻe langa foki ʻe ha ngaahi fāmili ha ngaahi ʻapi mo ha ngaahi pisinisi lelei ʻi Seni Penatino, ko e nofoʻanga lahi taha ʻo e Kāingalotu Kalefōniá. Naʻa nau laukau ʻaki ʻenau ngaahi faama mo e ngoue fakaʻofoʻofá. Naʻe ʻikai ha taha ʻe vēkeveke ke vakai ki he mole noa ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue mālohi.22

Ne kau ia ʻa ʻEtisoni mo Luʻisa Pālati, ʻa ia naʻá na nofo ʻi he koló talu ʻena foki mai mei he ʻOtu Motu Pasifikí ʻi he 1852. Naʻe loto-fiemālie ʻa Luʻisa ke ne toe hiki, neongo ʻa ʻene mahuʻingaʻia lahi ʻi hono ʻapí mo e ngoue ʻi Kalefōniá. Ka naʻe momou ange ʻa ʻEtisoni ke mavahe. Naʻá ne mafasia lahi ʻi he palopalema ʻi ʻIutaá, pea naʻe kamata ke ne loto-ʻita.

Naʻe fehangahangai ʻa ʻEtisoni mo ha ngaahi meʻa fakamamahi lolotonga e taʻu ʻe nima kuo mahili atú. Naʻá ne feinga ke toe ngāue fakafaifekau ʻi he Pasifiki Sauté, ka naʻe tapuʻi ia ʻe he puleʻanga Falanisē ʻi Tahití ke ʻoua naʻa malanga. ʻIkai ngata pē aí, naʻe mavahe ʻa Penisimani Kolouati, ko hono hoa faifekau kimuʻa, mei he Siasí.23

Naʻe saiʻia foki ʻa ʻEtisoni ʻi he ʻea māfana ʻo Kalefōniá kae ʻikai ko e ʻea taʻepau ʻo ʻIutaá. Pea naʻá ne mateaki ʻaupito ki he ʻIunaiteti Siteití. Kapau naʻe ʻohofi ʻe he kau sōtia ʻAmeliká ʻa ʻIutā, naʻe ʻikai ke ne tui te ne fakakaukau lelei ke ne lava ʻo fakafepakiʻi kinautolu.

Naʻe hohaʻa ʻa Luʻisa ʻi heʻene taʻefiemālie ke hikí. Naʻe ʻosi mali he taimi ko ʻení hona ʻofefine ʻe toko tolu lalahí. Ko e toko ua ʻiate kinautolu, ko ʻĒleni mo Loisi, naʻá na palani ke hiki ki ʻIutā mo hona ongo husepānití. Naʻe fie ʻalu foki mo ʻAna, ko e ʻofefine siʻisiʻi tahá. Ko Falanisisi pē mo hono husepānití naʻe nofo ʻi Kalefōniá.24

Lolotonga e māʻumohe kotoa ʻa Seni Penatino ʻi he poʻulí, naʻe faʻa hū ki ʻa Luʻisa ki tuʻa ʻo fuʻifuʻi e ʻakau ʻi heʻene ngoué, ʻa ia naʻe toki kamata pē ke fisi honau fuá. Naʻá ne fifili ʻo pehē, “Te u ʻalu nai kae liʻaki kinautolu?” Naʻe ʻi he tafaʻaki fakatokelaú ha foʻi hala he veʻe lilifa ne ʻalu takai ki ʻolunga ʻi ha moʻunga fakapoʻuli. Ne ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá ha toafa naʻe maile ʻe laungeau. Naʻá ne ongoʻi ʻe faingofua ange ʻa e fili ke fai e fononga faingataʻa ki ʻIutaá ʻo kapau naʻe vēkeveke ange ʻa ʻEtisoni ke ʻalu.25

ʻI he fakakaukau ʻa Luʻisa ki he fili naʻá ne fehangahangai mo iá, naʻá ne ongoʻi ha loto-ʻofa ki he Siasí. Naʻá ne palōmesi ʻi heʻene papitaisó ke faaitaha mo e Kāingalotú. Pea naʻá ne ʻilo kapau naʻe fili ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke fai pē ʻenau meʻa ʻanautolu, he ʻikai fuoloa kuo nau hoko ko ha komiunitī ʻa ha kakai sola. Naʻe mahino ʻa ʻene filí. Te ne toe foki ki ‘Iutā.

