Hisitōlia ʻo e Siasí
5 ʻOku ou Ongosia


“ʻOku ou Ongosia,” vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 5: “ʻOku ou Ongosia”

Vahe 5

ʻOku ou Ongosia

ʻĪmisi
fuʻu maka lahi

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1847, naʻe fononga fakahihifo ai ʻa Seini Mēningi Sēmisi mo hono husepānití ko ʻAisake, mo e ongo foha ko Silivesitā mo Sailosi, ʻi ha kulupu lahi ʻo e Kāingalotu ʻe toko 1,500 nai. Naʻe taki e kulupú ʻe he ʻAposetolo ko Paʻale Pālatí mo Sione Teila ʻi he tokoni ha kau kapiteni naʻa nau tokangaʻi e ngaahi kulupu kaungā fononga ne fakafuofua ki he Kāingalotu ʻe toko 150 ki he 200. Naʻe fokotuʻutuʻu e kulupú ʻe Paʻale mo Sione ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu failaú hili ʻena fakakaukau ke liliu e ʻuluaki palani hiki ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ne mavahe ʻa e kulupú mei he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó ʻi he konga ki loto ʻo Suné, ko e māhina nai ia ʻe ua hili e mavahe ʻa e kulupu muʻomuʻá.1 Neongo naʻá ne taʻu uofulu tupu pē, ka naʻe anga ʻa Seini ia ki he fononga lōloa ʻi ʻutá. Hili hono ʻikai tali ke heka ʻi ha vaka kanali ʻi he 1843, ngalingali koeʻuhí ko e lanu honau kilí, naʻá ne lue mo ha kiʻi kulupu ʻuliʻuli ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho Kimui ní, ʻi ha meimei maile ʻe valungeau mei he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké ki Nāvū. Naʻe lue ʻa Seini mo ʻAisake kimui ange ʻi he ngaahi feituʻu tokalelei pelepela ʻo ʻAiouaá, fakataha mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Ko e konga lahi ʻo e taimi ko iá, naʻe feitama ʻa Seini ʻi heʻene tama tangata ko Sailosí, ʻa ia naʻe fanauʻi he halá.2

Naʻe tātātaha ke fakafiefia e fononga ʻi ʻutá. Naʻe lōloa mo fakaongosia e ngaahi ʻahó. Naʻe faʻa fakataʻelata e ngaahi feituʻu tokaleleí, tukukehe ka toki ʻasi ha fuʻu maka lahi pe ko ha tākanga pulufalō. Ne tuʻo taha e ʻohovale e kulupu ʻa Seiní lolotonga ʻenau fononga ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Peleti Tokelaú, ʻi he taimi ne lele fakahangatonu mai ai ha tākanga pulufalō kiate kinautolu. Naʻe fakatahataha ʻe he kulupú ʻenau salioté mo e fanga pulú kae tuli ʻe ha kau tangata ʻe niʻihi mo seʻe ʻaki kinautolu e uipí. Kimuʻa pē pea nau ʻoho ki he kulupú, naʻe movete e tākangá ʻi lotomālie, ʻo ʻunu e fanga pulufalō ʻe niʻihi ki he toʻomataʻú pea niʻihi ki he toʻohemá. Ko hono ikuʻangá, naʻe ʻikai ha taha ʻe lavea.3

Ko Seini pē, ʻAisake, mo ʻena fānaú ʻa e Kāingalotu ʻuliʻuli ʻi heʻenau kulupu ne meimei toko 190. Ka naʻe ʻi ai ha Kāingalotu ʻuliʻuli kehe ne nau nofo ʻi he ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ʻi he Siasí. Ko ʻIlaisiā ʻĒpeli, ko ha fitungofulu ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ki Niu ʻIoke mo Kānata, naʻá ne lotu mo hono uaifi ko Mele ʻAná ʻi ha kolo he hihifo lotolotó. Ko e tangata ʻe taha ko Uoka Luisi, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ko e “taha ʻo e kau faifekau lelei taha” ʻi he Siasí, naʻá ne lotu mo hono fāmilí ʻi ha kolo he Matāfanga Fakahahaké.4

Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻa e nofo hopoaté, pea naʻe kemipeini ʻa Siosefa Sāmita ki he palesiteni he ʻIunaiteti Siteití ʻi ha fokotuʻu naʻe kau ai ha palani ke fakangata e tukufakaholó. Ka neongo ia, naʻe iku e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ke papitaiso ai ha niʻihi ʻo e kau pule pōpulá mo e niʻihi ʻo e kau pōpulá. Naʻe kau ʻi he Kāingalotu ne ngāue pōpulá ha kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e kulupu muʻomuʻá—Kilini Feleiki, Haoki Lei, mo ʻOsikā Kalosipai.5

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he 1833 naʻe “ʻikai totonu ke pōpula ha tangata ki ha taha.” Ka naʻe hili hono tuli e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní, ʻi Mīsulí, ko e konga koeʻuhí naʻe fakafepakiʻi honau niʻihi e nofo hopoaté mo manavaʻofa ki he kau ʻuliʻuli tauʻatāiná, naʻe fakatokanga e kau taki ʻo e Siasí ki he kau faifekaú ke ʻoua te nau fakatupu ha fekeʻikeʻi ʻi he vā ʻo e kakai pōpulá mo e kau pule pōpulá. Naʻe kau e nofo hopoaté ʻi he taha ʻo e ngaahi palopalema ne aleaʻi lahi taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití he taimi ko iá, pea naʻe movetevete ai e ngaahi siasí pea pehē ki he fonuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi.6

Koeʻuhí naʻe nofo ʻa Seini he kotoa ʻene moʻuí ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ne taʻefakalao ai e nofo hopoaté, ne teʻeki ke ne nofo pōpula. Naʻá ne ngāue ʻi he ʻapi ʻo Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongí peá ne ʻiloʻi naʻe angamaheni ke tali ʻe he Kāingalotu papālangí ʻa e kakai ʻuliʻulí ki he tākangá.7 Ka neongo ia, hangē ko e ngaahi kulupu faka-Kalisitiane kehe ʻi he taimi ko ʻení, naʻe fakakaukau hala e Kāingalotu papālangi tokolahi ki he kau ʻuliʻulí ʻo pehē ʻoku nau maʻulalo ange, ʻi heʻenau tui ko e kili ʻuliʻulí ko ha ola ia ʻo e fakamalaʻia ʻe he ʻOtuá e kakai hangē ko Keini mo Hami ʻi he tohi tapú.8 Naʻe kamata ke akoʻi ʻe ha niʻihi e fakakaukau hala ko ia ko e kili ʻuliʻulí ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ngaahi angafai taʻemāʻoniʻoni ʻa ha taha ʻi he maama fakalaumālié.9

Naʻe tui tatau ʻa Pilikihami ʻIongi ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukaú ni, ka naʻe kimuʻa peá ne mavahe mei he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, naʻá ne talaange foki ki ha Kāingalotu mei ha matakali kehekehe ne tatau e kakai kotoa pē ki he ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá e kakai kotoa pē mei he toto ʻe taha. ʻOku ʻikai ke tau tokanga kitautolu ki he lanú.”10

ʻI hono fokotuʻu ʻa Saione he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká, naʻe maʻu ai ʻe he Kāingalotú ha faingamālie ke fokotuʻu ha sosaieti foʻou ʻa ia naʻe lava ke talitali lelei ai ʻa Seini, mo hono fāmilí, mo e niʻihi kehe hangē ko kinautolú, ko ha kau tangataʻi fonua mo e Kāingalotu.11 Ka naʻe faingataʻa ke taʻofi e lau lanú, pea ne hangē he ʻikai lava ke liliu ia ʻi he kahaʻú.


Naʻe heka hoosi ʻa Uilifooti Utalafi ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosí, ʻo fou atu ʻi he ngaahi ʻotu koane mo e pateta ki he veʻe tafungofunga ʻoku vakai hifo ai ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻá ne lava ʻo vakai mei ai ki he kamataʻanga ʻo ha feituʻu fakaʻofoʻofa. ‘I ha māhina pē ʻe taha, naʻá ne kamata mo e kulupu muʻomuʻá hono langa ha kolotau mālohi, tō ha ngaahi ʻeka ʻo e ngoué, mo tā ha ngaahi palani ki he feituʻu fakatahaʻanga foʻoú. ‘I he uhouhonga ʻo e nofoʻangá, ʻi he feituʻu ne hunuki ai ʻe Pilikihami hono tokotokó ki he kelekelé, naʻe ʻi ai ha konga kelekele naʻa nau ui ʻeni ko e “konga ʻo e temipalé.”12

