Hisitōlia ʻo e Siasí
44 Monūʻia ʻa e Melinó


“Monūʻia ʻa e Melinó,” vahe 44 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 44: “Monūʻia ʻa e Melinó”

Vahe 44

Monūʻia ʻa e Melinó

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí

Naʻe lahi e ngāue ke faí pea femoʻuekina e ngaahi ʻaho kimuʻa pea fakatāpui ʻa e Temipale Sōlekí. Naʻe kei hoko atu pē e ngāue he temipalé ʻo aʻu ki he ʻaho kimuʻa he taimi ne fakataimi-tēpileʻi ke fakaava ai e ngaahi matapaá. Lolotonga iá, naʻe tokolahi e ngaahi hala ʻo e koló ʻi he tūʻuta fakahoua atu ʻa e kau ʻaʻahí he lēlue, saliote, mo e hoosi.1 Ne fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ke fakahoko ha sēsini fakatāpui ʻe ua he ʻaho kae ʻoua kuo lava ʻo kau atu ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí naʻe fie kau atu ki aí. Naʻe palani ha toko lau mano ʻo e Kāingalotú he taimi ko ʻení ke nau omi ki Sōleki Siti he faʻahitaʻu failau ko iá ke mamata tonu ki he fale ʻo e ʻEikí.2

ʻI he ʻaho ʻe taha kimuʻa pea fakahoko e fuofua sēsini fakatāpuí, naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha takimamata ʻi he temipalé ki he kau faiongoongo fakalotofonua mo fakafonuá pea pehē ki he kakai māʻolunga naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí. Naʻe fakahikihikiʻi ʻe he kau fakaafe tokolahi ʻa e pōtoʻi ngāue naʻe fakahoko he temipalé, mei hono ngaahi sitepu fakaʻofoʻofa ʻoku ʻalu takai ki ʻolungá pea aʻu ki hono falikí naʻe pelepelengesi hono tailaʻí. Naʻe ofo foki e kau fakaanga lahi taha ʻo e Siasí.

Naʻe tohi ʻe ha faiongoongo ʻe taha mei he Salt Lake Tribune, ʻo pehē, “Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa loto, ne fuʻu tō atu ʻo ne fakalotoa e kau ʻaʻahí ke nau tuʻu pea fakatumutumu moʻoni ʻi honau ʻātakaí.”3

ʻI he pongipongi hono hokó, ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1893, naʻe maama mai e mafoa ʻa e atá ka naʻe momoko. Ne kamata tuʻu laine ʻi tuʻa he ngaahi matapā ʻo e temipalé ha Kāingalotu ʻe toko uaafe tupu mo ʻenau ngaahi lekomení ke kau atu ki he fuofua sēsini fakatāpuí ʻi ha ngaahi houa lahi kimuʻa ʻi he taimi naʻe fakataimitēpileʻi ke kamata aí. Hili hono fakaava e ngaahi matapā ʻo e temipalé, naʻe kamata ke hū e Kāingalotú, naʻe fakaʻau ke momoko ange pea kamata ke mālohi mai e angi ʻa e matangí. Ne vave e tō ha ʻuha naʻe fuʻu momoko pea fakaʻau ʻo mālohi mo ʻuʻulu ʻa e matangí, ʻo ne faʻafaʻaki he Kāingalotu ne nau haʻohaʻo ʻi he faʻa kātaki ʻi he lainé.4

Hangē ko e ʻikai lava ke fakanofonofo e tokotaha kotoa naʻe fie kau ki hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe pehē ʻa e fuʻu siʻisiʻi ʻo e loki fakatahaʻanga lahi ʻo e Temipale Sōlekí ke hao ki ai e tokotaha kotoa ʻi he lainé. Naʻa mo e hili e tāpuni e ngaahi matapaá, naʻe kei nofo pē e kāingalotu tokolahi ʻo ofi ki he temipalé. Ko e taimi naʻe maau ai ke kamata ʻa e sēsiní, ʻi he ofi ki he hoko ʻa e hongofulú, naʻe toe fakautuutu e mālohi ʻo e matangí, ʻo ne puhi ki ʻolunga e makamaká mo e vevé. Ne hangē ki ha niʻihi, naʻe fuʻu ʻita ʻa e tēvoló ki he Kāingalotú mo e temipale kuo nau langá.5

Ka naʻe mamata ʻa kinautolu naʻe tuʻu ʻi tuʻa ʻi he falé ki ha fakaʻilonga naʻá ne fakamanatu ange kiate kinautolu hano fakahaaʻi kimuʻa ange ʻo e tokanga ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻenau hanga hake ki he langí, naʻa nau mamata ki ha laumanu ko e fanga tala tokolahi ʻoku nau puna takai ʻi he langí, ʻo takatakaiʻi e taua ʻo e temipalé ʻi he lotolotonga ʻo e matangí.6


ʻI loto he temipalé, naʻe tangutu ʻa Susa Keiti ʻi he tēpile ʻo e tauhi lekōtí ʻi he ngataʻanga ʻo e tafaʻaki fakahahake ʻo e loki fakatahaʻangá. Naʻe hoko ʻa Susa ko e taha ʻo e kau faiongoongo kuo fakamafaiʻi ʻi he ngaahi ngāue ʻo e fakatāpuí, pea te ne hiki e minití ʻi he tohinima nounoú (shorthand). Neongo naʻe toe pē ha ngaahi uike peá ne fāʻele, ka naʻá ne palani ke ne kau ki ai mo lipooti e ngaahi sēsini takitaha naʻe fakataimi-tēpileʻí.7