Naʻe mavahe ʻa Luʻisa mo ʻAna mei Kalefōnia ʻi he konga kimuʻa ʻo Sānualí, fakataha mo ʻĒleni, Loisi mo hona fāmilí. Naʻe ʻikai ha lea ʻa Luʻisa te ne lava ʻo fakalotoʻi ʻa ʻEtisoni ke nau ō. Naʻá ne talaange pē te ne toki ʻalu atu ki he teleʻá ʻi he taʻu hono hokó, mahalo te nau ō atu mo Falanisisi mo hono husepānití. Naʻá ne fononga leva mo hono fāmilí ʻi he moʻungá pea fakapapauʻi naʻa nau kau ki ha kulupu fononga saliote.

Naʻe tangi ʻa loʻimata ʻa Luʻisa mo hono ngaahi ʻofefiné ʻi ha lau ʻaho mei ai, koeʻuhi ko e niʻihi ne nau ʻofa ai kuo nau mavahe mei aí.26


ʻI he konga kimui ʻo Māʻasi 1858, naʻe nofo kemi e kongakau ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia naʻe tataki ʻeni ʻe Kēnolo ʻAlipate Sitenei Sionesitoní, ʻi he ngaahi feituʻu takatakai ʻo e Vahefonua ʻIutaá. ʻI he feinga e kau tau ʻa e Kāingalotú ke fakatuai e fononga ʻa e kongakaú, naʻa nau ʻohofi e naunau tokoni ʻa e kongakaú pea tutu e ngaahi salioté mo e kolotaú ʻi he konga ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻe fakatupu ʻita pea fakangalivale ki he kau sōtiá ʻa e ngaahi ʻohofí, ʻa ia ne nau nofo fiekaia he faʻahitaʻu momokó ʻi he sinoú, he tafaʻaki ʻo ʻenau ngaahi saliote maumaú, pea maʻu moʻui pē ʻi ha kiʻi meʻakai siʻisiʻi mo lea kovi ki he Kāingalotú.

ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe haʻu foki ki Sōleki Siti ʻa Tōmasi Keini, ko e kaungāmeʻa falalaʻanga ʻa e Kāingalotú ʻi hahaké, ʻo ne folau tahi faingataʻa ki Kalefōnia ʻi he Isthmus ʻo Panamaá, peá ne fononga leva ʻi ʻuta ki ʻIutā. ‘I he poupou teʻeki fakaʻofisiale ʻa Palesiteni Sēmisi Piukēnaní, naʻá ne fakataha mo Pilikihami mo e kau taki kehe ʻo e Siasí kimuʻa peá ne ʻalu ki he ngaahi nofoʻanga kemi ʻa e kongakaú ke aleaʻi ha fakamelinó. Ka neongo ia, naʻe manukiʻi ʻe he kau taki ʻo e kongakaú ʻa e talanoa fakamelino ʻa Tōmasí.27

Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he Kāingalotú ʻi ha konifelenisi makehe ʻi Sōleki Siti, “ʻOku fakapapau hotau filí ke fakaʻauha ʻosi kitautolu ʻo kapau te nau lava.”28 Ke fakahaofi ha ngaahi moʻui pea maʻu mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngaahi siteiti fakahahaké, naʻá ne fanongonongo ha palani ke hiki e Kāingalotu ne nofo ʻi Sōleki Siti mo e ngaahi feituʻu takatakaí ki Polovo mo e ngaahi nofoʻanga mamaʻo atu ki he fakatongá.29 ‘E fakahohaʻasi e moʻui ʻa ha kāingalotu toko lahi ʻo e Siasí ʻi he hiki fakatuʻupakeé, pea naʻe ʻikai fuʻu fakapapauʻi ʻe Pilikihami ko e fili totonu ia ke fakahokó.

