Konifelenisi Lahi
Malangaʻi e Ongoongolelei ʻo e Melinó
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Malangaʻi e Ongoongolelei ʻo e Melinó

ʻOku ʻi ai hotau fatongia toputapu ke vahevahe e mālohi mo e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu kotoa pē ʻe fanongó.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou talitali lelei kimoutolu ki he konifelenisi lahí! Ne u ʻamanaki lelei mai ki he ʻahó ni mo ha loto fiefia moʻoni. ʻOku ou lotua kimoutolu he ʻaho kotoa. Kuó u lotua foki ke hoko ʻa e konifelenisí ni ko ha fakaakeake fakalaumālie maʻá e taha kotoa pē.

Talu mei he konifelenisi fakamuimuí, mo e kei hokohoko atu e ngaahi faingataʻá ʻi he māmaní. ʻOku kei uesia pē ʻetau moʻuí ʻe he mahaki fakaʻauha fakamāmanilahí. Pea kuo luluʻi e māmaní ʻaki ha fepakipaki kuó ne fakailifiaʻi ha laumiliona ʻo e kakai tangata, fefine, mo e fānau taʻehalaia.

Ne ʻosi mamata mai pē ʻa e kau palōfitá ki hotau kuongá ni ʻa ia ʻe hoko ai e ngaahi tau mo e ngaahi ongoongo ʻo e tau, pea ʻe moveuveu e māmaní kotoa.1 ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau kolea ke ʻiloʻi ʻe he kau taki ʻo e ngaahi fonuá ha ngaahi founga solovaʻanga melino ki heʻenau ngaahi fefaikehekeheʻakí. ʻOku mau kole ki he kakai kotoa pē ke lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ke fai e meʻa te nau lavá ke tokoniʻi ʻa e loto-mamahí, mo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fakangata ha faʻahinga fepakipaki lalahi.

Kāinga, ʻoku fiemaʻu lahi ange e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi kimuʻa. Kuo maumauʻi ʻe he fakakikihí e meʻa kotoa pē ne taukaveʻi mo akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻofa he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo fakamoʻoni ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e solovaʻanga tuʻuloa ki he melinó. Ko ʻEne ongoongoleleí ko ha pōpoaki ia ʻo e melinó.2

Ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e tali ʻi he taimi ʻoku taaʻi ʻaki ai e māmaní e manavaheé.3 ʻOku fakamamafaʻi heni e fiemaʻu vivili ko ia ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ke “ʻalu … ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē.”4 ʻOku ʻi ai hotau fatongia toputapu ke vahevahe e mālohi mo e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu kotoa pē ʻe fie fanongo mo tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo fai ʻe he tokotaha kotoa pē ha fuakava mo e ʻOtuá ke tokanga ki he niʻihi kehé mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te tau lava ʻo fakahaaʻi e tui ki he ʻOtuá mo mateuteu maʻu pē ke tali ki he taha kotoa pē ʻokú ne fehuʻia “ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú].”5 ʻOku ʻi ai hotau fatongia takitaha ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻOku ou toe fakapapauʻi mālohi atu he ʻahó ni e meʻa ne kole mai ʻe he ʻEikí ki he talavou moʻui taau kotoa pē ʻe malavá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ki he kau talavou ʻo e Siasí, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakatatali mai kimoutolu kau talavou ki he kuonga ko ʻeni ne talaofa mai ʻe fakahoko ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke kau ai ʻi he fatongia matuʻaki mahuʻinga ko ʻení!

Kiate kimoutolu kau finemui ʻoku malavá, ko ha faingamālie mālohi lahi foki e ngāue fakafaifekaú, ʻo ka ke ka lotoki ai. ʻOku mau ʻofeina e kau faifekau fefiné mo talitali lelei moʻoni kinautolu. ʻOku fakaofo moʻoni e meʻa ʻoku mou ʻomi ki he ngāué ni! Lotua ke ke ʻiloʻi pe ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ngāue fakafaifekau, pea ʻe ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e talí ki ho lotó mo e ʻatamaí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mou mahuʻinga kotoa ki he ʻEikí. Naʻá Ne tuku fakatatali kimoutolu ki he taimí ni ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú, neongo pe ko ha ngāue fakafaifekau malanga pe faifekau tokoni, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé. ʻOku mau talitali lelei foki mo e ngaahi hoa mali matuʻotuʻá ke ngāue he taimi ʻoku fakafaingamālieʻi ai kimoutolu ʻe homou ngaahi tūkungá. ʻOku ʻikai pē foki ke lava ʻo tongia ʻenau ngāué.

ʻOku faiako mo fakamoʻoni e faifekaukotoa pē ki he Fakamoʻuí. ʻOku hanga ʻe he fakapoʻuli fakalaumālie ʻo e māmaní ʻo ʻai ke fie maʻu lahi ange e maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha toe taimi. ʻE fie maʻu ʻe he taha kotoa pē ha faingamālie ke ne ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻE fie maʻu ʻe he taha kotoa pē ke ne ʻilo e feituʻu te nau lava ke maʻu ai e ʻamanaki lelei mo e melino ʻoku “[ope] atu ʻi he ʻilo kotoa pē.”6

ʻOfa ke hoko e konifelenisí ni ko ha taimi ʻo e melino mo ha keinangaʻanga fakalaumālie maʻamoutolu. Fakatauange te ke fekumi mo maʻu ha fakahā fakataautaha lolotonga e ngaahi fakatahaʻangá, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.