Naʻe fokotuʻutuʻu ha ngaahi maama ʻuhila ʻe lau ngeau ʻo tautau he ngaahi tautauʻanga ʻuhila(chandeliers) ʻe nima, pea naʻe maamangia ʻaupito e lokí. Naʻe ʻi ai ha nofoʻanga ʻe uaafe uangeau ʻi he holó pea naʻá ne kāpui kotoa e fungavaká. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻi he lokí ʻa e husepāniti ʻo Susá, ko Sēkope, mo ʻene faʻeé, ko Lusi ʻIongi. Naʻe fakafonu ʻa e feituʻu nofoʻanga lahí ʻaki ʻa e ngaahi sea naʻe teuteuʻi ʻaki e tupenu oloveti lanu kulokula, pea ʻi ai e ngaahi ʻotu ʻo e ngaahi tuʻunga malanga naʻe kiʻi māʻolunga hake maʻá e kau taki ʻo e Siasí naʻe ʻi he ngataʻanga ʻo e tafaʻaki fakahahake mo fakahihifo ʻo e lokí. Naʻe nofoʻi ʻa e sea kotoa pē naʻe faingamālié, pea naʻe tuʻu pē ʻa e kakai ʻe niʻihi.8

Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuʻu e kau mēmipa ʻe toko tolungeau ʻo e Kuaea Tāpanekalé, naʻe tui suti lanu fakapōpoʻuli ʻa e kakai tangatá pea teunga hina e kakai fefiné. Naʻe ongona honau leʻó ʻi heʻenau hivaʻi ʻa e “Let All Israel Join and Sing,” ko ha foʻi himi ʻa Joseph Daynes, ko e tā-ʻōkani ʻa e kuaeá.9

Naʻe toki tuʻu hake leva ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke lea ki he Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku nofo ʻamanaki mai ki he ʻaho ko ʻení ʻi he taʻu ʻe nimangofulu kimui ʻo ʻeku moʻuí.” ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne mata-meʻa-hā-mai ʻokú ne fakatāpui ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi he ʻotu moʻunga ʻo e Hihifó. Kimuí ni maí, naʻá ne misi kuo ʻoange ʻe Pilikihami ʻIongi kiate ia ha ngaah kī ki he Temipale Sōlekí.

Naʻe pehē ange ʻe Pilikihami, “ʻAlu ʻo fakaava ʻa e temipale ko ʻená, pea fakahū ʻa e kakaí ki loto—ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fie maʻu ʻa e fakamoʻuí.”10

Hili hono fakamatalaʻi ʻe Uilifooti ʻa e ngaahi mata-meʻa-hā-mai ko ʻení ki he Kāingalotú, naʻá ne tūʻulutui ke lau ʻa e lotu fakatāpuí. Naʻá ne tautapa ki he ʻOtuá ʻi ha leʻo mālohi mo mahino ke fakaʻaongaʻi muʻa ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo e Fakamoʻuí pea fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Fakaʻatā muʻa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku mau koleá pea foaki ia kiate kimautolu ke aʻu ʻo liunga teau pea fakatatau mo ʻemau kumi ki aí ʻi he loto maʻa mo e ʻuhinga tāfataha pē ke fakahoko ai Ho finangaló mo fakahīkihikiʻi Ho huafá.”

Naʻe miniti ʻe tolungofulu tupu hono fai e Uilifooti ʻa e fakafetaʻí mo e fakalangilangi ki he ʻOtuá. Naʻá ne foaki ʻa e falé ki he ʻEikí mo kole kiate Ia ke Ne tokangaʻi mo maluʻi ia. Naʻá ne lotu maʻá e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Fineʻofá, kau faifekaú, mo e toʻu tupú mo e fānau ʻo e Siasí. Naʻá ne lotua e kau pule ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo e masivá, faingataʻaʻiá mo e ngaohikoviá. Pea naʻá ne kole ke fakavaivaiʻi ʻa e loto ʻo e kakaí kotoa pē pea ke nau tauʻatāina ke tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Kimuʻa pea fakaʻosí, naʻá ne kole ki he ʻEikí ke fakamālohia e tui ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Fakamālohia muʻa kimautolu ʻaki ʻa e manatu ki homau ngaahi fakahaofi nāunauʻia ʻi he kuohilí, ʻaki ʻa e manatu ki he ngaahi fuakava toputapu kuó Ke fakahoko mo kimautolú, koeʻuhí, ka lōmekina kimautolu ʻe he koví, pea ka ʻākilotoa kimautolu ʻe he faingataʻá, ka mau ka foua ʻa e teleʻa ʻo e fakamāʻí, ke ʻoua naʻa ʻi ai ha veiveiua ka ke mau lava ʻi he ivi ʻo Ho huafa māʻoniʻoní ke fakahoko Hoʻo ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni kotoa pē.”11

Hili e lotú, naʻe taki ʻe Lolenisou Sinou ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e haʻofangá ʻi ha Kalanga Hosana fiefia. Pea toki hivaʻi ʻe he kuaeá mo e haʻofangá ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”12

Naʻe ongo moʻoni kia Susa ʻa e fakatāpui[ʻo e temipalé]. Naʻe tanupou ʻe heʻene tamaí ʻa e temipalé ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa pea fanauʻi iá, ko ia ai ko e kotoa ʻo ʻene moʻuí kuo ʻi ai ha kau fafine mo ha kau tangata faivelenga kuo nau fakatapui ʻenau paʻangá, koloá, mo e ngāué ki hono langa ʻo e temipalé. Ne toki foaki kimui ni mai, ʻe heʻene faʻeé ha $500 ki he paʻanga ʻo e temipalé ka naʻe ʻikai ke ne loto ke fakahā hono hingoá.

