Hisitōlia ʻo e Siasí
6 Hangē ha Mana ʻe Fitu


“Hangē ha Mana ʻe Fitu,” vahe 6 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 6: “Hangē ha Mana ʻe Fitu”

Vahe 6

Hangē ha Mana ʻe Fitu

ʻĪmisi
ko ha fale ʻakau lahi ʻi he sinoú

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1847, naʻe nofo ʻa ʻŌliva Kautele mo hono uaifi ko ʻIlisapesi ʻAná, mo hona ʻofefine ko Malia Luʻisá, ʻi ha kiʻi kolo ʻi he Vahefonua Uisikonisiní, meimei maile ʻe nima ngeau mei he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. Naʻá ne taʻu fāngofulu mā taha pea naʻá ne ako lao mo hono taʻoketé. Kuo ʻosi atu ha meimei taʻu ʻe uofulu talu mei he hoko ʻa ʻŌliva ko e tangata tohi ʻa Siosefa Sāmita ki he liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne kei tui pē ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka ʻi he taʻu ʻe hiva kuo ʻosí naʻá ne nofo mavahe mei he Kāingalotú.1

Naʻe mali ʻa Fineasi ʻIongi, ko e taʻokete ʻo Pilikihami ʻIongí, ki he tuofefine siʻisiʻi ʻo ʻŌliva ko Lusí, pea naʻe kaungāmeʻa vāofi e ongo tangatá mo na faʻa fetohiʻaki. Naʻe faʻa fakahā e Fineasi kia ʻŌliva naʻe kei tali lelei pē ia ʻi he Siasí.2

Naʻe fetuʻutaki foki mo ha ngaahi kaungāmeʻa fuoloa kia ʻŌliva. Naʻe fakaafeʻi foki ʻe Samu Puleineni, ko e taha ako ngāue kimuʻa ʻa ʻŌliva ʻi he ʻōfisi paaki ʻi Ketilaní, ke nau folau mo e Kāingalotú ʻi he Pulukiliní. Naʻe hangē ko Uiliami Felipisi, ʻa ia naʻe tuʻo taha ʻene mavahe nounou mei he Siasí hili haʻane taʻefemahinoʻaki mo Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakaafeʻi ʻa ʻŌliva ke nau fononga ki he hihifó. Naʻe tohi ʻe Viliami ʻo pehē, “Kapau ʻokú ke tui ko ʻIsileli kimautolu, haʻu ke tau ō pea te mau fai lelei kiate koe.”3

Ka naʻe kei lotomamahi lahi pē ʻa ʻŌliva. Naʻá ne tui naʻe hanga ʻe Tōmasi Maasi, Sitenei Likitoni, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo liliu e fakakaukau ʻa Siosefa mo e fakataha alēlea maʻolungá ʻo kau kiate iá ʻi Mīsuli. Pea naʻá ne manavasiʻi naʻá ne ongoongo kovi ʻi he Kāingalotú ʻi heʻene mavahe mei he Siasí. Naʻá ne loto ke nau manatuʻi e ngaahi meʻa lelei naʻá ne fakahokó, tautautefito ki hono fatongia ʻi he liliu e Tohi ʻa Molomoná pea mo e fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí.4

Naʻe tuʻo taha haʻane tohi kia Fineasi ʻo pehē, “Kuó u fakaʻehiʻehi mei he kaveingá ni. Te ke pehē pē kapau naʻá ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sioné mo hotau tokoua ko Siosefa kuo mamaʻo atú, ke maʻu e lakanga fakataulaʻeiki maʻulalo angé, pea ʻi he ʻao ʻo Pitá ke maʻu e lakanga fakataulaʻeiki maʻolunga angé.”5

Naʻe ʻikai foki ke fakapapauʻi ʻe ʻŌliva pe naʻe maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ke puleʻi e Siasí. Naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻaposetolo kehe naʻá ne ʻiló, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha fakamoʻoni naʻe uiuiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ke tataki e Kāingalotú. Naʻá ne tui he taimi ko ʻení naʻe ʻikai ngāue lelei ʻa e Siasí pea naʻa nau tali ki ha taki.