Naʻe fonu e ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo Uilifooti ʻi he teleʻá ʻi he ngaahi meʻa fakaofó. Naʻe fakakaikai ha tākanga ʻanitilope he tafaʻaki fakahihifo ʻo e teleʻá. Ne vaʻinga ha ngaahi tākanga kosi mei he moʻungá ʻi he ngaahi tafungofungá. Naʻe ʻilo ʻe Uilifooti mo e kau paionia kehé ha fanga kiʻi vai vela mapunopuna ofi ki ʻEnisaini Piiki. ʻI he Ano Māsima Lahí, naʻe tētē mo vilo takai e kau tangatá ʻi he vai māsima māfaná, ʻo nau feinga kae ʻikai lava ke nau ngoto hifo ki lalo.13

Hili ha ʻaho ʻe fā ʻenau tūʻuta ʻi he teleʻá, naʻe fononga toko taha ʻa Uilifooti ʻi ha lau maile mei he kemí, peá ne mamata ai ki ha kau ʻInitia Kula ʻe toko uofulu ʻi ha tafungofunga ʻi muʻa. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ʻi heʻenau haʻu ki he hihifó te nau fetaulaki mo e kakai Totonu ʻo e fonuá ʻi he halá pea ʻi he Anovai Lahí. Ka naʻa nau ʻamanaki he ʻikai lahi hono nofoʻi e Teleʻa Sōlekí. Ko hono moʻoní, naʻe faʻa omi e kau Siosoné, kau ʻIutaá, mo ha matakali kehe ʻo tuli manu ʻi he teleʻá mo tānaki ha meʻakai.

Naʻe fakatafoki fakalelei hake ʻe Uilifooti ʻene hōsí pea kamata ke fononga māmālie ki he nofoʻanga kemí. Ne muimui atu ha taha he kau ʻInitiá ʻiate ia, pea ʻi he toe pē ha ʻiate ʻe teau ʻi hona vahaʻá, naʻe taʻofi ʻe Uilifooti ʻene hōsí, pea tafoki hake ke hanga ki he tokotahá mo feinga ke talanoa tuhutuhu atu kiate ia. Naʻe anga fakakaumeʻa e tangatá, pea naʻe ʻilo ʻe Uilifooti ko ha ʻIutā ia naʻá ne fie maʻu e melino mo fengāueʻaki mo e Kāingalotú. Talu mei he taimi ko iá, kuo toe fetuʻutaki e Kāingalotú mo e kau ʻInitiá, kau ai e kau Siosone mei he tokelaú.14

Ko ʻeni ʻi he toe pē ha ngaahi lau uike pea hoko mai e ʻea momokó, naʻe palani ʻa Uilifooti, Pilikihami, Hiipa Kimipolo, mo ha kau mēmipa kehe ʻe niʻihi ʻo e kulupu muʻomuʻá, ke nau foki ki honau fāmilí ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó pea ʻomi kinautolu ki he hihifó ʻi he faʻahitaʻu failaú. Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻOku ou fakaʻamu ki he ʻOtuá naʻe ʻikai fie maʻu ke mau foki. “Ko ha palataisi ʻeni kiate au. Ko e taha ia ʻo e ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa taha kuó u mamata aí.”15

Naʻe ʻikai fakakaukau tatau e taha kotoa mo ia fekauʻaki mo e teleʻá. Neongo hono ngaahi matavaí mo e loto ʻataʻatā musié, ka naʻe mōmoa mo lala ange ʻa e nofoʻanga foʻoú ʻi ha toe feituʻu ne tānaki fakataha ki ai e Kāingalotú. Talu mei he taimi ne tūʻuta ai ʻa Samu Puleineni ki aí, mo ʻene kole kia Pilikihami ke nau hoko atu ki he ngaahi ʻataʻatā maʻuiʻui mo e kelekele moʻui ʻi he matāfanga ʻo Kalefōniá.16