Naʻe tui ʻa Susa, ko e moʻoni te nau maʻu kotoa ha ngaahi tāpuaki, koeʻuhí ko ʻenau foaki ʻenau ngaahi meʻaʻofá ʻi he ʻōlita ʻo e feilaulaú pea mo e ʻofa faka-Kalaisí.13

Naʻe lea ʻa Siosefa F. Sāmita kimui ange fekauʻaki mo e ngāue tokoní, pea naʻá ne loʻimataʻia. “Naʻá ne pehē, “Ko e kakai kotoa pē ʻi he māmaní ko e kakai ia ʻa e ʻOtuá, pea ko hotau fatongia ia ke fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí kiate kinautolu, pea ke huhuʻi ʻakinautolu kuo pekia teʻeki ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Kuo fokotuʻu ʻa e falé ni ki he huafa ʻo e ʻOtuá pea mo e taumuʻa ko iá.”14

Naʻe hangē ne malama mai ha maama ngingila meia Siosefá, pea naʻe fakakaukau ʻa Susa kuo hū mai ha huelo ʻo e laʻaá ʻi he matapā sioʻatá ke ne hulungia hono fofongá. Naʻá ne fanafana ange ki he tangata hono tafaʻakí, “He toki huelo fakaofo moʻoni ʻo e laʻaá. Sio ki ai!”

Naʻe fanafana ange ʻa e tangatá, “ʻOku ʻikai ke laʻā ʻa tuʻa, ka ko e ngaahi ʻao fakapōpōʻuli pē mo e fakapoʻulí.

Naʻe sio ʻa Susa ki tuʻa he matapā sioʻatá peá ne mamata atu ki he langi ʻaoʻaofiá. Naʻá ne toki fakatokangaʻi ko e maama naʻe malama mei he fofonga ʻo Siosefá ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia, naʻá Ne nofoʻia ia.15


ʻI he ʻaho tatau pē naʻe kau atu ki ha konifelenisi ʻa Lua mo Tematangi, ko ha ongomātuʻa kei talavou mei he motu ko Anaá fakataha mo e Kāingalotu kehe mei he ʻotu motu Tuamotú. Naʻe tokangaʻi ʻa e konifelenisí ʻe he Palesiteni Fakamisioná ko Sēmisi Palauni, pea naʻe kamata ia ʻi he fitu pongipongí, ko e taimi tatau pē ia mo hono kamata e ʻuluaki sēsini fakatāpuí ʻi Sōleki Sití.16

ʻI ha ngaahi ʻaho kimuʻa he konifelenisí, ne fakatahataha e kau faifekaú mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ki Putuahala, ko e feituʻu tatau pē ia ʻi Anaa naʻe fakataha ai ʻa ʻAtisoni Pālati mo e Kāingalotu ʻe toko valungeau tupu he meimei taʻu ʻe nimangofulu kimuʻá. Naʻe fakatupu ʻe ha matangi mālohi kimuí ni ʻa e hou tuʻu ʻa e tahí, ka naʻe vave ʻene holo ʻa e matangí pea māfana mai ʻa e ulo ʻa e laʻaá ʻi he koló.17

Naʻe toki kau ʻa Lua mo Tematangi ki he Siasí hili ha ngaahi māhina siʻi mei he tūʻuta ʻa Sēmisi Palauni ʻi he ʻotu motú. ʻI he aʻu ʻa Sēmisi ki Anaá, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe fuʻu kovi ʻaupito ʻa e māvahevahe ʻi he motú koeʻuhi ko e tui fakalotú, ka kuó ne ʻosi papitaiso mo hono foha ko ʻElanitoó ha Kāingalotu foʻou fokosiʻi. ʻI heʻenau tali ke papitaisó, naʻe fakatahaʻi e tui ʻa Lua mo Tematangí pea mo e tuofefine siʻisiʻi ʻo Lua, ko Telai, pea mo hono husepānití, ko Tefanau, ʻa ia naʻá na ʻosi kau ki he Siasí ʻi he taʻu ʻe hiva kimuʻá. Naʻe hoko foki ʻa Telaupua, ʻa e tamai ʻa Luá, ko ha mēmipa ʻo e Siasí pea naʻe toki fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.18

Hili e kamata ʻa e konifelenisí, naʻe lea ʻa Sēmisi Palauni fekauʻaki mo hono fakatapui ʻo e temipalé pea mo hono mahuʻingá. Naʻe lea ʻa Siosefa Tamaloni, ko e taha ʻo e kaumātuʻa naʻá ne toe fakaava ʻa e misiona Tahití, fekauʻaki mo hono langa ʻo e ngaahi temipalé ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Neongo naʻe maile ʻe lau afe ʻa e mamaʻo ʻo e Temipale Salt Lake, ka naʻe lava ʻe he Kāingalotu Tuamotú ʻo fakafiefiaʻi ʻa e ʻaho fakahisitōliá mo ako lahi ange fekauʻaki mo e fatongia ʻoku fuesia ʻe he ngaahi temipalé ʻi hono huhuʻi ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá.

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe lue hifo ʻa e Kāingalotú ki tahi ke mamata ki hono papitaiso ʻe ʻElanitō ha kau ului foʻou ʻe toko nima ʻi he vai māfana ʻo e Pasifikí. Naʻe kau ʻi he Kāingalotu naʻe papitaisó ʻa Mahue, ko e ʻofefine taʻu hiva ʻo Lua mo Tematangí. Hili e papitaisó, naʻe hilifakinima ia ʻe he mali e tuofefine ʻene tamaí ko Tefanau. Hili ia naʻe fakanofo ʻa Lua ko ha kaumātuʻa ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe Telongomaihite, ko ha taki fakalotofonua ʻo e Siasí. Naʻe fakanofo ha Kāingalotu ʻe toko ua kehe mei he ʻotu motú ko e kaumātuʻa pea vaheʻi ke na hoko ko e ongo palesiteni fakakolo.19

Naʻe fakaʻosi ʻa e konifelenisí ʻi ha ʻaho ʻe ua mei ai, pea naʻe loto ʻa e Kāingalotú ke nau toe fakataha mai ʻi he ʻosi ha māhina ʻe tolu. Hili ia naʻe lea māvae ange ʻa Siosefa Tamaloni mo e niʻihi kehe mei he ʻotu motu kaungāʻapí ki honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi Anaá Kimuʻa pea mavahe ʻa Siosefá, naʻe foaki ange ʻe Lua kiate ia ha meʻaʻofa ko ha kiʻi foʻi mataʻitofe.20


