Hisitōlia ʻo e Siasí
22 Fuʻu Mālohi Fakaeloto mo Fakalaumālie


“Fuʻu Mālohi Fakaeloto mo Fakalaumālie,” vahe 22 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 22: “Fuʻu Mālohi Fakaeloto mo Fakalaumālie”

Vahe 22

Fuʻu Mālohi Fakaeloto mo Fakalaumālie

ʻĪmisi
nima ʻoku mafao hake mei he vaí ʻo ofi ki he vaka naʻe mafuli

Naʻe ofi ki he houa efiafi ʻo e ʻaho 5 ʻo Sune 1863 ʻi Uasingatoni, DC, ʻi he taimi naʻe fakataha ai ʻa T. B. H. Sitenihausi mo Palesiteni ʻĒpalahame Linikoní. Ko Sitenihausí ko ha ʻētita taʻu tolungofulu-mā-hiva ia mei Sikotilani, ko ha tokotaha Siasi ia ne tokaʻi lahi ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e ʻAtalanitikí.

ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani, ʻĪtali, mo Suisalani. Kimui angé, naʻá ne taki ʻa e kau faifekau ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo hiki e ngaahi fakamatala ki he nusipepa manakoa ko e New York Herald kae pehē foki ki he Deseret News. Naʻe ʻofeina ia mo hono uaifi ko Fané ʻe he Kāingalotu ʻi Sōleiki Sití pea naʻe faʻa fakafeʻiloaki kinaua ki he kau ʻaʻahi makehe ne omi ki he teleʻá.1

ʻI he fakataha ʻa Sitenihausi mo Lingikoní, naʻá ne fie ʻilo ki he loto ʻo e palesitení fekauʻaki mo hono tuku ki he Kāingalotú ke nau puleʻi pē kinautolú. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻi ʻIutā naʻa nau fakatetuʻa ʻe fakamālohia ʻe Lingikoni ʻa e lao foʻou ki hono taʻofi ʻo e mali tokolahí. Ke moʻua ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he mali tokolahí, kuo pau ke fakamoʻoniʻi ʻe he kau talatalaakí naʻe fakahoko ʻa e mali tokolahí—ko ha ngāue faingataʻa ia he naʻe fakahoko makehe pē ʻa e ngaahi ouau malí ʻi he Fale ʻEnitaumení pea naʻe ʻikai lava ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ke maʻu hono ʻū lekōtí. ʻIkai ke ngata aí, naʻe ʻikai ke faʻa lava ʻe he kau talatalaaki ʻi ʻIutaá ke fakahalaiaʻi ha taha ki he mali tokolahí kapau ʻe kau ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kau sulá.2

Ka naʻe tokolahi ʻa e Kāingalotu ne nau ʻita ʻi he kau tangata naʻe fili ʻe Lingikoni ke puleʻi kinautolu ʻi ʻIutaá. Ko ʻAlifeleti Kamingi, ko e tokotaha naʻá ne fetongi ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi heʻene kōvana ʻi he 1858, naʻá ne fakafisi ʻi he 1861 ko ha kaungāmeʻa ʻo e Kāingalotú. Ko e kōvana naʻe fili ʻe Lingikoni ke ne fetongi iá ko Sione Taiseni, naʻe vave hono fehiʻanekinaʻi ia ʻe he Kāingalotú ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke taʻofi ʻa e kole liliu siteitÍ ʻi he 1862.3 Ko e fili hoko ʻa Lingikoní ko Sitīveni Hatingi, ko ha tupuʻi fonua ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻe maheni mo Siosefa Sāmita ʻi heʻene kei talavoú. Neongo e pīkinga ko ʻení, ka naʻe vave hono fakaʻitaʻi ʻe Hatingi ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke fakamālohia ʻa e lao ki hono taʻofi ʻo e mali tokolahí ʻaki ʻene fokotuʻu ha ngaahi lao ke ʻoua naʻa fakakau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kau sulá.4

Naʻe fakafanongo ʻa e palesitení kia Sitenihausi. Naʻá ne tukuhua ʻaki ʻa e ʻikai ke ne manatuʻi e hingoa ʻo Kōvana Hatingí, peá ne fakahaaʻi ʻene fakaʻamu ko e kau ngāue fakapuleʻanga hoko te ne ʻomi ki ʻIutaá te nau angalelei ange.

Ka naʻe kei fai pē ʻa e lilingi toto ʻi he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká ko hono taʻu tolú ia, pea naʻe hangē naʻe mataʻi loto-moʻua ai ʻa Lingikoní. ʻI heʻene feinga ke ikuna ʻa e taú, naʻá ne toki tala ha fanongonongo ke tukuange ʻa e kau pōpula ʻi he vahefonua kotoa pē ʻi he Tongá peá ne fakaʻatā ke fakakau ʻa e kakai ʻuliʻulí ʻi he Kau Tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ka naʻe toki ikunaʻi ʻe he kau tau ʻi he Tongá ʻa e kau tau fakapuleʻangá ʻi ha tau ne fakamole lahi ʻi he maile ʻe onongofulu ki he fakatonga-hihifo ʻo Uasingatoní, ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e ngaahi palopalema ke ne fehangahangai mo iá ʻi he fakakikihi ʻa e Kāingalotú mo e kau ngāue fakapuleʻangá.5