ʻI Siulai, fakafuofua ki he taimi ne aʻu ai e kulupu muʻomuʻá ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe ʻaʻahi ʻa Viliami Makalelini ko ha ʻaposetolo mālōlō kia ʻŌliva. Naʻe loto ʻa Viliami ke fokotuʻu ha siasi foʻou ʻi Mīsuli ʻo fakatefito ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea naʻá ne fakaʻamu te ne kau fakataha mo ʻŌliva. Naʻe ueʻi ʻe he ʻaʻahí ʻa ʻŌliva ke tohi ki he tuongaʻane hono uaifí, ʻa Tēvita Uitemā, ko ha kaungā fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻŌliva ne palani foki ʻa Viliami ke ne ʻaʻahi kia Tēvita, pea naʻá ne loto ke ne ʻilo pe ko e hā e fakakaukau ʻa Tēvita fekauʻaki mo Viliami mo ʻene ngāué.6

Naʻe tohi mai ʻa Tēvita ʻi ha uike ʻe ono mei ai, ʻo fakamatala ai naʻe ʻosi ʻaʻahi ange ʻa Viliami kiate ia. Naʻe fakahā ʻe Tēvita ʻo pehē, “Kuó ma fokotuʻu, pe kamata ke toe fokotuʻu e siasi ʻo Kalaisí, pea ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke ke hoko ko e taha hoku ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e siasí.”7

Naʻe fakakaukau ʻa ʻŌliva ki he fokotuʻú. Te ne toe maʻu ha faingamālie ʻi hono fokotuʻu ha kau palesitenisī foʻou ʻo e siasí fakataha mo Tēvita mo Viliami ʻi Mīsulí, ke malangaʻi e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ka ko e ongoongolelei tatau nai ia naʻá ne tali ʻi he 1829? Pea naʻe maʻu nai ʻe Tēvita mo Viliami ʻa e mafai mei he ʻOtuá ke fokotuʻu ha siasi foʻou?8


‘I he pongipongi ʻo e ʻaho 19 ʻo ʻOkatopa 1847, naʻe fakatokangaʻi ʻe he ongo ʻaposetolo ko Uilifooti Utalafi mo ʻAmasa Laimaní, ha kau tangata ʻe toko fitu ne nau ʻalu hake mei ha vao ʻakau. Ko e angamahení, ne ʻikai ha fakatuʻutāmaki mei he kau muli ʻi he halá. Ka naʻe hohaʻa ʻa Uilifooti ʻi he ʻasi fakafokifā ʻa e kau tangatá ni.

ʻI he ʻaho ʻe ua kimuʻá, naʻá ne tuli pulufalō ai mo ʻAmasa mo ha kau tangata kehe ke fafanga ʻaki e kulupu faingataʻaʻia ʻa Pilikihami ʻIongí. Naʻe kei laka hake he uike ʻe taha ʻenau fononga ki he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, ʻa e feituʻu ne nau taumuʻa ki aí. ʻE faingataʻa ke fakaʻosi ʻe he kulupú ʻenau fonongá, kapau he ʻikai maʻu e kakanoʻi pulufalō naʻe faʻo ki he saliote ʻe tolu ʻa e kau tuli manú. Naʻe ʻosi puke honau tokolahi.9

Naʻe siofi fakalelei ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e kau mulí, ʻo ʻuluaki fifili pe ko ha kau ʻInitia kinautolu. Ka ‘i he fakaʻau ke nau ofi maí, naʻe lava e kau ʻaposetoló ʻo tala ko ha kau tangata pālangi—mahalo ko ha kau sōtia—naʻa nau heka hoosi. Pea naʻe vave ʻaupito ʻenau lele mai ki he kau tuli manú.