Naʻe ʻufiʻufi ʻe he sinoú ʻa e kelekele ʻo e Temipale Sikueá ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻEpelelí lolotonga ia ʻa e fakatahataha mai ha Kāingalotu Hauaiʻi ʻe toko nimangofulu mei he nofoʻanga Iosepá ʻi he matapā ʻo e temipalé ke fakahā ʻenau lekomení.21

Kuo laka hake he taʻu ʻe uá talu mei he ʻaʻahi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki Iosepa ke fakafiefiaʻi hono fokotuʻu ʻo e nofoʻangá. Naʻe hokohoko atu e ngāue mālohi ʻa e Kāingalotú ke fakalakalaka honau fonuá. Neongo ne nau ʻosi fakatau mai ha toe kelekele ʻeka ʻe valungeau kehe pea lava lelei hono tō ha ngoue kehekehe, ka naʻe kei fusimoʻomo fakapaʻanga pē. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tānaki ha paʻanga ke fakaʻosi ʻaki ʻa e temipalé, naʻe foaki ʻe he Kāingalotu Iosepá ha $1,400.22

ʻI he taimi ne ʻilo ai ʻe he kakai ʻo Iosepá kuo fakataimi-tēpileʻi ha ʻaho ke nau kau atu ki hono fakatāpui e temipalé, ne toe fakaivia foʻou ange kinautolu. Naʻa nau ngāue taʻe-tuku ke tō ʻenau ngoue ʻo e faʻahitaʻu failaú kimuʻa pea hokosia e taimi ke nau ō ai he ʻaho ʻe ua ki Sōleki Sití. Naʻe fakaʻaongaʻi kotoa ʻa e palaú, mīsini fakatokaleleí, mīsini fakamolū kelekelé, mo e mīsini vilí kae ʻoua kuo maau e Kāingalotú ke mavahe.23

Neongo ko e meʻa pē ne fie maʻu ke maʻu ha lekomeni ki he fakatāpuí ko e memipasipi pē ʻi he Siasí mo ha holi ke kau ki ai, ka naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotu Iosepá ke fakapapauʻi naʻa nau mateuteu fakalaumālie ke hū ʻi he temipalé. Naʻe meimei toko tolungofulu e kakai ne nau kole ke toe papitaiso kinautolu, pea naʻe fakahoko ha ouau papitaiso makehe ʻi he tānakiʻanga vai ʻo e koló.24

Hili hono fakahā e lekomeni ʻa e Kāingalotu Iosepá ʻi he matapā ʻo e temipalé, naʻa nau hū ki loto ʻo nau fou atu ʻi hono ngaahi loki lahí. Naʻe ʻave ʻe he Kāingalotu ʻi Laʻié ha kiʻi tēpile kuo teuteuʻi ʻaki e ʻakau fefeka ʻo Hauaiʻí ki he temipalé, pea mo ha foʻi vaʻakau ʻe ua kuo teuteuʻi ʻaki e fulufuluʻi manupuna Hauaiʻí pea naʻe fakaʻaliʻali ia ʻi he tuliki ʻe taha ʻo e loki silesitialé. Ne teuteuʻi ʻe he kau fafine ʻo e ngaahi houalotu ʻo e Fineʻofa ʻa Hauaiʻí ʻa e ongo foʻi pou ʻoku ui ko e kāhili, ʻa ia ʻokú na fakataipe ʻa e ʻulungaanga fakaʻeiʻeikí mo e maluʻi fakalaumālié.25

Naʻe ʻikai fuoloa kuo nofoʻi ʻe he Kāingalotu Iosepá mo e niʻihi kehe pē ʻe toko uaafe tupu honau ngaahi nofoʻangá ʻi he loki fakatahaʻangá. Naʻa nau hiva fakataha, fakafanongo ki he lotu fakatāpuí, pea nau Kalanga Hosana. Hili ha foʻi himi ʻe taha, naʻe fakamālō ʻa Uilifooti Utalafi ki he kakaí koeʻuhi ko ʻenau ngaahi foaki ki he temipalé mo fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisi.26

Hili ia, naʻá ne kole kia Siaosi Q. Kēnoni ke lea. Naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻOku lahi ange ʻaupito hotau misioná ʻiate kinautolu kuo nau muʻomuʻa atu ʻiate kitautolú. ʻOku fakatoka ʻe he Kāingalotú ʻa e fakavaʻe ʻo ha ngāue, ʻoku ʻikai lava ke nau makupusi ʻa hono lahí.”

Kimuʻa peá ne fakaʻosí, naʻá ne lea ki he Kāingalotu Iosepá ʻi heʻenau lea fakafonuá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku lau miliona ʻa e ngaahi laumālie kuo nau pekia ka ʻoku ʻikai lava ke nau ʻalu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e kií.” Ko ʻene ʻuhingá ki he kau Hauaiʻi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻa ia te nau tali ʻa e ongoongoleleí, pea naʻá ne fakamoʻoni naʻe fie maʻu ʻe he Siasí ke fakahoko ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí ʻa e ngāue fakatemipalé maʻa honau kāinga kuo pekiá.27

Kimui ange ai, naʻe lea ha tangata ko J. Mahoe ʻi ha fakataha ʻa e kolo ʻi Iosepá fekauʻaki mo ʻene aʻusia ʻi he fakatāpui[ʻo e temipalé] pea mo e lēsoni mahuʻinga naʻá ne ako aí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku lava ʻo ʻalu ki he temipalé peá u fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko aí.” “ʻOku fie maʻu ke tau fekumi ki heʻetau ngaahi tohihohokó.”28