Naʻe talaange ʻe Lingikoni kia Sitenihausi, “ʻI he taimi naʻá ku kei talavou aí, naʻá ku palau ha konga kelekele naʻe toki fakaʻataʻataaʻi, pea lolotonga ʻeku fai iá naʻá ku aʻu ki ha fuʻu potuʻi ʻakau lahi. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo palau ia he naʻe fuʻu māʻolunga, pea naʻe fuʻu mamafa ia ke u lava ʻo hiki, pea fuʻu viviku ia ke u lava ʻo tutu. Naʻá ku tuʻu peá u siofi fakalelei ia pea faifai peá u fakakaukau ke u palau takai ʻi ai.”6

Naʻe hoko atu ʻa e palesitení ʻo ne pehē ange, “Foki ʻo talaange kia Pilikihami ʻIongi kapau te ne tukunoaʻi au, te u tukunoaʻi ia.”7

Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe tuli ʻe Lingikoni ʻa Kōvana Hatingi peá ne fili ha tokotaha politiki feʻunga ke ne fetongi ia.8


ʻI Sānuali ʻo e taʻu hono hokó, naʻe maʻu ai ʻe ʻAlamā Sāmita, naʻe taʻu tolungofulu-mā-tolu, ha tohi mei he motu ko Lanaí. Naʻe fakamoʻoni hingoa ʻi he tohi nounou mo fakavavevavé ha kāingalotu ʻe toko ono ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí. Naʻe kau ai ʻa Solomona, ko ha kaumātuʻa naʻe vaheʻi ko ha taki ʻo e Siasí ʻi Lanai ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa ʻAlamā mo e kau faifekau ʻIutā kotoa pē mei Hauaiʻi ʻi he 1858.9

Naʻe lau ʻe ʻAlamā ʻa e tohí peá ne liliu fakalelei ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Hauaiʻí ki he lea faka-Pilitāniá. Naʻe pehē ʻe he tohí, “Ko e meʻa ʻoku mau fie tohi ʻo fakahā kiate koé ʻoku fekauʻaki ia mo ʻemau palōfita moʻui ʻoku nofo heni ko Uolotā M. Kipisoní. ʻOku moʻoni nai ko homau takí ia?”10

Naʻe ʻikai ko ha meʻa fakaofo ʻa e ʻi Lanai ʻa Uolotā Kipisoní. Ka ko e foʻi lea “palōfitá” naʻe fakatupu loto-hohaʻa ia. Naʻe fekauʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e tokotaha fakatotolo ʻiloa ko ʻení ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki Siapani mo e ngaahi fonua kehe ʻi ʻĒsia mo e Tahi Pasifikí ʻi he 1861. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne fakahā ange kiate kinautolu kuó ne hiki mo hono ʻofefine ko Talulá ʻo nofo mo e Kāingalotu ʻi Lanaí.11

Talu mei he taimi ko iá, naʻe fakahā maʻu pē ʻe Uolotā kia Pilikihami ʻIongi ʻa e tupulaki ʻo e misioná mo e nofoʻanga ʻi Lanaí. Naʻe fakahikihikiʻi ʻe ha lipooti nusipepa Hauaiʻi ʻe taha mei he 1862, ʻa ia naʻe toe paaki ʻi he Deseret News, ʻa e ngāue ne fai ʻe Uolotā ki he Kāingalotu ʻi Hauaiʻí.12 Ka neongo iá, ko e hā nai hono ʻuhinga ne ui ai ia ʻe he Kāingalotu ʻi aí ko honau palōfitá? Ko Uolotaá ko ha faifekau, naʻe ʻikai ke toe kehe mei ai.

Naʻe hoko atu e laukonga ʻa ʻAlamaá. Naʻe fakahā ʻi he tohí ʻa hono taʻetali ʻe Uolotā ʻa e mafai ʻo Pilikihami ʻIongí pea naʻá ne fokotuʻu ʻa ʻene lakanga fakataulaʻeiki pē ʻaʻana ʻi he motú. Naʻe tohi ʻe Solomona mo e Kāingalotu kehé ʻo pehē, “Kuó ne fakanofo ha kōlomu ʻo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua, kae pehē foki ki ha kōlomu ʻo e kau fitungofulu, ko ha kau pīsope mo e kau taulaʻeiki lahi tokolahi. Ne toki maʻu pē ʻa e tohi fakamoʻoni ʻo e fakanofó ʻaki hano totongi ha paʻanga, pea kapau naʻe ʻikai ke totongi ʻa e paʻangá, naʻe ʻikai ke fakanofo ʻa e tokotaha ko iá.”13

Naʻe fakatupu loto-hohaʻa foki mo e founga puleʻi ʻe Uolotā ʻa e ʻū kelekeleke ʻo e Siasí. Naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi paʻanga tokoni mei he Kāingalotu ʻi Hauaiʻí ke fakatau mai ʻaki ha kelekele ʻi hono hingoá peá ne maʻu ia maʻana. Naʻe lipooti ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Kipisoni ʻoku ʻikai ko ha kelekele ʻeni ia ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau takí ha totonu pe ngofua ki ai. ʻOku ʻoʻona toko taha pē ia.”