Naʻá ne pehē, “ʻE lava nai ke maʻu hala ha palōfita pe ko ha ʻaposetolo? ʻOua ʻe fai mai ha fehuʻi pehē kiate au, he te u fakahā ia he taimi kotoa. Ka he ʻikai te u fakahā ne u fakataumuʻa ke takihalaʻi e kakaí ni ʻo kiʻi maheu siʻi mei he moʻoní, pea ʻoku ʻikai ke u fai ha fehalaaki ʻi he ʻilo pau, neongo te u ala fakahoko ha fehalaaki lahi.”30

Naʻe tui ʻa Pilikihami naʻe lelei taha ke fakapapauʻi kae ʻoua ʻe tuku ke kātekina ʻe he Kāingalotú e ngaahi fakamamahi tatau ne nau foua ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí. ʻI ha ngaahi lau ʻaho pē, naʻá ne ui ha ngaahi fāmili ʻe nima ngeau ke nau hiki he taimi pē ko iá ki he fakatongá pea tō ha ngoue maʻá e Kāingalotu ʻe lauafe te nau muimui atú. Naʻá ne fekauʻi foki ha kau tangata ke nau ō ʻo kumi ha feituʻu foʻou ke nofoʻi pea fakahinohinoʻi e Kāingalotu ʻi he ngaahi kolo fakatongá ke nau teuteu ke tali e kakai ʻe hiki atú.31 Ne ʻikai fuoloa kuo faʻoaki ʻe he Kāingalotu ʻi he Teleʻa Sōlekí ʻa e ngaahi salioté pea teuteu ke nau hiki.32

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe tūʻuta ʻi Sōleki Siti ʻa ʻAlifeleti Kamingi, ko e kōvana foʻou ʻo e Vahefonua ʻIutaá ne fokotuʻú, ko e fakaafeʻi ʻe Tōmasi Keini. Naʻá ne haʻu ʻo ʻikai ha kongakau ʻe fakafeʻao mai ia, ko haʻane feinga fakamelino.33 Naʻe taʻu nimangofulu mā nima ʻa ʻAlifeleti pea naʻá ne ngāue ʻi he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe lolotonga ʻene ngāué. Naʻe hangē foki ne ʻikai ke ne maʻu e lau lanu angamaheni ki he Kāingalotú.

‘I heʻene aʻu ki Sōleki Sití, naʻá ne vakai ki he kakai ne nau fakaheka e naunau fale mo e koloa ki he ngaahi salioté, tānaki fakataha ʻenau tākanga monumanú pea nau fononga ki he fakatongá. “ʻOua ʻe ngaue! He ʻikai fakalaveaʻi kimoutolu!” Ko e kaila atu ia ʻa ʻAlifeleti kiate kinautolú. “He ‘ikai te u kōvana au kapau ʻoku ʻikai ke mou fie maʻu au!”34 Naʻe ʻikai haʻane lea te ne liliu ʻenau fakakaukaú.

Lolotonga ‘ena ʻi Sōleki Sití, naʻe fakatotoloʻi ʻe ʻAlifeleti mo Tōmasi ha niʻihi ʻo e ngaahi tukuakiʻi ʻo e angatuʻu ne fai ki he Kāingalotú pea fakataha mo Pilikihami mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe ʻilo ʻe ʻAlifeleti naʻe fakalahi ʻa e ngaahi tukuakiʻi ne faí.35

Ne laka hake ʻi ha uike ʻe taha hili ʻene tūʻutá, naʻá ne lea ki ha haʻofanga kakai ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “Siʻi kaungāmeʻa, kapau te u faihala ʻi heʻeku pulé, ʻoku ou loto ke mou omi ʻo talamai kiate au.” Naʻá ne fakahā naʻe lahi hono fakafofongaʻi hala e Kāingalotú ʻi he feituʻu mavahe mei ʻIutaá, peá ne palōmesi ke fakahoko hono ngaahi fatongiá ʻi he ngaahi taumuʻa lelei.36