ʻI he hoko ʻa e hongofulú ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 19 ʻo ʻEpelelí, naʻe fakahoko ha fakataha makehe ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he temipalé maʻá e kau taki māʻolungá mo e kau palesitenisī fakasiteikí hono kotoa. ʻI he taimi naʻe fakataha mai ai e kau tangatá, naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe he kau palesitenisií ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e fakatāpui ʻo e temipalé pea mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotú.29

Naʻe taufetongi ʻa e houʻeiki tangatá ʻi hono fakahoko ha fakamoʻoni mālohi ʻi hono kotoa ʻo e pongipongí. ʻI heʻenau ʻosí, naʻe tuʻu ʻa Uilifooti ʻo tānaki atu ʻene fakamoʻoní ki haʻanautolú. Naʻá ne pehē, “Kuó u ongoʻi lahi ange ʻa e ʻi heni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fakatapui ko ʻení ʻi ha toe meʻa kuó u ongoʻi kimuʻa, tukukehe ha meʻa pē ʻe taha. Naʻá ne toki lea leva fekauʻaki mo e taimi naʻe hanga ai ʻe Siosefa Sāmita ʻo ʻoange ʻa ʻene fekau fakaʻosi ki he kau ʻaposetolo ʻi Nāvuú.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Uilifooti ʻo pehē, “Naʻá ne tuʻu pē ʻi ha houa ʻe tolu. Naʻe hangē ne fakafonu ʻa e lokí ʻaki ha afi fakaʻauhá, pea naʻe ulo ʻa e fofonga ʻo Siosefá ʻo hangē naʻe lanu meimei engeenga mo lanu melomeló.”30

Naʻe lea foki ʻa Uilifooti fekauʻaki mo ʻene mamata kia Pilikihami ʻIongi mo Hiipa Kimipolo ʻi ha mata-meʻa-hā-mai hili ʻena pekiá. Naʻe fakatou heka ʻa e ongo tangatá ʻi ha saliote ki he konifelenisí, pea naʻá na fakaafeʻi ʻa Uilifooti ke nau ō. Naʻe tali ia ʻe Uilifooti pea naʻá ne kole ange kia Pilikihami ke ne fai ha lea.

Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki ai, “Kuo lava ʻeku malanga ʻi he māmaní, ka kuó u haʻu ke fakamamafaʻi kiate kimoutolu ʻa e meʻa naʻe fakahā mai ʻe Siosefa kiate au ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitau Momokó, ʻa ia ko e: fekumi maʻu pē ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea te ne fakahinohinoʻi totonu koe.”31

Ko ʻeni naʻe tatau pē mo e pōpoaki ʻa Uilifooti ki he kau taki māʻolungá. Naʻá ne pehē, “ʻOkú ke fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki mo fakahinohinoʻi koe.” Akoʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea te ke tupulaki.”32


Naʻe fangongo ʻa e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ko Sina ʻIongi ki he hiva ʻa e kau ʻāngeló ʻi he temipale Ketilaní ʻi heʻene kei finemuí. Hili ha ngaahi taʻu lahi, kuó ne ngāue faivelenga ʻi he Fale ʻEnitaumeni ʻi Sōleki Sití mo e ngaahi temipale ʻi Seni Siaosí, Lōkani, mo Manitai. Ko ʻeni te ne tokangaʻi ʻa e kau fafine ngāue ouau kotoa ʻi he Temipale Salt Lake.33

ʻI he pō hili e ʻuluaki sēsini fakatāpuí, naʻe fai ʻe Sina ha fakamoʻoni kau ki he temipalé ʻi ha konifelenisi tokolahi ʻa e kau Fineʻofá. Naʻá ne talaange ki he kakai fefiné, “Kuo teʻeki ke ʻi ai ha ʻaho pehē ʻi ʻIsileli kimuʻa.” “ʻE tupulaki ʻo vave ange e ngāue ʻa e ʻEikí mei he ʻahó ni ʻo fāi atu.”34

Naʻe fai ʻe heʻene sekelitali ko ʻEmeline Uelé ha fakamoʻoni meimei tatau ʻi he ngaahi peesi ʻo e Womanʻs Exponent. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fuʻu mahuʻinga ʻi he kuongá ni ka ko hono fakaava ʻo e fale māʻoniʻoni ko ʻení ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻoku fekauʻaki mo e kakai moʻuí mo e pekiá, ʻa e kuohilí mo e lolotongá, ʻa e ʻenitaumení mo e ngaahi fuakavá ʻa ia ʻoku nau fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí mo e kāingá ʻi he ngaahi haʻi ʻoku ʻikai lava ke fakamāvahevaheʻí.”35

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, hili hono fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e sēsini fakatāpui fakaʻosi ʻo e temipalé, naʻe fakahoko ʻe Sina mo ʻEmeline ʻa e ngaahi teuteu fakaʻosi ke na fononga fakahahake ke kau atu ki ha konifelenisi ʻa e kakai fefiné ʻi he Worldʻs Columbian Exposition ʻi Sikākou, ko ha fea fisifisimuʻa naʻe ʻuhinga ke fakaʻaliʻali ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e saienisí mo e ʻulungaanga fakafonua mei ha ngaahi puleʻanga lahi. Hangē ko e ʻuluaki konifelenisi ʻa e Houʻeiki Fafine ʻo e Fakataha Alēlea Fakafonuá ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻa angé, ʻe ʻomi ʻe he fakaʻaliʻalí ha faingamālie maʻá e kau taki ʻo e Fineʻofá mo e Kautaha Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemuí ke fakafofongaʻi ʻa e Siasí mo feʻiloaki mo e kakai fefine ivi tākiekina mālohi mei he māmaní kotoa.36