Naʻe talaange ʻe Pilikihami kia Samu, “Te u nofo au heni. Te u langa hake ha kolo heni. Te u langa ha temipale heni.” Naʻá ne ʻiloʻi naʻe finangalo e ʻEikí ke nofo e Kāingalotú ʻi he Teleʻa Sōlekí, ʻo mamaʻo mei he ngaahi nofoʻanga fakahihifo kehe ʻi ʻAmeliká, ʻa ia naʻá ne ʻilo pau he ʻikai fuoloa kuo nofoʻi ia ʻe he kau hikifonua kehé. Ka neongo ia, naʻe fokotuʻu ʻe Pilikihami ʻa Samu ke hoko ko e palesiteni ʻi he Siasí ʻi Kalefōniá, pea fekauʻi ia ke foki ki he Taulanga Seni Falanisisikoú mo ha tohi ki he Kāingalotú.17

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻi heʻene tohí, “Kapau ʻokú ke fili ke ke nofo he feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻokú ke tauʻatāina pē ke fai ia.” Ka naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi he ʻotu moʻungá. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku mau fakaʻamu ke hoko ʻeni ko ha feituʻu fakatahaʻanga malu, mo ha feituʻu tānakiʻanga vave ange ʻi ha toe feituʻu. Naʻe hoko pē ʻa Kalefōnia ko ha feituʻu mālōlōʻanga nounou ki he Kāingalotu ne nau fakataumuʻa ki he teleʻá.18

Kia Uilifooti, ne teʻeki ke ne mamata ʻi ha feituʻu lelei ange ʻi he Teleʻa Sōlekí ke hoko ko ha kolo, pea naʻá ne vēkeveke ke aʻu ange ha Kāingalotu tokolahi ange. Naʻá ne fakaʻaongaʻi mo e Toko Hongofulu Mā Uá e faʻahitaʻu momokó kotoa ʻi hono palani ha fehikitaki maau—ko ha hiki ʻe ʻomi ai ha founga ki he Kāingalotú kotoa ke nau aʻu ai ki he teleʻá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau tuʻungá pe koloa ʻoku nau maʻú. Naʻe hokosia e taimi ke hoko atu ai e palaní ki he lelei ʻo Saioné.19


ʻI he taimi ne mavahe ai ʻa ʻEtisoni Pālati mei Tahiti ʻi Māʻasi 1847, naʻá ne fakaʻamu ke ne ʻilo hono fāmilí ʻi Kalefōnia mo e toenga ʻo e Kāingalotú. Ka ʻi he ʻikai ha lōngona meiate kinautolu—pe ko ha taha ʻi he Siasí—he taʻu kuo ʻosí, naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe te nau ʻi ai koā. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku fakafiefia moʻoni ke u fakakaukau ʻoku ou fononga he taimí ni kiate kinautolu. “Ka ko e fakakaukau hono hokó: ʻOku nau ʻi fē? Pe te u kumi koā kinautolu ʻi fē?”20

Naʻe aʻu ʻa ʻEtisoni ki he Taulanga Seni Falanisisikoú ʻi Sune. Naʻá ne ʻilo ai e Kāingalotu ʻi he Pulukiliní ʻoku nau talitali ki he foki atu ʻa Samu Puleinení pea mo e tokolahi taha ʻo e Siasí. ʻI he tui ʻa ʻEtisoni naʻe kei fononga mai ʻa Luʻisa mo ʻena fānaú ki he matāfangá, naʻá ne fie tokoni ke ʻalu ki he nofoʻanga ʻa e Kāingalotú, ʻi ʻAmanaki Foʻoú, mo ha kau tangata kehe ʻe toko fā ke tā e uite ʻa e Siasí.

Naʻe mavahe ʻa e kulupú ʻi ha taimi nounou mei ai ʻi ha kiʻi vaka. Naʻe tuʻu ʻa ʻAmanaki Foʻou ʻi ha maile ʻe teau nai ki loto ʻi ha vaitafe ne tafe ki he Vaitafe Seni Hoakiní. Ne folau e kau tangatá ʻo lau ʻaho, ʻi he feituʻu kele mo ha saafa lalahi he veʻe vaitafé. ʻI heʻenau ofi ange ki he nofoʻangá, naʻe fefeka e kelekelé, pea naʻa nau lue lalo leva he toenga ʻo e halá ʻi he feituʻu musie tokalelei.

Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa ʻAmanaki Foʻou, ka naʻe tāfea kimuʻa ha vaitafe ofi mai, ʻo ʻauhia ai ha niʻihi ʻo e uite ʻa e Kāingalotú pea tupu ai mo ha fanga kiʻi anovai. ʻI he tokoto hifo ʻa ʻEtisoni ke mohe ʻi he poʻulí, naʻe namua e nofoʻangá. Naʻe feinga ʻa ʻEtisoni mo ha niʻihi kehe ke fue pe tuli kinautolu ʻaki e kohú, ka naʻe ʻikai ola lelei. Pea toe kovi angé, naʻe tangi mo longoaʻa e fanga kaiotí mo e lulú kae ʻoua kuo maʻa e ʻahó, ʻo ʻikai maʻu ai ʻe he kau nofo ongosiá ha nonga mo ha fakalongolongo.21

Naʻe kamata hono tā e uité ʻi he ʻaho hono hokó. Ka naʻe fuʻu helaʻia ʻa ʻEtisoni he hoʻataá ʻi heʻene taʻemamohe he poʻulí, peá ne mohe ʻi ha lalo ʻakau. Naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa angamaheni he ʻaho kotoa he naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mohe he pō ki he pō koeʻuhi ko e fanga namú mo e longoaʻa e fanga manu kaivaó. ʻI he ʻosi ʻa e ututaʻú, naʻe fiefia ʻa ʻEtisoni ke mavahe.

Naʻá ne tohi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ka naʻe ʻikai e fanga namú, naʻá ku mei fiefia ʻaupito he nofo aí.”22

Ne kamata teuteu ʻe ʻEtisoni ʻi he Taulanga Seni Falanisisikoú, ha ʻapi maʻa hono fāmilí. ʻI he taimi ko iá, ne aʻu atu ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kongakau Māmongá ki Kalefōnia pea tukuange fakalāngilangi kinautolu. Naʻe toe foki ʻa Samu Puleineni ki he taulangá, naʻá ne kei tui naʻe fakavalevale e fakakaukau ʻa Pilikihami ke nofo ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻá ne talaange ki ha niʻihi ʻo e kau sōtia mālōloó, “ʻI he ʻosi ʻa ʻene feinga ke nofo aí, te ne ʻilo leva naʻá ku moʻoni au pea naʻe hala ia.”

Naʻe fakahoko ʻe Samu e tohi ʻa Pilikihamí ki he Kāingalotu ʻi Kalefōniá, ka ko e tokolahi ʻo kinautolu ko ia ne nau folau ʻi he Pulukiliní pe laka mo e Kongakau Māmongá, naʻa nau fili ke hiki ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he faʻahitaʻu failaú. Naʻe maʻu foki ʻe Samu ha tohi meia Luʻisa kia ʻEtisoni. Naʻá ne kei ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, ka naʻá ne palani foki ke haʻu ki he teleʻá ʻi he faʻahitaʻu failaú pea nofo mo e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú.

Naʻe liliu leva e ngaahi palani ʻa ʻEtisoní. ʻI he aʻu ki he faʻahitaʻu failaú, te ne fononga fakahahake fakataha mo e Kāingalotu ne nau mavahé pea fetaulaki mo hono fāmilí.23


Naʻe kei ongoʻi puke pē ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he konga kimui ʻo ʻAokosí ʻi he taimi naʻá ne mavahe ai mo e kulupu naʻe fokí, mei he Teleʻa Sōlekí ke nau fononga foki ki he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. ʻI he ngaahi ʻaho ʻe tolu hono hokó, naʻe fononga vave e kiʻi kulupú ʻo fou ʻi he ngaahi lilifa efuá mo e ngaahi hala tahifo ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká.24 ʻI heʻenau aʻu ki he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fiefia ʻa Pilikihami ʻi heʻene ʻilo ko ia naʻe lau maile siʻi pē e mamaʻo ʻa e kulupu ʻo e Kāingalotu ʻa Paʻale Pālati mo Sione Teilá.