Naʻe toʻo hake ʻe Uilifooti mo e kau tuli manú ʻenau meʻataú ko e teuteu ke maluʻi kinautolu. Ka ‘i he aʻu mai e kau mulí, naʻe ʻohovale ʻa Uilifooti mo fiefia ke mamata ki he fofonga ʻo Hōsea Sitautí, ko e polisi pule ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. Naʻe ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó fekauʻaki mo e tūkunga faingataʻaʻia ʻo e kulupu ne fokí, pea naʻe fekauʻi mai ʻa Hōsea mo ʻene kau tangatá ke foaki ha meʻatokoni maʻá e kau fonongá mo ʻenau fanga monumanú.10

Naʻe fakaivia e kulupú ʻi he tokoní, pea naʻe hoko atu ʻenau fonongá. ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopá, ʻi heʻenau aʻu ki ha maile nai ʻe taha mei he nofoʻangá, naʻe fakaʻilonga ʻa Pilikihami ki heʻene kulupú ke nau tuʻu pea fakatahataha mai. Naʻe mei ʻosi e ʻaho faingataʻa ʻo e fonongá, pea naʻe vēkeveke e kau tangatá ke sio ki honau fāmilí, ka naʻá ne loto ke lea kiate kinautolu kimuʻa pea nau mātukú.

Naʻá ne pehē, “Fakamālō atu ʻi homou angalelei mo e loto-fiemālie ke talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuní.” Ne laka siʻi hake he māhina ʻe ono, ʻa ʻenau fononga ʻi ha maile ʻe uaafe tupu ʻo ʻikai ha fakatuʻutāmaki lalahi pea ʻikai ha mate. Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Kuo tau aʻusia ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí. Kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí.”11

Naʻá ne fakaʻatā e kau tangatá, pea nau foki ki honau salioté. Naʻe fononga leva e kulupú ʻi he maile nae toé ki he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. ʻI he aʻu atu e ʻū salioté ki he nofoʻangá kimuʻa pē pea tō e laʻaá, naʻe hū mai e Kāingalotú mei honau falé ke talitali lelei e kau tangatá. Naʻe tuʻu ha haʻofanga kakai ʻi he veʻehalá ke lulululu mo kinautolu mo fiefia ʻi he meʻa kuo nau fakahoko ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e ʻEikí.12


Naʻe fiefia lahi ʻa Uilifooti ke toe sio ki hono uaifí mo e fānaú. Naʻe fanauʻi ʻe Fīpē ʻi he ʻaho ʻe tolu kimuʻá, ha kiʻi pēpē taʻahine moʻui lelei. Ko e taimi ko ʻení naʻe maʻu ʻe he fāmili Utalafí ha fānau moʻui ʻe toko fā: Uili, Fīpē ʻAmelia, Sūsana, mo e kiʻi pēpē toki fanauʻi ko Seiá. Naʻe ʻi ai foki ha foha ʻe taha ʻa Uilifooti ko Sēmisi, mo hono uaifi tokolahi ko Mele ʻAna Siakisoní, ʻa ia naʻá ne mali mo ia ʻi ha taimi nounou pē hili ʻene foki mei ʻIngilaní. Naʻe ʻalu ʻa Mele ʻAna mo Sēmisi ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, fakataha mo e tamai ʻa Uilifōtí.