‘I he ʻosi ʻene leá, naʻe kei huʻuhuʻu pē ʻa e Kāingalotú, ka naʻe tuʻu hake ʻa Pilikihami ʻo fakahā ʻa ʻene poupou. Ko ha talitali ne ʻikai fuʻu māfana, ka naʻe maʻu ʻe ʻAlifeleti ha ʻuhinga ke ʻamanaki lelei ʻe tali ia ʻe he Kāingalotú ko honau kōvana foʻou.37


Neongo e ngaahi lea fakafiemālie ʻa e kōvaná, naʻe fonu ʻa e hala fakatonga ki Polovó ʻi he ngaahi salioté, saliote tohó, mo e tākanga monumanú ʻi ha maile ʻe fāngofulu pe lahi ange ai.38 Naʻe nofo e fāmili ʻo Pilikihamí ʻi ha ʻotu fale ʻi Polovo. Ko e Kāingalotu kehe ne ʻikai ke nau ʻilo pe teu nau nofo ʻi fē ʻi heʻenau aʻu ki he ngaahi nofoʻanga fakatongá. Naʻe ʻikai feʻunga e ngaahi ʻapí maʻá e taha kotoa, pea ko e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ne ʻikai ha feituʻu ke nau nofo ai ka ko e ʻū salioté pē pe ngaahi tēniti. Pea ʻi he kei fononga mai ʻa e kongakaú, naʻe fifili e kakai tokolahi pe ko e fē taimi te nau mamata ai ki he kohu mei he Teleʻa Sōlekí.39

ʻI he ʻaho 7 ʻo Meé, naʻe hiki ʻa Māʻata ʻAna Sāmita Hālisi mo ʻene faʻē ʻi he fonó mo e toenga ʻo e fāmili Simutí ki ha feituʻu ne ui ko Kolo Pooni, ne maile nai ʻe hongofulu mā nima ki he fakatonga ʻo Polovó.40 Kimuʻa pea mavahe ʻa Pīsope Simuti mei Sōleki Sití, naʻá ne tuku ha talamu efuefuʻi mahafu ʻe nima ʻi he fakavaʻe hono falé, ke faingofua ange hono fakaʻauhá kapau ʻe maʻu e koló ʻe he kongakaú. Naʻe muimui ha kau mēmipa kehe ʻo e Uooti Suka Hausí ʻi he fāmili Simutí ki he Kolo Pooní, pea ne ʻikai fuoloa kuo fokotuʻu ange ʻe Pīsope Simuti mo hono ongo tokoní ke fokotuʻu ha uooti foʻou ai.41

Naʻe liliu ʻe he hikí ʻa e ngāue angamaheni ʻa Māʻata ʻAna ʻi he takaí mo e lālangá, tatau e huʻakau ʻa e fanga pulú, ngaohi pata, faiako, mo tokoni ki heʻene faʻē ʻi he fonó ke ne ako ke laukonga mo tohi. Ka naʻá ne maʻu ai foki mo e tokotaha kotoa ʻi he fāmilí, ha ngāue foʻou ke fai.42 Naʻe tānaki fakataha e Kāingalotu ʻi he Kolo Pooní mo e ngaahi nofoʻanga kehé ʻi he veʻe vaí, ʻo langa ha ngaahi nofoʻanga, tō ngoue mo e ngoue matalaʻiʻakau, pea fokotuʻu mo ha ʻū falekoloa mo e fahiʻanga papa.43

Naʻe ʻuluaki momoko e maʻili mai e ngaahi havili ʻo e faʻahitaʻu failaú, pea naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi nofoʻanga ngāvaivaí ʻo matuʻuaki ia.44 Naʻe tofanga e ngaahi nofoʻanga fakataimí ʻi he siʻi ʻa e vaí mo e naunau tokoní, ka naʻe fiefia e toko lahi taha ʻo e Kāingalotú ke nau mamaʻo mei he kongakaú. ʻI he fakalau ʻa e taimí, kuo nau anga ki honau ʻapi foʻoú.45