Naʻe tapou ʻe he Kāingalotú kia ʻAlamā ke ne fakahā ʻenau tohí kia Pilikihami ʻIongi. Ne nau tohi ʻo pehē, “ʻOku mau ʻohovale lahi ʻi he muli ko ʻení. ʻOku mau taʻefalala lahi kiate ia.”14

Naʻe ʻave ʻe ʻAlamā ʻa e tohí kia Pilikihami, ʻa ia naʻá ne lau ia ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 17 ʻo Sānuali 1864. Naʻe loto-taha ʻa e kau ʻaposetoló ke nau fai ha ngāue ki ai he vave tahá. Kuo fokotuʻu hala ʻe Uolotā ia ke ne hoko ko ha palōfita, kaihaʻasi ʻa e kelekele ʻo e Siasí, pea ngaohikovia mo e Kāingalotu Hauaiʻí.

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “ʻOku ou fie maʻu ha toko ua ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ke na ʻave ha niʻihi ʻo e kau taki kei talavou ne nau ʻosi ʻi ai kimuʻá, pea nau ʻalu ki he ʻotu motú ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi siasí ke maau.”15

Naʻá ne fili ʻa e ongo ʻaposetolo ko ʻEselā Penisoni mo Lolenisou Sinou ke na taki e misioná. Naʻá ne kole leva kia ʻAlamā Sāmita mo e ongo faifekau mālōlō ki Hauaiʻi ko Siosefa F. Sāmita mo Viliami Kalafi ke nau ʻalu ʻo tokoniʻi kinaua.16

Naʻá ne fakahinohino ange, “Fai ʻa ia ʻoku fie maʻú.”17


ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 31 ʻo Māʻasi 1864, naʻe lī taula ha vaka naʻe heka ai ʻa e ongo ʻaposetoló mo e kau faifekau ʻe toko tolú ʻi he tuʻa taulanga ʻo Lahaina, Mauí, ʻi he ʻOtu Motu Hauaiʻí. Naʻe nofo ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi he vaká mo e uta ʻa e kulupú kae tukutuku hifo ha kiʻi vaka siʻisiʻi ki he tahí, pea naʻe heka ki ai ʻa ʻEselā Penisoni, Lolenisou Sinou, Viliami Kalafi, ʻAlamā Sāmita pea mo e ʻeikivaka ʻo e vaká pea kamata ke nau feinga ki ʻuta.

ʻI he mamaʻó, ofi ki he matātahí, naʻe aake māʻolunga ʻa e fanga fuʻu peau lalahí ʻi he funga hakaú. Naʻe loto-hohaʻa ʻa Viliami Kalafi telia naʻa fuʻu kovi ʻa e tahí ki he vaká koeʻuhí kuo tā tuʻo lahi ʻene folaua ʻa e taulangá ʻi he taimi naʻá ne kei ngāue fakafaifekau aí. Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻeikivaká naʻe ʻikai ha meʻa ke nau manavahē ki ai ʻo kapau te nau nofo pē ʻi honau halangá.

ʻI ha ngaahi momeniti pē mei ai, naʻe taaʻi ʻe ha fuʻu peau ʻa e vaká, ʻo ne hikiʻi ʻa e muiʻi vaká ki ʻolunga mei he vaí. Naʻe mapuna ʻa e vaká ki he hakaú pea naʻe taliʻi mai ia ʻe ha foʻi peau ʻe taha ʻa ia naʻá ne hikiʻi ʻa e muiʻi vaká ki he ʻataá naʻe ʻikai ke kei pā ʻa e fohe ʻaʻaló ki he vaí. Ko e taimi naʻe fasi ai ʻa e peaú, naʻe punakaki ʻa e vaká ʻo mafuli, pea naʻe liaki ʻa e kau tangatá ki he loto peau hoú.18

ʻI ha kiʻi taimi siʻi, naʻe ʻikai ʻiloʻiloa ha kau pāsese. Naʻe ʻasi hake leva ʻa Viliami, ʻEselā, pea mo ʻAlamā ʻoku nau fiu fakatau ʻenau mānavá, pea naʻa nau kakau ki he vaka kuo mafulí. Naʻe fakasio holo ʻe he kau tangatá ʻa Lolenisou mo e ʻeikivaká, ka naʻe ʻikai ke na ʻiloa.

Naʻe sio mai ha kakai Hauaiʻi ʻe niʻihi mei he matātahí ki he fakatamakí pea naʻa nau haʻu he taimi pē ko iá ke feinga fakahaofi. Lolotonga hono kaufakiʻi mai ʻe he kau fakahaofi ʻe niʻihi ʻa Viliami, ʻEselā, pea mo ʻAlamā mei he vaí, naʻe uku ha niʻihi ke fekumi ki he ongo tangata ne puliá. Naʻe vave hono maʻu ʻe he kau ukú ʻa e ʻeikivaká ʻokú ne tokoto ʻi he kilisitahí, ka naʻe ʻikai pē ha ʻata ʻo Lolenisou.