Naʻe tohi ʻe Uilifooti kau ki heʻene foki ki ʻapí ʻo pehē, “Naʻe fakalata mo fakafiefia e meʻa kotoa, pea ne mau ongoʻi ko ha tāpuaki ia ke mau toe fakataha.”13

ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe faʻa fealēleaʻaki fakataha e kau ʻaposetolo ʻe toko hiva ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó mo e ngaahi nofoʻanga takatakai aí. Lolotonga e ngaahi fakataha ko ʻení, naʻe fakakaukau maʻu pē ʻa Pilikihami ki he kahaʻu ʻo e kōlomú. ʻI he fononga foki mei he Teleʻa Sōlekí, naʻe fakahā ʻe he Laumālié kia Pilikihami naʻe finangalo e ʻEikí ke toe fokotuʻutuʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, kae lava ke fakahā tauʻatāina ʻe he kau ʻaposetoló e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní.14

Naʻe fuoloa e momou ʻa Pilikihami ke lea ki he kōlomú fekauʻaki mo e kaveingá. Naʻe mahino kiate ia naʻe fakamavaheʻi ia ʻi hono ngaahi fatongia ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mei he kau ʻaposetolo kehé, ʻo ʻoange ai kiate ia ʻa e mafai ke maʻu fakahā maʻá e kōlomú mo e tokotaha kotoa pē ʻi he lakanga tauhi ko iá.

Ka naʻe mahino foki kiate ia he ʻikai ke ne lava ʻo ngāue toko taha. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he 1835 naʻe pau ke fai ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi tuʻutuʻuní ʻi he loto-taha pe ʻikai teitei fai ha meʻa. ‘I he fakahinohino fakalangí, naʻe totonu ke ngāue e kau ʻaposetoló “ʻi he angatonu kotoa pē, ʻi he māʻoniʻoni, mo e loto-fakatōkilalo” ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi tuʻutuʻuní. Kapau te nau fakahoko fakakōlomu ha meʻa, ʻe fie maʻu ke nau fakataha mai ʻi he uouangataha mo e faaitaha.15

ʻI he ʻaho 30 ʻo Nōvemá, ne faifai pea lea ʻa Pilikihami ki he kōlomú fekauʻaki mo hono toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi heʻene fakapapauʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke nau ʻunu ki muʻá. Naʻe fakafehuʻia leva ʻe ʻOasoni Pālati ʻa e fie maʻu ki he liliú. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie vakai ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku nau faaitaha mo uouangataha.”

Naʻe tui ʻa ʻOasoni ʻe lava ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻo tataki e Siasí ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluakí, koeʻuhí naʻe tala ʻi ha fakahā ʻoku mafai tatau e ongo kōlomú. Naʻe akoʻi foki ʻe he palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe lava ʻe he tokolahi taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fai e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku ʻikai kakato ai ha kōlomú. Naʻe ʻuhinga ʻeni kia ʻOasoni, ʻe lava ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko fitu ʻo nofo ʻi he hetikuota ʻa e Siasí ke tokangaʻi e Kāingalotú kae ʻalu e toko nima ʻoku toé ʻo tufaki e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻangá.16

Naʻe fanongo ʻa Pilikihami kia ʻOasoni, ka naʻe ʻikai ke ne tui tatau mo ia. Naʻe fehuʻi ange ʻe Pilikihami, “Ko e fē ʻoku lelei angé, ke vete e vaʻe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea tuku atu kinautolu ki he ngaahi puleʻangá, pe ko hono tuku maʻu pē ha toko fitu ʻi ʻapi?”

Naʻe pehē ʻe ʻOasoni, “Ko ʻeku ongoʻí, ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki mēmipa ʻe toko tolu, kae hoko e Toko Hongofulu Mā Uá ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí.”17

ʻI he lea ʻa ʻOasoni mo Pilikihamí, naʻe fakakaukau ʻa Uilifooti ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ne loto-fiemālie ke poupouʻi ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí naʻe fakahā maí. Ka naʻá ne hohaʻa foki fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo ha liliú. Kapau naʻe fokotuʻu ha toko tolu ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ki ha Kau Palesitenisī ʻUluaki, ʻe ui nai ha kau ʻaposetolo foʻou ʻe toko tolu ke fetongi honau tuʻunga ʻi he kōlomú? Pea ‘e uesia fēfē nai ʻe he fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e kau palesitenisií ʻa e fatongia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Siasí?

ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne loto ke hoko atu pē ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi honau tuʻunga lolotongá. ʻE hangē hono vaheua e kōlomú ko hano tuʻu ua ha sinó.18


Ne hangē ʻoku vela e ʻotu moʻunga takatakai ʻi he Teleʻa Sōlekí he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1847, ʻi he liliu e lanu ʻo e ʻuluʻakaú ki he lanu kulokula, engeenga, mo e melomelo mālohi. Naʻe lava ʻa Seini Mēningi Sēmisi ʻo sio mei he feituʻu ne kemi ai hono fāmilí ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu kehé ʻi he konga ʻo e temipalé, ki he konga lahi taha ʻo e ʻotu moʻungá mo e konga lahi ʻo e nofoʻanga foʻou ʻa e Kāingalotú, ʻa ia ne nau kamata ui ko e Ano Māsima Lahí pe ko Sōlekí. Fakafuofua ki ha maile ʻe taha ʻi he fakatonga hihifo ʻo hono tēnití, ne ʻi ai ha kolotau tapafā ʻa ia ne langa ai ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi ha fanga kiʻi fale maʻa honau fāmilí. Koeʻuhí naʻe siʻi e ʻuluʻakau ʻi he teleʻá, naʻa nau langa e ngaahi fale ko ʻení ʻaki e papa mei he ngaahi teleʻa ofi maí pe ko e piliki.19

‘I he taimi ne aʻu ai ʻa Seini ki he teleʻá, naʻe mei ʻosi e meʻakai ʻa e Kāingalotu naʻa nau omi mo e kulupu muʻomuʻá. Ko e kau omi foʻou hangē ko Seiní ne siʻi pē ʻenau meʻatokoni ke vahevahé. Ne ʻikai maʻu ha huʻakau mei he fanga pulu tokolahi ʻi he teleʻá, pea naʻe fiekaia mo tutue e fanga pulú. Naʻe taki ʻe Sione Sāmita, ko e palesiteni foʻou ne toki fokotuʻu ʻo e Siteiki Sōlekí, ʻa e fakataha alēlea maʻolungá mo e kau pīsopé ʻi hono foaki ha meʻakai maʻá e tokotaha kotoa he teleʻá kae ʻoua kuo taimi ke utu ʻa e ngoué, ka ko e toko siʻi pē naʻa nau mohe mākoná.20

Ka neongo e siʻi ʻa e meʻakaí, naʻe vave e tokolahi ʻa e nofoʻangá. Naʻe ngāue fakataha e kau fefiné mo e kau tangatá ke langa ha ngaahi ʻapi mo ʻai ke fakafiemālie honau ʻātakaí. Naʻe kaka e kau tangatá ʻi he ngaahi lilifá ke tā mai e papá pea fetuku hifo ia ki he teleʻá. Naʻe pau ke fahi e kupuʻi ʻakau takitaha ʻaki e nimá, he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fahiʻanga papa. Naʻe ngaohi e ngaahi ʻató mei he fanga foʻi poú mo e musie mōmoá. Naʻe faʻa ngaohi e luvá mei he pepá kae ʻikai ko e sioʻatá.21

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hokohoko atu e fakataha ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi tuʻa pē. Naʻe faʻa tataki ʻe ʻIlisapeti ʻAna Uitenī mo ʻĪlisa Sinou, ko e kau taki kimuʻa ʻo e Fineʻofa Nāvuú, ʻa e ngaahi fakataha ki he ngaahi faʻeé pea pehē ki he kau finemuí mo e fanga kiʻi tamaiki fefiné. Hangē ko ia naʻa nau fai ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he houʻeiki fafiné e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié pea nau fefakamālohiaʻaki.22