Naʻe mavahe ʻa e ongo kaungāmeʻá ki Sikākou ʻi he ʻaho 10 ʻo Meé. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē ne fononga e lēlué ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo ʻa ia ne laulau uike ke fononga ai ʻi he taʻu ʻe nimangofulu kimuʻá, ʻi he taimi naʻe fuofua omi ai ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe ongoʻi lōmekina ʻe ʻEmeline ʻi hono lotó ʻi heʻene kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí ʻi heʻene fakakaukau atu ki he kuohilí. Neongo naʻe kātekina ʻe he Kāingalotú ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he vaeuaʻi senituli kuo ʻosí, ka kuo nau aʻusia ha ngaahi lavameʻa lahi foki.37

Naʻe toe manatu ʻa Sina ki he kuohilí. Naʻá ne talaange kimui ange kia ʻEmeline, “ʻOku uesia hotau tokolahi ʻe he fakaʻau mai ʻa e taimí.” “ʻI he taimi ʻoku tau mavahe ai mei he moʻui ko ʻení ki hotau mālōlōʻangá hili ʻetau ngaahi feilaulau ʻoku ʻikai malava ke fakamatalaʻí, fakatauange ke hangē ko e fakaʻofoʻofa taha ʻo e tō ʻa e laʻā ʻi ʻIutaá, ke ala lava ʻe he tokolahi ʻi he kahaʻú ʻo maʻu ha ʻuhinga ke nau fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e kakai fefine anga fakaʻeiʻeiki ʻo e toʻu tangata ko ʻení.”38


ʻI he taimi naʻe fononga ai ʻa Sina ʻIongi mo ʻEmeline Uele ki he Worldʻs Columbian Exposition, naʻe maʻu ʻe ʻAna Uitisou ha tohi mei hono foha ko Sioné ne ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Hāvātí. Ne meimei lava ha māhina ʻe taha, mo e tatali loto vēkeveke ʻa Sione ke maʻu mai ha tohi mei heʻene fineʻeikí mo hono tehina, ko ʻOsipōní fekauʻaki mo e fakatāpui ʻo e temipalé. Ka ne teʻeki ai ke aʻu ange ha meʻa he taimi ko iá.

Naʻe tohi ʻe Sione ʻo pehē, “Kuó u fiu he lau nusipepa fekauʻaki mo e fakatāpuí. ʻOku ou fie fanongo fakatāutaha ange ki ai koeʻuhí ʻoku lahi ange ʻa e fakamatala ʻi ha tohi (letter) ʻi ha nusipepa ʻo e māmaní kotoa.”39

ʻIo, naʻe ʻosi tohi pē ʻa e fāmilí kia Sione fekauʻaki mo e fakatāpuí, ka neongo ko e vave taha ia ʻa e ngāue ki he meilí ʻi he ʻosi atu e ngaahi taʻú, ka naʻe ʻikai ke vave feʻunga ia kiate ia.

Ne kau fakataha ʻa ʻAna mo ʻOsipooni ki ha sēsini fakatāpui. Kimui ange aí, naʻe kau atu ʻa ʻOsipooni ia ki ha sēsini makehe mo e fānau mo e toʻu tupu ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI heʻene hū atu ki he temipalé, naʻá ne mamata ki ha tāvalivali ʻo ha kau fafine paionia ʻe toko tolu, ko e toko taha ai ko e fefine Noauē.40 Ko e tāvalivalí ko ha fakaʻapaʻapa ia ki he tui mo e feilaulau ʻo e hikifonua mai ʻa ha kau fafine tokolahi, kau ai ʻa ʻAna, ʻa ia naʻá ne mavahe mei honau fonua tupuʻangá ke fakataha ki Saione.

Kuo meimei ʻosi e taʻu ʻe hongofulu talu mei hono fakahoko ʻe he kau Uitisoú ʻenau fononga ki ʻIutaá. Ko ʻeni, kuo nau maʻu ha feituʻu siʻisiʻi mo fakafiemālie ʻi Sōleki Siti ke nau nofo ai, pea naʻe ofi pē ki he falekoloa naʻe ngāue ai ʻa ʻOsipōní. Ne ʻi ai ha pisinisi fale tuitui ʻa ʻAna pea naʻá ne ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofa hono uōtí. Naʻá ne fakataha maʻu pē foki mo e Kāingalotu Sikenitinēvia kehé ʻi he Holo Fakasōsiale motuʻá.41 Kuó ne maʻu ha ʻapi ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú, pea ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻene tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Kimuʻa ke ne tali iá, naʻá ne hangē ha taha ne fanauʻi kuo kuí. Ko e taimi ní kuó ne lava ʻo sio.42

Ka naʻe hohaʻa ʻa ʻAna kia Sione. Naʻá ne toki tohi mai kimuí ni fekauʻaki mo ʻene fāinga ke tui ki ha ngaahi konga ʻe niʻihi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne ako ha ngaahi meʻa maʻongoʻogna lahi mei heʻene kau palōfesa ʻi Hāvātí. Ka naʻe fakatupu foki ʻe heʻenau ngaahi leá ke ne fakafehuʻia ʻene tuí. Naʻe fuʻu uesia moʻoni ia ʻe heʻene veiveiuá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi ʻaho kehé naʻá ne fakapapauʻi ia.43

Naʻe lotua fakaʻaho ʻe ʻAna hono fohá, naʻá ne fuʻu hohaʻa ʻaupito koeʻuhí ko ʻene veiveiuá. Ka naʻe ʻilo[ʻe ʻAna] kuo pau ke maʻu[ʻe hono fohá] haʻane fakamoʻoni pe ʻaʻana ki he ongoongoleleí. Naʻá ne tohi kia Sione, “Kapau ne teʻeki ai ke ke maʻu haʻo fakamoʻoni kimuʻa, pea ko e taimí ʻeni ʻoku totonu ke ke maʻu ia.” “Kapau te ke fekumi fakamātoato pea moʻui maʻa, te ke maʻu ia. Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, kuo pau ke tau ngāueʻi ia.”44