Naʻe fakafokifā pē kuo fakatokangaʻi ʻe Viliami ha tangata Hauaiʻi naʻá ne kakau mai ki honau vaká, ʻokú ne fusi mai ʻa e sino ʻo Lolenisoú ʻi mui ʻiate ia. Naʻa nau fulihi hake ʻa e vaká, pea naʻe fusi hake ʻe Viliami mo ʻAlamā ʻa e ʻaposetoló mei he vaí ʻo fakafoʻohifo ia ʻi hona funga tuí. Naʻe momoko mo fefeka toa ʻa hono sinó. Naʻe ʻikai ke ne mānava.

Ko e taimi naʻa nau aʻu ai ki ʻutá, naʻe fua ʻe Viliami mo ʻAlamā ʻa Lolenisou ki he matātahí, naʻa nau fakatokoto ia ʻi ha funga talamu pea teketekaʻi ia ki muʻa mo mui kae ʻoua kuo haʻu ʻa e vaí mei hono ngutú. Naʻa nau mili ʻaki leva hono umá mo e fatafatá ha lolo nanamu mālohi pea naʻa nau toe tekaʻi fakaʻosi ia ʻi he funga talamú ke fakapapauʻi kuo ʻosi kotoa mai ʻa e vaí ki tuʻa. Naʻe ʻikai pē ha teitei ngaue hake ia ʻa Lolenisou.

Naʻe pehē ange leva ʻe ha tangata naʻa ne tokoniʻi kinautolu mei he matātahí, “Kuo tau fai ʻa e meʻa kotoa pē kuo tau lavá. ʻOku ʻikai malava ke fakahaofi homou kaungāmeʻá.”

Naʻe ʻikai fie tui ʻa Viliami pe ko ʻAlamā naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa Lolenisou ki Hauaiʻi ke ne mate ai. ʻI he kei tamasiʻi ʻa ʻAlamaá, naʻá ne mei mate ʻi hono ʻohofi ʻe ha kau fakatanga ʻa hono fāmilí ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní ʻi Mīsuli. Naʻe tamateʻi ʻe he kau fakatangá ʻa ʻene tamaí mo hono tokouá pea naʻa nau fanaʻi ia ʻi hono alangá ʻo maumau ai ʻa e uouá. Naʻá ne mei mate ʻi he fānoa ʻa e totó ʻi he fale tuki ukamea ʻahuina naʻá ne lavea aí, ka naʻe ui tokoni ʻene faʻeé ki he ʻOtuá, pea naʻe fakahā ange ʻe he Laumālié ʻa e founga ke faitoʻo ai ʻa e lavea [ʻo ʻAlamaá].19

Naʻe ngāue ʻa Viliami mo ʻAlamā ʻi he tuí pea naʻá na toe feinga fakaʻosi ke fakamoʻui ʻa Lolenisou. Naʻe fakafokifā pē naʻe fakakaukau ʻa Viliami ke ʻai hono ngutú ki he ngutu ʻo Lolenisoú pea puhi mālohi ʻene mānavá ki he maʻamaʻa ʻo e ʻaposetoló. Naʻá ne toutou puhi mālohi kae ʻoua kuó ne fanongo ki ha ngahaha mei he kia ʻo Lolenisoú. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe he longoaʻá, pea naʻá ne toe puhi pē kae ʻoua kuó ne toʻe.

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Ko e fanafana ange ia ʻa Lolenisoú.

Naʻe pehē ange ʻe Viliami, “Naʻá ke melemo.” Naʻá ne ʻeke ange ki he ʻaposetoló pe ʻokú ne fakatokangaʻi ia.

Naʻe pehē ange [ʻe he ʻaposetoló], “ʻIo Misa Viliami, ne u ʻilo pē he ʻikai te ke liʻaki au. ʻOku mou hao kotoa pē ngaahi tokoua?”

Naʻe pehē ange ʻe Viliami, “ʻE Misa Sinou, ʻoku mau hao kotoa pē.”20


ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe kau fakataha ʻa Siosefa F. Sāmita mo hono kaungāngāué ʻi heʻenau fononga ki he nofoʻanga ʻo e Siasí ʻi Lanaí. ʻI he taimi ne nau tūʻuta aí, naʻe fakatokangaʻi ʻe ha Kāingalotu Hauaiʻi ʻe niʻihi ʻa e kau faifekau mālōloó pea ne nau talitali lelei kinautolu ʻaki hono fakahaaʻi ʻenau ʻofa.21

Naʻe fetaulaki ʻa Uolotā mo e ongo ʻaposetoló mo e kau faifekaú ʻi he ʻā ʻo hono fale lahi ne ʻato polá. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo te nau haʻu, pea naʻe mataʻi loto-hohaʻa mo fie ʻilo ʻa e anga ʻene sió. Naʻá ne lulululu taʻeloto mo kinautolu peá ne fakafeʻiloaki kinautolu ki hono ʻofefine ko Talulá, ʻa ia naʻá ne kei taʻu uofulu tupu. Naʻá ne taki leva kinautolu ki hono falé peá ne ʻomi ha meʻatokoni pongipongi mahu ko e kumala, kosi ne haka, mo e ngaahi meʻatokoni kehe. Naʻe fakafaingataʻa mo fakaʻeiʻeiki ʻene tōʻongá he taimi kotoa.22