Hangē ko e Kāingalotu kehé, naʻe ngāue fakataha ʻa Seini mo hono husepāniti ko ʻAisaké ke fokotuʻu ha ʻapi ʻi he teleʻá. Naʻe lahi feʻunga e foha ʻo Seini ko Silivesitaá ke ne tokoni ʻi he ngaahi ngāué.23 Pea naʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻa ke fai. Naʻe lava e fānaú ʻo tokoni ki heʻenau ngaahi faʻeé ke tānaki e kāloti vaó, talatalaʻāmoá, mo e akaʻi lilí, ke fakalahi ʻaki ʻenau meʻatokoni ne fakaʻau ke ʻosí. Ne ʻikai lava e Kāingalotú ʻo maumauʻi ha meʻakai. ‘I he taimi naʻe tāmateʻi ai ha pulu, naʻa nau kai e meʻa kotoa ne nau lavá, mei he foʻi ʻulú ki he pesipesí.24

Ne kamata ke tō e sinoú ʻi he konga kimuʻa ʻo Nōvemá, ʻo ʻufiʻufi ai e tumuʻaki moʻungá ʻaki e efuefu hinehina. Naʻe holo e māfana ʻo e ʻeá ʻi he teleʻá, pea naʻe teuteu e Kāingalotú ki heʻenau fuofua faʻahitaʻu momokó.25


‘I ha ʻaho ʻaoʻaofia ʻe taha ʻi he konga kimui ʻo Nōvemá, naʻe fakataha e kau ʻaposetolo ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó ke fealeaʻaki kau kia ʻŌliva Kautele. Naʻe ʻilo ia ʻe honau tokolahi ʻi Ketilani pea nau fanongo ki heʻene fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tokoni ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá fakataha mo Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi, ke ui honau niʻihi ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo akoʻi ange honau ngaahi fatongiá. Naʻe fakapapauʻi ange foki ʻe Fineasi ʻIongi naʻe tukupā ʻa ʻŌliva ki Saione pea naʻá ne fakamolū hono lotó ki he Siasí.26

‘I he hoko ʻa Uiliate Lisiate ko e kalaké, naʻe faitohi ʻa e kau ʻaposetoló kia ʻŌliva. Naʻa nau tohi ʻo pehē, “Haʻu, pea foki mai ki he fale ʻa ʻetau Tamaí, ʻa ia kuó ke mavahe mei aí.” ʻI heʻenau fakamatalaʻi ʻa ʻŌliva ko ha foha maumau koloa ʻofeiná, naʻa nau fakaafeʻi ia ke toe papitaiso pea toe fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻa nau pehē, “Kapau ʻokú ke loto ke tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻanga fakasilesitialé, fai e ngaahi meʻá ni. ‘E fakafonu ho lotó ʻi he fiefia.”

Ne nau ʻoange e tohí kia Fineasi pea kole ange ke ne ʻalu tonu ʻo ʻave ia.27


Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakataha ʻa Pilikihami mo e kau ʻaposetolo kehe ʻe toko valú ʻi he ʻapi ʻo ʻOasoni Haití, ʻa ia ne foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie maʻu ke fai ha fili. Talu mei he taimi naʻá ku ʻi he Ano Māsima Lahí aí ʻo aʻu ki he taimí ni, ko e ngaahi ueʻi ko ia ʻa e Laumālié kiate aú, ʻoku fie maʻu ke fokotuʻutuʻu e Siasí i he taimí ni.” Naʻá ne fakamoʻoni ai naʻe fie maʻu ke hikinimaʻi ʻe he kōlomú ha Kau Palesitenisī ʻUluaki ke nau puleʻi e Siasí kae lava e kau ʻaposetoló ʻo tataki e ngaahi ngāue fakafaifekaú ki he feituʻu mulí.

Naʻá ne faleʻi ʻo pehē, “‘Oku ou fie maʻu e tangata kotoa ke nau fai e finangalo ʻo e ʻEikí. Ako pē e hala ʻoku taumuʻa ki ai e ʻEikí pea muimui ki ai. Ko ha kaumātuʻa ʻokú ne fakaʻikaiʻi e ueʻi ʻa e Laumālié, te ne fai ha meʻa ʻe kaunga kovi kiate ia.”