Naʻe fakapapauʻi ʻe he temipalé kia ʻAna ʻene tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Naʻa mo e kimuʻa pea nau mavahe mei Nāvuú, kuo ʻi ai e ʻamanaki lelei ʻa e Kāingalotú ki he kikite ʻa ʻĪsaia ʻe tānaki fakataha ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻEpeleli 1893, kuo hū ʻi he temipalé ha kau tangata, kakai fefine, mo e fānau ʻe toko valumano tupu—ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e kau hikifonua mai mei ʻIulope mo e ʻotu motu ʻo e tahí—ke kau ʻi he sēsini fakatapuí. Kuo nofoʻia ʻe he laumālie ʻo e ʻofá mo e uouongatahá ʻa e fakataha takitaha, pea naʻe ʻongoʻi ʻe he Kāingalotú hangē kuo fakahoko ʻa e folofola ʻa e ʻEikí.45

Ko ʻeni, kuo ofi ʻa e kamataʻanga ʻo ha senituli foʻou, pea lava ke hanganaki atu ʻa e Kāingalotú ki ha ngaahi ʻaho fakafiefia ange mo fakatupulaki lahi ange. Ko e ngaahi temipale ʻe fā ʻi ʻIutaá, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e lahi fau ʻo e feilaulaú mo e tuí, ko ha kamataʻanga pē ia. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he taimi ʻe taha, “Oku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga lahi ʻoku kei toe ke fai kapau ʻoku tau faivelenga. Te tau lava ke langa ha ngaahi temipale, ʻio, ʻe lauafe, pea langa e ngaahi temipalé ʻi he ngaahi fonua kotoa pē ʻo e māmaní.”46

ʻI he taimi naʻe hū ai ʻa ʻAna ʻi he Temipale Salt Lake, naʻá ne ongoʻi ʻa e toputapu ʻo e feituʻú. Naʻá ne fakahā ia kia Sione ʻi haʻane tohi, “Naʻá ku feinga ke u nofo ʻi he loki silesitialé ʻi he fuoloa taha naʻe malavá. Naʻá ku mamata ki ai peá u ongoʻi ne hangē naʻe malama ha maama ʻiate aú pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha feituʻu ʻi he māmaní naʻe mahuʻinga kiate au.”

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Naʻe nāunauʻia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ai, ʻoku fakafonu ʻa e feituʻú ʻe ha faʻahinga melino kuo faitāpuekina ʻaki ʻa ia he ʻikai lava ke fakamatalaʻi ka ʻe kinautolu pē kuo nau ʻi aí pea kuo nau maʻu ʻa e māʻoniʻoni ʻo e māʻoniʻoní.”47

  1. “A Multitude Is Coming,” Salt Lake Herald, Apr. 2, 1893, 8; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 5, 1893; “Crowds of Visitors,” Salt Lake Herald, Mar. 9, 1893, 8; vakai foki, “An Address,” Deseret Evening News, Mar. 18, 1893, 4.

  2. George Q. Cannon, Journal, Aug. 4, 1892; Woodruff, Journal, Mar. 14, 1893; “A Multitude Is Coming,” Salt Lake Herald, Apr. 2, 1893, 8; “The Meetings and Attendance,” Deseret Weekly, May 6, 1893, 614; vakai foki, Hammond, Journal, Apr. 4, 1893.

  3. Joseph H. Dean, Journal, Apr. 5, 1893; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893; Whitaker, Autobiography and Journals, 46; “Viewing the Temple,” mo e “A Voice from the South,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1, 5; “The Temple Dedication,” Salt Lake Tribune, Apr. 6, 1893, 5. Tefitó: Temipale Sōlekí

  4. Griggs, Journal, Apr. 6, 1893; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286; “Angry Elements,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1.

  5. Griggs, Journal, Apr. 6, 1893; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286, 292; Flake, Autobiography and Journal, [47]; “Angry Elements,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893.

  6. “A Singular Circumstance,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 8. Tefitó: Crickets and Seagulls

  7. Gates, “More than a Halo,” 683; Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 3–5; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 149f–150. Tefitó: Susa Young Gates

  8. Talmage, House of the Lord, 198; “The Interior,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1893, 1; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286; Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 3–4; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 150–51; Hammond, Journal, Apr. 6, 1893; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893.

  9. [Emmeline B. Wells], “Temple Dedication,” Woman’s Exponent, Apr. 15 and May 1, 1893, 21:156; McAllister, Journal, Apr. 6, 1893.

  10. Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 1; Woodruff, Journal, Mar. 12, 1887, mo e Dec. 31, 1893.

  11. “Annual Conference,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 5; vakai foki, Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 1; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893; Francis Marion Lyman, Journal, Apr. 6, 1893; Hammond, Journal, Apr. 6, 1893; mo e Woodruff, Journal, Mar. 17–18, 1893. Tefitó: Temple Dedications and Dedicatory Prayers

  12. George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893; “Annual Conference,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 5; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 18.

  13. [Gates], “Precious Promise,” 376; “The Temple,” Deseret News, Feb. 19, 1853, [2]; Caldwell, “Susa Young Gates,” 1; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 150.

  14. Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 20.

  15. Gates, “More than a Halo,” 683; vakai foki, Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 4–5.

  16. Vakai, Damron, Diary, Apr. 5 and 6, 1893; Society Islands Mission, Membership Records, 256, 258; “Society Islands Mission,” Tahiti Papeete Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 2, part 2, Apr. 6, 1893; and Brown, Life of a Pioneer, 503. Tefitó: Tahiti

  17. Damron, Diary, Mar. 31, 1893; Apr. 1 and 6, 1893; Society Islands Conference Report, Sept. 24, 1846, in Historian’s Office, Minutes and Reports (local units), CHL; “Society Islands Mission,” Tahiti Papeete Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 2, part 2, Apr. 6, 1893; James Brown to the First Presidency, May 9, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  18. Society Islands Mission, Membership Records, 256–58; James Brown to the First Presidency, May 9, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  19. Damron, Diary, Apr. 6, 1893; Brown, Life of a Pioneer, 503; Society Islands Mission, Membership Records, 256–58.