Hili e maʻu meʻatokoni pongipongí, naʻe ʻave ʻe Uolotā ʻa e kau tangatá ki heʻene lotu Sāpate mo e Kāingalotu Hauaiʻí. Naʻe tā ʻe ha “pīsope māʻolunga” naʻe teuteu lelei ha fafangu ke fakatahatahaʻi mai ʻaki ʻa e haʻofangá. ʻI he hū mai ʻa e Kāingalotú, naʻe tangutu he sea muʻomuʻa ʻo e ʻapisiasí ha kau talavou ʻe toko hongofulu mā nima pe uofulu nai, ne nau tui ha ʻū kahoa kakala. Naʻe hū mai mo ha tamaiki tangata ʻe toko hongofulu mā fitu mo e tamaiki fefine ʻe toko hongofulu mā fitu naʻa nau tui teunga kotoa pē, ʻo nau tangutu ofi ki ha tēpile naʻe tangutu ai ʻa e pīsopé mo e kau tangata kuo vaheʻi ʻe Uolotā ke hoko ko ha kau ʻaposetoló.

ʻI he taimi naʻe hū mai ai ʻa Uolotā ki he lokí, naʻe tuʻu ʻa e haʻofangá ʻo punou ko e fakaʻapaʻapa kiate ia ʻi heʻene fakalaka mai ʻiate kinautolú, pea naʻá ne tangutu ʻi he ʻuluʻi tēpilé. Hili ʻa e fua lotú, naʻá ne tuʻu hake ʻo fakahā ʻa e kau ʻaʻahi ʻe toko nima mei ʻIutaá. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā kuo nau omi aí, kae mahalo pē te nau talamai kiate kitautolu.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Te u tala atu ʻa e meʻá ni. Kuó u haʻu ki homou lotolotongá, fakatau ha kelekele maʻamoutolu, pea he ʻikai te u mavahe mei he feituʻú ni, pea he ʻikai te u fakavaivai ʻi he meʻá ni!”23

ʻI he ʻaho ʻe ua ne hoko aí, naʻe fakataha fakafoʻituitui ʻa e ongo ʻaposetoló mo Uolotā. Naʻá na ʻiloʻi, naʻe ʻikai ngata pē ʻene ngāue koví ʻi hono fakatau atu ʻo e ngaahi fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.24 Naʻe ngali kehe ʻaupito ke tui ha taha ki ai.

Ko e taimi naʻe haʻu ai ʻa Uolotā ki Lanaí, naʻá ne sio ki ha faingamālie ke ne kamataʻi ai ʻa e puleʻanga kāfakafa ʻi he Pasifikí naʻá ne fakaʻamu fuoloa ke ne fokotuʻú.25 Naʻá ne fakalotoʻi ʻa e Kāingalotu Hauaiʻí ke nau tānaki mai ʻenau fanga monumanú mo e koloa fakatāutahá kiate ia koeʻuhí ke ne fakatau mai ʻaki ha kelekele ʻi he motú.26 Naʻá ne ueʻi ʻa e Kāingalotú ki heʻene fakaʻamu ke fokotuʻu ha puleʻangá, peá ne fokotuʻutuʻu ha kau tau ʻi he motú pea naʻá ne akoʻi hono kau mēmipá ke nau ʻohofi ʻa e tukui motu kehé. Naʻá ne fekauʻi atu foki ha kau faifekau ki Haʻamoa mo e ʻotu motu kehe ʻi he Polinisiá ke teuteuʻi ʻa e ngaahi fonua ko iá ki heʻene pulé

Ne ʻikai fuoloa kuo kamata ke tauhi ia ʻe he kakaí ʻo hangē ha tuʻí. Naʻe ʻikai hū noaʻia ha taha ke talanoa mo ia ʻi hono falé tuku kehe pē ʻi he totolo ʻaki e nimá mo e vaʻé. Naʻá ne fili ha fuʻu maka naʻe ava ʻa loto ʻa ia naʻe ofi ki hono falé, peá ne fokotuʻu ia ko e makatuliki ʻo e temipalé ke langaki ha ongoʻi malūʻia. Naʻá ne tuku ha Tohi ʻa Molomona mo e ngaahi pepa kehe ʻi he loto maká, ʻufiʻufi ʻaki ia ha saafa, pea fakatokanga ki he Kāingalotú kapau te nau ofi ki ai ʻe taaʻi ʻa kinautolu.