Ne loto ki ai ʻa Hiipa Kimipolo mo ʻOasoni Haiti naʻe taimi ke toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka naʻe toe fakahaaʻi ʻe ʻOasoni Pālati ʻa ʻene hohaʻa. Naʻá ne hohaʻa he ʻikai kumi faleʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻe tukunoaʻi foki ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻenau fakakaukaú koeʻuhí ko e mafai ʻo e kau palesitenisií, ʻo tali ʻenau tuʻutuʻuní kimuʻa pea nau fakakaukauʻi e ngaahi meʻá. Naʻá ne pehē, naʻe lele lelei pē ʻa e Siasí ʻi he malumalu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e hā ʻoku liliu ai he taimi ní?28

Naʻe kole ʻe Pilikihami ke fanongo ki he fakakaukau ʻa e kau mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ne ʻi aí. ‘I he hokosia hono taimí, naʻe vahevahe ʻe Uilifooti Utalafi ʻa ʻene momou fekauʻaki mo hono fokotuʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluakí, ka naʻá ne fakahā ʻene loto-fiemālie ke fakafenāpasi hono lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku mahino kuo ueʻi hotau palesitení ʻe he Laumālié. ʻOkú ne tuʻu ʻi hotau vahaʻa mo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ke u loto ke u fakafeʻātungiaʻi ia.”29

Naʻe hoko atu ʻa Siaosi A. Sāmita ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u fie sio ʻoku mavahevahe e kōlomu ko ʻení.” Naʻá ne loto ke toloi ʻene filí kae ʻoua kuó ne fakapapauʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka naʻá ne loto fiemālie ki he liliú. Naʻá ne pehē, “Kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ko e meʻa ʻeni ke tau fakahokó, te u liliu ʻeku fakakaukaú ki ai.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “ʻOku tatau tofu pē ʻeku ongoʻí mo koe. ʻOku ʻikai ke u loto ke kehekehe pe mavahevahe ʻetau ngaahi ongó ʻo hangē pē ko ia ʻokú ke loto ki aí.” Ka naʻá ne ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ongo mālohi ia ʻiate au ʻo hangē ha mana ʻe fitú. Kuo ʻomi kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he feituʻu ʻoku tau ʻi aí pea kuo pau ke tau fakahoko ia.”30

Naʻe loto tatau mo ia ʻa ʻAmasa Laimani mo ʻĒsela Penisoni, ko e ongo ʻaposetolo foʻou tahá. Naʻe pehē ʻe ʻĒsela, “ʻOku ou fie tokoni ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻoku ou fie kau mo Misa Pilikihami.” Naʻa ne fakafehoanaki ia ki ha mīsini ʻi ha fahiʻanga papa, naʻe mateuteu maʻu pē ke fakahoko hono fatongiá. Naʻá ne pehē naʻá ne loto lelei ke tataki ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe he kau ʻaposetolo ʻe niʻihi, “ʻĒmeni!”

Naʻe tuʻu hake ʻa ʻOasoni Pālati. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku totonu ke tau hangē ha ngaahi fuʻu mīsiní. “Kapau ʻe puleʻi kitautolu he meʻa kotoa pē ʻi he founga ko iá, ʻoku ʻikai leva ke tau maʻu ha faingamālie ʻi he tuʻunga maʻulalo angé ke vakaiʻi ha meʻa ʻi he tuʻunga ko ʻení.”31

Naʻe talaange ʻe Pilikihami kia ʻOasoni, “ʻOku mahuʻinga ke fokotuʻutuʻu e Siasí he taimí ni. Ko e meʻa ko ia kuo tau faí ko ha monomono pē ʻo teuaki ki he meʻa ʻoku hanganaki mai ke tau faí. Kapau te ke taʻofi kitautolu, he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa.”32