Ka naʻe taimi nounou pē mei ai naʻe mole e fiefia ʻa Pilikihamí, ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia ne tokolahi ange e kulupú ʻaki ha saliote ʻe fāngeau, ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e kotoa ʻo e faʻahitaʻu momokó ʻi hono fokotuʻutuʻu e Kāingalotú ki ha ngaahi kulupu fononga ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí naʻe fakahā maí. Naʻe hā mai he taimí ni ne tukunoaʻi ʻe Paʻale mo Sione e fakahā ko iá pea ngāue ʻo fakatatau pē ki heʻena fakakaukaú.25

Hili ha ngaahi ‘aho siʻi mei ai, naʻe fetaulaki ʻa Pilikihami mo e kulupu fononga fokí pea mo e kulupu kaungā fonongá. Naʻe kau ʻa Paʻale ʻi he taha ʻo e ngaahi kulupu ne muʻomuʻá, ko ia naʻe ui fakavave ai ʻe Pilikihami ha fakataha alēlea mo e kau taki ʻo e Siasí ke fehuʻi kiate ia e ʻuhinga naʻá na talangataʻa ai mo Sione ki he ngaahi fakahinohino ʻa e kōlomú.26

Naʻe talaange ʻe Paʻale ki he fakataha alēleá, “Kapau kuo fai ha fehalaaki, ʻoku ou loto fiemālie ke u fakatonutonu ia.” Ka naʻá ne fakamahino ange naʻá ne ngāue mo Sione ʻo fakatatau ki hona mafai ko e ongo ʻaposetoló. Naʻe mate ha laungeau ʻo e Kāingalotú he taʻu ko iá ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó mo e ngaahi nofoʻanga kehe ʻi he Vaitafe Mīsulí. Pea naʻe fuʻu fie maʻu ʻe he ngaahi fāmili tokolahi ke nau mavahe mei he feituʻú kimuʻa pea toe tokolahi e kau maté. Koeʻuhí ko ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi he ngaahi kulupu ne fokotuʻutuʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ne teʻeki ke nau mateuteu ke mavahe, naʻá ne fili ai mo Sione ke fokotuʻu ha ngaahi kulupu foʻou ke kau ai ʻa kinautolu naʻe mateuteú.27

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Naʻe fokotuʻutuʻu lelei ʻetau ngaahi kulupú pea kapau naʻe ʻikai ke nau mateuteu, naʻe ʻi ai hotau fatongia ke tokoniʻi kinautolu.” Naʻe fakahinohino mahino ʻe he Folofola mo e Finangalo ʻo e ʻEikí ki he kulupu takitaha ke ʻi ai “ha vahevahe tatau” ʻo e kau masivá mo e ngaahi fāmili ʻo e kau tangata ne nau kau ki he Kongakau Māmongá. Ka naʻe tuku ʻe Paʻale mo Sione ha tokolahi ʻo e kakaí ni.28

Naʻe ʻikai foki ke tui tatau ʻa Pilikihami ʻe lava ʻe ha ongo ʻaposetolo ʻo liliu e tuʻutuʻuni ʻa e kōlomú. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku fai ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ha meʻa, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he toko ua ʻa e mālohi ke veteki ia. ʻI he taimi ʻoku tau kamata ai e ngāué, naʻe ʻikai haʻo totonu ke taʻofi ia.”29

Naʻe pehē ʻe Paʻale, “Kuó u fai e lelei taha naʻá ku lavá. ʻOkú ke pehē naʻá ku mei fakahoko ha meʻa lelei ange, pea kapau naʻe tukuakiʻi au ai, pea pehē kuó u fai ha fehalaaki—kuó u fehalaaki. ‘Oku ou halaia ʻi ha fehalaaki pea ʻoku ou kole fakamolemole ai.”

Naʻe tali ange ʻe Pilikihami, “ʻOku ou fakamolemoleʻi koe.” Naʻá ne toe pehē, “Pea kapau ʻoku ou fai ha fehalaaki, ʻoku ou loto ke fakatonutonuʻi au ʻe he tangata kotoa pē kae lava ke u fiefia ʻi he nāunauʻia. ‘Oku ou ongoʻi ʻoku ou ongosia ʻi he kavenga mafasia ʻo e kakaí ni.”30

Naʻe hā mahino he fofonga ʻo Pilikihamí ʻa ʻene helaʻiá mo e ongosiá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakakaukau ko ha tangata vaivai, masiva mo siʻisiʻi au. Naʻe ui au ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ke u pule.” “ʻOku ou loto ke ta ō fakataha mo au ki he puleʻanga fakasilesitialé.”