Ko e toko lahi taha e fāmili ʻo Māʻata ʻAna ʻi he fāmili Sāmitá ne nau hiki fakatonga, ka ko hono tuongaʻane ko Siosefa ne toki foki mai mei Hauaiʻí, naʻá ne nofo ʻi Sōleki Siti ke ngāue ʻi he kau taú mo ha kau talavou kehe, kau ai ʻa ʻIohani mo Kali Toliasi. Naʻe pehē ʻe Siosefa ʻi haʻane tohi, “ʻOku siʻisiʻi pē ʻeku ngāue ʻoku fai ʻi heni he taimi ní. ʻOku lingolingoa mo fakataʻelata ʻa e koló, ʻotu falé, mo e fonuá.”46

Ne siʻi ha ongona ʻa Māʻata ʻAna mei hono husepāniti ko Viliamí, ʻa ia naʻe kei ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻá ne faitohi fakamuimui mai kiate ia ʻi he konga kimui ʻo Nōvema 1857, hili pē ia hono ui ʻe Pilikihami ʻIongi e kau faifekaú ke nau foki ki ʻapí. Naʻe tohi mai ʻa Viliami ʻo pehē, “Siʻi Māʻata, ʻoku lahi e meʻa ʻoku ou fakakaukauloto ki aí, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u kamata ʻi fē. ʻI he ngaahi tūkunga lolotongá, te u toki fononga atu leva ki hoku ʻapi ʻi Hihifó.”

Naʻá ne toe pehē, “Nofo ā siʻoku ʻofaʻanga.”

Naʻe pehē ʻe Viliami ʻi heʻene tohí te ne ʻi ʻapi ʻi he faʻahitaʻu failaú. Ka naʻe mei ʻosi atu e faʻahitaʻu failaú, pea naʻe ʻikai sio ʻa Māʻata ʻAna kiate ia.47


Kimuʻa pea nau hiki ki he fakatongá, naʻe nofo ha kakai ʻe toko valu afe nai ʻi Sōleki Siti. ‘I he konga ki loto ʻo Suné, ko e kakai pē ʻe toko tahaafe nima ngeau naʻe toé. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi falé mo e ʻū falekoloá kuo liʻaki, pea naʻe tuki tāpuni hono ngaahi matapaá mo e luvá. Naʻe lanu mata mo maʻuiʻui lelei e ngoue ʻa e Kāingalotú neongo hono taʻetokangaʻí. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e longoaʻa pē naʻe ongo ʻi he koló ko e ngaahi fakatafenga vai he halá.48

Naʻe aʻu mai ha komisiona fakamelino ʻa e puleʻangá he taimi ko ʻení pea fakahā kia Pilikihami ʻIongi mo e Kāingalotú ʻe fakamolemoleʻi fakaʻaufuli kinautolu ʻe he palesitení ʻi heʻenau ngaahi hiá, pe ko e hā pē ia, kae fetongi ʻaki ʻenau talangofua ki he puleʻangá. Naʻe ʻikai ke tui e Kāingalotú nenau fai ha hia, ka naʻa nau tali e fakamolemolé.

‘I he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe hoko atu e taʻefalala mo e taʻemahino ʻa e kakaí ki he Kāingalotú. Ka ʻi he ʻaʻahi ko ʻeni ʻa e kau ʻofisiale fakapuleʻangá ki ʻIutaá, pea mo e tukuange melino ʻe Pilikihami hono tuʻunga fakakōvaná kia ʻAlifeleti Kamingí, ne ʻikai toe tui e kau hahake tokolahi naʻe angatuʻu ʻa e Kāingalotú.49 Ko e kau ʻētita nusipepa naʻa nau fakaangaʻi ʻa Pilikihami ʻIongí, ne nau fakaangaʻi he taimí ni ʻa Palesiteni Sēmisi Piukēnani.