Naʻe lōngonoa ʻa e lokí ʻi he ngaahi lea ʻa Pilikihamí, pea naʻe lilingi hifo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ʻaposetoló. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻOasoni naʻe moʻoni e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pilikihamí.33 Naʻe ʻomi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e fehuʻi ki he toe fokotuʻutuʻú ke hikinimaʻi, pea naʻe hiki ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e kōlomú ʻo hikinimaʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ko e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe pehē ʻe ʻOasoni, “ʻOku ou fokotuʻu atu ke fokotuʻu ʻe Misa ʻIongi ʻene ongo tokoní he pooni.”34


ʻI he ʻaho 27 ʻo Tīsema 1847 ko ha uike ʻe tolu mei ai, naʻe fakatahataha mai ha Kāingalotu ʻe tahaafe tupu nai mei he ngaahi nofoʻanga ʻi he veʻe Vaitafe Mīsulí, ki ha konifelenisi makehe. Naʻa nau langa ha tāpanekale ʻakau ki he konifelenisí ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e vaitafé, ʻi ha feituʻu naʻe ui kimui ange ko Kanesivili. Naʻe lahi ange ʻa e falé ʻi ha toe fale ange ʻi he feituʻú, ka naʻe ʻikai lava ke hao kotoa ki ai e kakai kotoa naʻe fie kau ki aí.

Naʻe tangutu feʻefiʻefihi e Kāingalotú ʻi loto, ʻi ha ʻū sea ʻakau. Neongo ne momoko ʻaupito e faʻahitaʻu momokó he taimi ko iá, ka ʻi he taimi ne aʻu ai e Kāingalotú ki he tāpanekale ʻakaú, ne fakaʻohovale e fakafiemālie ʻa e ʻeá. ʻI he ʻaho kimuʻá, naʻe palōmesi ange ʻe Hiipa Kimipolo kapau te nau omi ki he fakatahá, ʻe hoko ia ko e taha ʻo honau ngaahi ʻaho lelei tahá pea ʻe ʻi ai ha māfana he ʻikai teitei mole.35

Naʻe tangutu e kau ʻaposetoló mei ha tuʻunga malanga ʻi muʻa he lokí, fakataha mo e fakataha alēlea māʻolunga ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. Naʻe kamata e fakatahá ʻaki ha hiva mo e lotu, pea hoko ai ha malanga mei ha niʻihi ʻo e kau ʻaposetoló pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe lea ʻa ʻOasoni Pālati fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻe pehē ʻe ʻOasoni ʻi heʻene fakapapauʻi he taimí ni e finangalo ʻo e ʻEikí, “Kuo hokosia e taimi kuo pau ke malava ai e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní. Kapau he ʻikai ke ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻokú ne puke ai e Toko Hongofulu Mā Uá ki ha feituʻu pē ʻe taha.” Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko hono toe fokotuʻutuʻu ko ia ʻo e kau palesitenisií, ʻoku fakaʻatā ai e Siasí ke tokanga lahi ange ki he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku malava ke tatali ai ha kakai ʻe lauafe ki he ongoongoleleí.36

Hili e ngaahi malangá, naʻe fokotuʻu ke hikinimaʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ko e palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe hiki fakataha leva ʻe he Kāingalotú honau nimá ke hikinimaʻi ia. ʻI he tuʻu ʻa Pilikihami ʻi he tuʻunga malangá, naʻá ne fokotuʻu ai ke hikinimaʻi ʻa Hiipa Kimipolo mo Uiliate Lisiate ko hono ongo tokoni.

Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho fakafiefia taha ʻo ʻeku moʻuí.” He ʻikai faingofua e hala ʻoku hanga mei muʻá, ka ʻi heʻene hoko ko e taki ʻo e Kāingalotú, te ne līʻoa kakato ia ki hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí.

Naʻá ne palōmesi ange, “Te u faitotonu. Te u fakahoko ʻo hangē ko ʻEne folofolá.”37