  20. Damron, Diary, Apr. 5 and 8, 1893.

  21. Cluff, Journal, Mar. 21, 24, 26, and 28, 1893; Apr. 1, 2, and 9, 1893; vakai foki “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10. Tefitó: Hauaiʻi

  22. Atkin, “History of Iosepa,” 24, 37, 47; “From the Hawaiian Colony,” Deseret Evening News, July 13, 1892, 8; Panek, “Life at Iosepa,” 70; Cluff, Journal, May 1, 1892.

  23. Cluff, Journal, Mar. 24 and 28, 1893; vakai foki, Panek, “Life at Iosepa,” 71.

  24. Cluff, Journal, Mar. 20, 1893; Apr. 1 and 2, 1893; vakai foki, Woodruff, Journal, Mar. 14, 1893.

  25. Cluff, Journal, Apr. 6 and 9, 1893; “Beautiful Table,” Daily Bulletin, Mar. 3, 1893, [3]; Osborne J. Widtsoe to John Widtsoe, Apr. 23, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Rose, Conant, and Kjellgren, “Hawaiian Standing Kāhili,” 274, 279; Matthew Noall to the First Presidency, Oct. 10, 1892; Feb. 28, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  26. “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 9, 1893, 35.

  27. George Q. Cannon, Journal, Apr. 9, 1893; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 9, 1893, 35–36; Iosepa Branch, Historical Records, Apr. 23, 1893. Naʻe fakatonutonu ʻa e sētesi fakaʻosi ʻo e leá ke lava ʻo lau; “naʻe ʻikai ke nau” ko e ʻuluaki sētesí ia kae liliu ke “ʻoku ʻikai ke nau.”

  28. Iosepa Branch, Historical Records, Apr. 23, 1893. Naʻe liliu ʻa e konga leá ke mahino; naʻe tānaki atu ʻa e fo ʻi lea ko e “fakamoʻoni.”

  29. George Q. Cannon, Journal, Apr. 19, 1893; Cowley, Journal, Apr. 19, 1893.

  30. George Q. Cannon, Journal, Apr. 19, 1893; Lund, Journal, Apr. 19, 1893; Nuttall, Diary, Apr. 19, 1893; vakai foki, Kau Māʻoniʻoni, voliume 1, vahe 42.

  31. Lund, Journal, Apr. 19, 1893. Naʻe liliu e konga leá ke mahino; tānaki atu ki ai e foʻi lea ko e “mo.”

  32. Nuttall, Diary, Apr. 19, 1893.

  33. [Gates], “Sketch of Sister Zina D. Young,” 293–94; Bradley and Woodward, 4 Zinas, 364–65.

  34. Relief Society General Board, Minutes, Apr. 6–7, 1893. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke liliu e “naʻe maʻu” ke “ʻoku maʻu” mo e “naʻe” ke “ʻe.”

  35. [Emmeline B. Wells], “Temple Dedication,” Woman’s Exponent, Apr. 15 and May 1, 1893, 21:156.

  36. “The Meetings and Attendance,” Deseret Evening News, Apr. 25, 1893, 4; Handy, Official Directory of the World’s Columbian Exposition, 42, 191–92; [Emmeline B. Wells], “Women and the World’s Fair,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1892, 21:84; Neilson, Exhibiting Mormonism, 84–94; Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, 93, 202; see also Wells, Diary, volume 16, May 5, 1893. Ngaahi Tefitó: Zina D. H. Jacobs Young; Emmeline B. Wells

  37. Wells, Diary, volume 16, May 10 and 12, 1893; “World’s Fair Exodus,” Salt Lake Herald, May 11, 1893, 2.

  38. Zina D. H. Young to Emmeline B. Wells, Aug. 14, 1893, Zina Card Brown Family Collection, CHL.

  39. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 30, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; vakai foki, Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  40. Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 2, 1893; Apr. 23, 1893; Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 25, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  41. Widtsoe, In the Gospel Net, 89–90, 94–95; “Widtsoe, Anna Karine Gaarden,” in Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 3:734–35; vakai foki, hangē ko ʻení, “The Scandinavian Hotel,” Sunday Herald (Salt Lake City), Feb. 26, 1893, 8; and “The Clubs Will Meet,” Sunday Herald, Apr. 23, 1893, 8.

  42. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  43. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 31, 36–38; John A. Widtsoe, “For 50th Anniversary Volume of Class of ’94 Harvard,” 3, John A. Widtsoe, Papers, CHL; John Widtsoe to Carl L. Anderson, Mar. 23, 1914, John A. Widtsoe, Papers, CHL; see also Reuben, Making of the Modern University, 133–35; and Marsden, Soul of the American University, 50.

  44. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  45. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Isaiah 2:2; Lee, Journal, Jan. 13, 1846, 79; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 24, 1893; “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10; “Meetings and Attendance,” Deseret Evening News, Apr. 25, 1893, 4; Hammond, Journal, Apr. 4 and 7, 1893; Lund, Journal, Apr. 18, 1893; vakai foki, Kau Māʻoniʻoni, voliume 1, vahe 46.

  46. Brigham Young, School of the Prophets, Jan. 25, 1868, Church History Department Pitman Shorthand Transcriptions, CHL; vakai foki, “Remarks,” Deseret News, Oct. 14, 1863, [4]–[5]; Talmage, House of the Lord, 23; and Holzapfel, Every Stone a Sermon, 91–95. Lea naʻe fai hano liliu ke mahino; fakalahi mei he tatau totonu ʻo e tohinima nounoú ʻoku ʻi ai ʻeni “te tau lava ke langa ha ngaahi temipale ʻio ʻe lauafe pea langa ha ngaahi temipale ʻi he fonua kotoa pē.”

  47. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 25, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.