Naʻe pehē ʻe Paʻale, “ʻOku ou fie ʻilo pe ʻoku fiemālie ʻa e kau tangatá kiate au.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Ke tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata. “ʻOua te ke toe fakakaukau ki ai.”31


Naʻe kemi ʻa Telusila Henituliki mo hono fāmilí ʻo kiʻi mamaʻo siʻi atu ʻi he fakaʻotu e ʻū salioté, ʻi he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa Pilikihami mo ʻene kulupú. Neongo naʻe kei ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó ʻa e lahi taha e ngaahi fāmili ʻo e kau mēmipa ʻi he Kongakau Māmongá, naʻe tānaki ʻe he fāmili Henitulikí mo ha niʻihi kehe ha ngaahi maʻuʻanga tokoni feʻunga ke nau kau ʻi he fononga ki he hihifó. Ne laka hake he taʻu ʻe tahá talu mei he taimi ne mamata ai ʻa Telusila ki he fononga hono foha ko Viliamí fakataha mo e kongakaú, pea naʻá ne vēkeveke ke toe fetaulaki mo ia ʻi he teleʻá—pe toe vave ange ai.32

Naʻe ʻosi fetaulaki e kulupu ʻa Telusilá ʻi he halá, mo ha kau sōtia ʻi he kongakaú ne nau foki maí. Naʻe fofonga fiefia e Kāingalotu tokolahi ʻi heʻenau vēkeveke ke sio ki he niʻihi naʻa nau ʻofa aí, mo ʻamanaki lelei ʻi heʻenau vakai ki he kongakaú. Ka ko e pangó naʻe ʻikai kau ʻa Viliami ia ai.

Ne nau mamata ki ha kongakau ʻo ha kau sōtia tokolahi ange ʻi ha māhina ʻe taha mei ai. Naʻe toʻoa e loto ʻo e Kāingalotú ʻi he fakamatala ʻa e kau tangatá ni ki he Anovai Lahí mo tuku ke nau ʻahiʻahiʻi e māsima ne nau omi mo ia mei he Ano Māsima Lahí. Ka naʻe ʻikai pe kau ʻa Viliamim ia ʻi he kulupu ko ʻení.33

‘I he ngaahi uike hono hokó, naʻe ngāue ʻa Telusila mo hono fāmilí ʻi he ngaahi hala he moʻungá, kolosi ʻi he ngaahi vaitafé mo e fanga kiʻi vaí, kaka ʻi he ngaahi tafungofunga maʻolungá, mo fononga holo ʻi he ngaahi lilifá. Naʻe efua mo ʻuli honau nimá, ʻulú, mo e fofongá. Naʻe ʻosi mahaehae mo maikiiki honau valá mei he fononga lōloá, ʻo siʻi ai ke nau malu mei he laʻaá, ʻuhá, mo e ʻulí. ʻI heʻenau aʻu ki he teleʻá ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻOkatopá, naʻe fuʻu puke pe ongosia ha niʻihi ʻi honau kulupú ke nau fakafiefiaʻi.34

Ne laka hake he uike ʻe tahá hili e tūʻuta ʻa Telusila mo hono fāmilí ki he teleʻá, pea naʻe teʻeki pē ke nau maʻu ha ongoongo fekauʻaki mo Viliami. Hili e tūʻuta ʻa e kongakaú ʻi he matāfanga ʻo Kalefōniá. naʻe nofo ha niʻihi ʻo e kau sōtia mālōloó ke ngāue mo tānaki ha paʻanga kae fononga fakahahake e toengá ki he Teleʻa Sōlekí pe ko e Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. Ko e meʻa pē naʻe ʻilo ʻe Telusilá, mahalo ko Viliamí ʻokú ne ʻi ha feituʻu pē he vahaʻa ʻo e ʻŌseni Pasifikí mo e Vaitafe Mīsulí.35

ʻI he panaki mai e faʻahitaʻu momokó, naʻe meimei ke ʻikai maʻu ʻe Telusila mo hono fāmilí ha vala māfana, siʻi e meʻakaí, pea hala ha founga ke langa ai ha fale. Ne hangē ne ʻikai lelei honau tūkungá, ka naʻá ne falala ki he ʻOtuá ʻe lelei e meʻa kotoa pē. Naʻe misi ʻa Telusila ʻi ha pō ʻe taha, ki he temipale ʻe langa ʻe he Kāingalotú ʻi he teleʻá, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Uilifooti Utalafi ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻá. Naʻe tuʻu ʻa Siosefa Sāmita ʻi ʻolunga ai, ʻo hangē pē naʻá ne kei moʻuí. Naʻe ui mai ʻe Telusila hono husepānití mo ʻene fānaú pea talaange, “Ko Siosefa ē.” Naʻe talanoa e palōfitá mo kinautolu, pea naʻe puna hifo ha foʻi lupe ʻe ua ki he fāmilí.