Ko e taimi ne ʻosi ai e fakatotolo ʻa e ongo ʻaposetoló mo e kau faifekaú, naʻe ui ʻe ʻEselā Penisoni mo Lolenisou Sinou ʻa e Kāingalotu kotoa pē ke nau fakatahataha mai ke talanoaʻi e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo Uolotā ki he kahaʻú. Naʻe hoko ʻa Siosefa ko ha tokotaha liliu lea, pea naʻe fakahalaʻi ʻe ʻEselā ʻa hono toʻo ʻe Uolotā ʻa e kelekele ʻo e Siasí mo ʻene ngāue hala ʻaki ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe fakahā ʻe ʻEselā ʻo pehē, “Ko homau fatongia ia ke fakamavahe ia, pea kapau he ʻikai ke ne liliu ʻene angafaí pea fakatomala, kuo pau ke mau tuʻusi ia mei he Siasí.”27

Naʻe fafana ʻa Uolotā kia Talula, pea naʻe fakatovave [ʻa Talula] ʻo haʻu mo ha fokotuʻunga pepa naʻe teuteuʻi ʻaki ʻa e fuhinga sila mo e ʻū līpine. Naʻe tuhu [ʻa Uolotā] ki he ngaahi fakamoʻoni ʻe tolu ʻi lalo ʻi ha peesi ʻe taha mo ne pehē ange, “Kau tangata, ko hoku mafaí ʻeni. He ʻikai ke mou taʻe fakatokangaʻi ʻa e hingoa ʻo Pilikihami ʻIongí mo hono ongo tokoní ʻi heni.”

Naʻe lau ʻe Lolenisou ʻa e tohí. Ko ha laiseni fakafaifekau mahinongofua pē ia ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he ʻotu motu ʻo e tahí. Naʻe pehē ange ʻe Lolenisou, “ʻOku ʻikai fakanofo koe ʻe he tohi ko ʻení ke ke tokangaʻi e misiona Hauaiʻí. Ko hoʻo fakamahamahalo pē ʻe koe ʻa e mafai ko iá.”28

Ne talaange ʻe Uolotā, “Naʻá ku sio kia Palesiteni ʻIongi. Naʻá ne hilifaki hono ongo nimá kiate au ʻo tāpuakiʻi au. Pea naʻe lilingi hifo ʻe he ʻOtua Māfimafí ʻa Hono Laumālié kiate au, kimuʻa peá u mamata kiate iá, ʻi heʻeku tokoto ʻi he fale fakapōpulá, pea fakahā mai kiate au ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue maʻongoʻonga mo kafakafa ke fai.”

Naʻe lea vave ʻa Uolotā peá ne tautapa fakamātoato ki he kakai Hauaiʻi ʻi he lokí. Naʻá ne pehē ange, “Ko hoʻomou pēteliaké au. Kuo omi ʻa e kau tangata ko ʻení ke ʻave homou kelekelé pea ʻave mo hoʻomou paʻangá. Ko ha ʻofa nai ʻeni? Ko hai ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú? ʻIkai nai ko au ia? Ko hai leva ʻeku fānaú mo hoku ngaahi kaungāmeʻá? Tuku ke nau tuʻu hake ki ʻolunga!”

Naʻe siofi ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e haʻofangá. Naʻe ueʻi kinautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Uolotaá, pea naʻe tuʻu hake ʻa e meimei tokotaha kotoa pē. Naʻe fonu he mamahi lahi ʻa e loto ʻo Siosefá pea naʻe fakapūlouʻi ʻe ha ʻao ʻuliʻuli ʻa ʻene ngaahi amanaki ki ha solova lelei.29


Naʻe ngali kehe ʻa e angaʻofa ʻa Uolotā ki he kau tangata ʻe toko nimá ʻi he hili ʻa e fakatahá. Ko e taimi ne nau fakakaukau ai ke mavahe mei he motú he efiafi hono hokó, naʻá ne ʻoange ha fanga hoosi ke nau ʻalu ai ki he matātahí mo fakaʻaongaʻi ʻene vaká mo ha kau kauvaka ke fakafoki ai kinautolu ki Maui. Naʻá ne foaki ange foki moʻo ʻEselā Penisoni ha tokotoko fakaʻofoʻofa mo e $9.75—ko e paʻanga kotoa pē ia ne ʻi hono kató. Ka neongo iá, naʻá ne tuʻu fefeka pē ke taʻe fie tukuange ʻene laiseni malangá pe ko e kelekele naʻá ne kaihaʻasi mei he Kāingalotú.30

ʻI he hili ʻenau mavahe mei Lanaí, naʻe foki ʻa ʻEselā Penisoni mo Lolenisou Sinou ki ʻIutā, kae nofo pē ʻa Siosefa F. Sāmita ke ne tokangaʻi e misiona Hauaiʻí. Koeʻuhí naʻe ʻikai malava ʻe he kau faifekaú ke nau fakafoki fakalao mai ʻa e kelekele naʻe ʻave ʻe Uolotā mei he Kāingalotú ʻi Lanaí, naʻa nau fakakaukau leva ke toe fakaake ʻa e tuí ʻi he ʻotu motu kehé. Naʻe vahe ʻe Siosefa kia ʻAlamā Sāmita ke ne ngāue ki Maui mo e Motu Lahi ʻo Hauaiʻí kae ngāue ia ʻi ʻOahu pea Viliami Kalafi leva ʻi Kauai.31