Naʻe tohi ʻe ha faiongoongo ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko e fehalaaki kotoa e tau mo e Māmongá, mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki he ʻosi. Pe ʻe fēfē anga ʻetau vakai ki aí, ka ko ha fehalaaki vale moʻoni ia.”50

‘I he 26 ʻo Sune 1858, ne laka atu ai e kongakaú ki Sōleki Siti. Ne hangē ia ha feituʻu liʻakí. Naʻe tupu e saafa ʻi he loto halá mo e ngaahi mata falé. Kimuʻa pea mavahe e Kāingalotú, naʻa nau tanu e fakavaʻe ʻo e temipalé ke maluʻi ia mei he kau sōtiá. ‘I he taimi ne fakalaka atu ai e kongakaú ʻi he kelekele ʻo e temipalé, naʻa nau sio ki ha meʻa ne hangē ha konga kelekele kuo palau.51


‘I he ʻosi ʻa e Tau ʻi ʻi ʻIutaá, ʻo hangē ko ia ne ʻiloa ʻakí, naʻe poupouʻi ʻe Pilikihami ʻIongi e kakai kotoa ke nau foki ki honau ʻapí. Ne kamata foki fakatokelau ha Kāingalotu tokolahi ʻi he konga kimuʻa ʻo Siulaí. ʻI ha kiʻi konga lau siʻi ʻoku vaheʻi ai e Teleʻa ʻIutā mo Sōlekí, naʻa nau sio ai ki he laka fakahangatonu mai ʻa e kongakaú kiate kinautolu. Naʻe fononga e kongakaú ki he Nofoʻanga Kemi Foloití, ko ha nofoʻanga kemi foʻou ʻi ha feituʻu mamaʻo ko Teleʻa Sita, naʻe maile ʻe fāngofulu ki he fakatonga hihifo ʻo Sōleki Sití.52

‘I he fakalaka hake ʻa e kongakaú he Kāingalotú, naʻe fakamamahiʻi ʻe ha kau sōtia ʻe niʻihi e kau finemui pe kau tangata ne nau fononga ʻi he ngaahi salioté mo honau ngaahi uaifi toko lahí. Ne faifai pea ʻefiʻefi ʻa e halá, pea tatali leva e Kāingalotú ʻi ha houa ʻe tolu kae fakalaka hake ʻa e kongakaú. ‘I he faifai pea ʻatā ʻa e halá, naʻe hoko atu e fononga ʻa e Kāingalotú ki ʻapí.53

Naʻe movete atu ʻa e Siasí ʻi he hiki fakatongá he ngaahi teleʻa fakatongá, pea ʻe kiʻi fuoloa ke toe tānaki mai kinautolu ki he fakatokelaú. ʻI he foki ʻa e Kāingalotú ki ʻapí, naʻa nau ʻilo ai kuo moveuveu honau falé, fāmá, mo e ngaahi ngāue he kakaí. Naʻe lahi ha ngaahi uooti ne ʻikai toe lele. Naʻe taʻofi fakaʻaufuli ha ngaahi Fineʻofa mo e Kalasi Lautohi Faka-Sāpate.54

ʻI he taimi naʻe mavahe ai e fāmili Simutí mei he Kolo Pooní ʻi he konga ki loto ʻo Siulaí, naʻe fakaʻuli ʻa Māʻata ʻAna ʻi he timi ʻo e fanga hōsí maʻa ʻene fāmili ʻi he fonó. ‘I he ʻaho 12 ʻo Siulaí, ʻi heʻene takai hake ʻi he moʻungá pea ʻalu atu ki he Teleʻa Sōlekí, naʻá ne sio atu ki ha taha he mamaʻó ʻoku haʻu fakahangatonu kiate ia ʻi ha ʻasi hinehina. ʻI heʻenau vāofi angé, naʻe ʻohovale ʻa Māʻata ʻAna heʻene vakai atu ki hono husepāniti ko Viliamí, ko ʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú.55