ʻI he ofo hake ʻa Telusila mei he misí, naʻá ne tui ne fakafofongaʻi ʻe he ongo foʻi lupé e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko ha fakaʻilonga ʻo e fakangofua fakalangi e ngaahi fili kuó ne fai mo hono fāmilí. Naʻá ne tui ne ʻikai mole noa ʻenau ngaahi feilaulaú.

Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe tūʻuta ʻi he teleʻá ha kulupu ongosia ʻo e kau sōtia mālōlō mei he kongakaú. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe kau ai ʻa Viliami.36


Lolotonga e toe fakataha ʻa e fāmili Henitulikí ʻi he Teleʻa Sōlekí, naʻe kei fononga fakahahake e kau tangata ʻi he kulupu ʻa Pilikihami ne fokí. Naʻe vave ʻenau fonongá pea kuo nau ongosia ʻeni mo fakaʻau ke ʻosi ʻenau meʻakaí. Naʻe fakaʻau ke vaivai ange ʻenau fanga hōsí mo kamata ke nau hoholo hifo. ʻI he ngaahi taimi pongipongí, ne fie maʻu ke tokoniʻi ha niʻihi ʻo e fanga monumanú ke nau tuʻu ki ʻolunga.37

Lolotonga e ngaahi faingataʻá ni, naʻe kei taʻefiemālie pē ʻa Pilikihami fekauʻaki mo ʻene fakataha mo Paʻalé.38 Neongo kuó ne fakamolemoleʻi hono kaungā ʻaposetoló mo talaange ke ne fakangaloʻi e meʻa naʻe hokó, ka naʻe hā mei heʻena taʻefemahinoʻakí naʻe fie maʻu ha fakamahino—pea mahalo mo ha ngaahi liliu—ʻi he founga naʻe lolotonga taki mo fokotuʻutuʻu ʻaki e Siasí.

‘I he kuonga ʻo Siosefá, naʻe puleʻi ʻa e Siasí ʻe ha Kau Palesitenisī ʻUluaki. Ka neongo ia, hili e pekia ʻa e palōfitá, naʻe veteki e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo toe pē ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau fai hono tokangaʻí. Fakatatau ki he fakahaá, naʻe faʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha kōlomu ne tatau honau mafaí mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka naʻe ʻi ai foki honau fatongia toputapu ke hoko ko ha fakataha alēlea fefonongaʻaki mo ʻave e ongoongoleleí ki he māmaní.39 Te nau lava nai ko ha kōlomu ʻo fakahoko totonu e fekaú ni lolotonga ʻenau fakahoko e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

Naʻe faʻa fakakaukau ʻa Pilikihami ki hono toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ka naʻe teʻeki ke ne fakakaukau kuo tonu e taimí. Talu ʻene mavahe mei he Teleʻa Sōlekí, mo e nofo ʻi heʻene fakakaukaú ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí.40 Naʻá ne fakalaulauloto fakalongolongo ki ai ʻi he hala ki he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, pea naʻe fakaʻau ke mālohi ange ʻa ʻene ongoʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne fakahoko iá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻenau mālōlō ʻi ha veʻe vaitafe, naʻá ne tafoki kia Uilifooti Utalafi pea fehuʻi ange pe ʻoku totonu ke ui ʻe he Siasí e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke faʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou.

Naʻe fakakaukau ki ai ʻa Uilifooti. Ko ha meʻa mahuʻinga ʻaupito—hono liliu e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá—ko ha kōlomu naʻe fokotuʻu ʻi he fakahā.

Naʻe pehē ʻe Uilifooti, “ʻE fie maʻu ha fakahā ke liliu e fokotuʻutuʻu ʻo e kōlomu ko iá. Ko e hā pē meʻa ʻoku ueʻi koe ʻe he ʻEikí ke fai ki aí, te u poupouʻi koe.”41