Naʻe fakaʻiseʻisa ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi heʻenau ʻuluaki poupou kia Uolotaá. Ne hoko ʻa Sonatane Napela, ʻa ia naʻá ne tokoni kia Siaosi Kēnoni ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha palesiteni ʻo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ʻa Uolotaá ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Ka naʻá ne ongoʻi ne kākaaʻi ia ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe ʻikai pē ke maʻu ʻe Uolotā ʻa e mafai ke fakanofo ia ki he lakanga ko iá.32

Naʻe kamata fakataha ʻa Napela mo e Kāingalotú ʻi Maui. Ko e tokolahi taha ʻiate kinautolú ne nau taʻefiemālie ʻia ʻUolotā. Naʻá ne fakatau atu ʻa e konga lahi honau ʻū ʻapisiasí pea tapui kinautolu ke ʻoua naʻa nau teitei lotu fakataha, malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, lau e folofolá, mo lotu fakafāmili. Ko hono olá, naʻa nau vaivai fakalaumālie mo lotosiʻi ʻi he meʻa kotoa pē kuo faʻao ʻe Uolotā meiate kinautolú.33

Naʻe fakamoleki ʻe ʻAlamā ha konga lahi ʻo hono taimí ke ʻalu fano holo he ʻotu moʻunga maka ʻo Mauí ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu kuo moveteveté. ʻI he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe lava pē ke ne tala ne hōloa ʻa e ivi tākiekina ʻo Uolotaá. Naʻe tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne nau mavahe mei Lanaí, ʻo nau faʻa omi ki Maui ʻoku ʻikai hanau toe uta kehe ka ko e vala pē ʻoku nau tuí. Ka neongo iá naʻe uesia ʻenau tuí ʻi he taimi ne nau nofo ai ʻia Uolotaá, pea naʻe tokosiʻi pē ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau kei tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻi he taimi ne nau foki mai aí.

“ʻOku ʻikai ke mau ʻiloʻi pe ne teitei ʻaonga nai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu, he naʻe teʻeki hanau taha te ne moʻui ʻaki ia!” Ko e lāunga ia ʻa Siosefa ʻi haʻane lipooti kia Pilikihami ʻIongi. “ʻOku totonu pē ke mau ʻamanaki ʻe lelei ange hanau niʻihi koeʻuhí ko ʻemau tā sīpingá, mo ʻenau fanongo ki heʻemau toutou malangá, ka ʻoku ʻikai ke pehē ia.”34

Naʻe faleʻi ʻe Pilikihami kia Siosefa mo e kau faifekau ʻAmelika kehé ke nau foki mai ki ʻapi kapau ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he Laumālié ke nau fai ia. Naʻá ne tui ko e tupulaki fakalaumālie ʻa e Kaingalotu Hauaiʻi ko honau fatongia kakato pe ia ʻo nautolu ke fai. Naʻá ne tohi kia Siosefa mo e kau faifekau kehé ʻo pehē, “ʻOku hangē kiate au te mou lava pē ke tuku ʻa e ngaahi ngāue ʻo e misioná ki he nima ʻo e kau taki fakalotofonua.” Naʻe ʻosi maʻu ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí ʻa e ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, pea ne nau maʻu mo e maʻuʻanga tokoni kotoa pē ne fie maʻú ke fakalele ʻaki ʻa e Siasí ʻiate kinautolu pē.35

ʻI he taimi naʻe aʻutaki mai ai ʻa e faleʻi ʻa Pilikihamí ki Hauaiʻí, kuo molū e loto ʻo Siosefá ki he Kāingalotu Hauaiʻí. Naʻá ne tohi kia Pilikihami ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke mau ongoʻi ʻoku totonu ke mau mavahe mei he misioná.” Ka naʻá ne loto ke holoki ʻa e tokolahi ʻo e kau faifekau ʻAmelika ʻi he ʻotu motú, pea naʻá ne ui ha kaumātuʻa Hauaiʻi tokolahi ke nau tokangaʻi ʻa e tukui motu kehekehe ʻi he misioná.

Naʻe fanongonongo ʻe Siosefa ʻa e liliú ʻi ʻOkatopa pea naʻá ne uiuiʻi ha kakai Hauaiʻi ki ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi ha konifelenisi fakamisiona ʻi Honolulu. ʻI he hili pē ʻene leá, naʻe fakamoʻoni ʻa Kaloa, ko ha kaumātuʻa Hauaiʻi, ki heʻene loto-vilitaki ke ngāue ʻi he Siasí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku kei siʻi ʻi he taimi naʻe fuofua haʻu ai ʻa e kau taki ko ʻení ki he motú. Ko e taimi ní kuó u fuʻu tangata. Tuku muʻa ke ʻoua naʻa tau kei hoko ko ha fānau, ka tau hoko ko ha kakai lalahi ʻoku ngāue ʻi he tuí mo e ngaahi ngāue leleí.”

Naʻe tuʻu hake leva ʻa Napela ʻo ne tapou ki he Kāingalotú ke nau anga māʻoniʻoni. Naʻá ne pehē, “Ne kākaaʻi mo takihalaʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea olopoto ʻa Kipisoní pea kuo hoko ia ke ne maumauʻi ai ʻa e ngaahi fuakava toputapu ne tau faí. Ka ko ʻeni kuo fakamaamaʻi kitautolu; ko ia, ke tau fakafoʻou muʻa ʻetau ngaahi fuakavá pea faivelenga.”

Naʻe fakamoʻoni foki mo Kanahunahupu, ko ha kaumātuʻa Hauaiʻi ʻe taha. Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi lea kuo lea ʻaki he ʻaho ní ʻoku fuʻu mālohi fakaeloto mo fakalaumālie ia.”36


ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí, naʻe fanongonongo ʻe Siosefa F. Sāmita mo Viliami Kalafi ʻe vave pē haʻana foki ki ʻIutā. Naʻe fakahā ʻe Pilikihami kia Siosefa ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai ʻokú ne fakakaukau ke ui ʻa Falanisisi Hāmoni, ko e taki fakamisiona mālōlō ʻa Siosefa ʻi Hauaiʻí, ke ne fetongi ia.37

Ne talu pē mole ʻa e kelekele ʻi Lanaí mo e fekumi ʻa Siosefa mo e kau faifekau kehé ki ha feituʻu foʻou ke tānaki ki ai ʻa e Kāingalotú. ʻI he faʻahitaʻu māfaná, naʻa nau maʻu ha feituʻu ʻi he Motu Lahí ne ngali lelei, ka naʻe fuʻu mamafa ʻa e totongí ki he meʻa ne lava ke maʻu ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí.

ʻIkai ngata aí, ne hili pē mole ʻa e kelekele ʻi Lanaí mo e momou ʻa e Kāingalotú ke toe fakamoleki ha paʻanga ke fakatau mai ʻaki ha toe feituʻu fakatahaʻanga ʻe taha. Naʻe fie maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e feituʻu foʻoú ke tuʻu pē ʻi honau motú pea ofi pē ki honau ʻapí.38

Ka neongo iá, ne hili pē konifelenisi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú naʻe fakamafaiʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e kau taki ʻi he ngaahi misioná ke nau fakatau mai ʻa e kelekelé ʻaki ʻa e paʻanga ʻa e Siasí.39 Koeʻuhí ko e puputuʻu ʻa Siosefa mo Viliami fekauʻaki mo e konga kelekele ʻi he Motu Lahí, naʻá na hokohoko atu ai ke fekumi ki ha ngaahi feituʻu lelei ange ki he fakatahaʻangá ke fokotuʻu kia Falanisisi ʻi heʻena ʻaʻahi fakaʻosi ki he ngaahi kolo ʻi Kauai mo ʻOahú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga e ʻaʻahi ʻa Siosefa mo Viliami ki ha kiʻi kolo tokosiʻi ne ofi ki ha ngoueʻanga naʻe ui ko Laʻie ʻi ʻOahu, naʻe luelue toko taha pē ʻa Viliami ke fai ʻene ʻeveʻeva. Naʻe tuʻu ʻa e ngoueʻangá ʻi ha ʻeka ʻe onoafe ʻi he veʻe ʻotu moʻunga māʻolunga ne ʻuluʻakaua ʻi he matāfanga fakatokelau-hahake ʻo e motú. Naʻe ʻi ai ha maʻuʻanga vai lelei ʻi Laʻie, kae ʻikai hangē ko e nofoʻanga ʻi Lanaí.

ʻI he ongoʻi mafasia mo tuēnoa ʻa Viliamí, naʻá ne tūʻulutui hifo ai ʻi ha veʻe ʻuluʻakau ke fai haʻane lotu. ʻI heʻene tuʻu haké, naʻá ne kei ongoʻi mafasia pē, naʻá ne ʻilo ha foʻi hala naʻe fou ki ha feituʻu naʻe musieʻia pea matolu ai ʻa e vaó. Naʻá ne muimui ʻi he halá ʻo kiʻi mamaʻo atu, pea naʻe fakaʻohovale ʻene mata meʻa-hā-mai kia Pilikihami ʻIongi ʻokú ne lue mai ʻi he foʻi halá.

Naʻe fakalea atu ʻa Viliami kiate ia ʻo hangē pē naʻá ne ʻi ai tonú, pea naʻá na tangutu hifo ʻi he musié. Naʻe lau ʻa Pilikihami ki he fakaʻofoʻofa ʻo e ngoueʻangá, ko e moʻui ʻa e kelekelé, ko e lanu mata ʻa e ʻotu moʻungá, pea mo e fasi vanavanaiki ʻa e peaú ʻi he matātahí. Naʻe faifai peá ne pehē ange, “Ko ha feituʻu fakalata moʻoni ʻeni. ʻE Misa Viliami, ko e feituʻu ʻeni ʻoku tau fie maʻu ke hoko ko e ʻuluʻi ʻōfisi ki he misiona ko ʻení.”

Naʻe ʻohovale pē kuo nofo toko taha pē ʻa Viliami, naʻá ne fakatumutumu mo ofo pea naʻá ne loto-falala kuó ne maʻu ʻa e feituʻu totonu ke tānaki fakataha mai ki ai ʻa e Kāingalotu Hauaiʻí.40