Konifelenisi Lahi
Vitiō: “Ko Kimoutolu ʻa e Kau Fafine Naʻá Ne Mamata Mai Ki Aí”
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Vitiō: “Ko Kimoutolu ʻa e Kau Fafine Naʻá Ne Mamata Mai Ki Aí”

ʻI he 1979, naʻe lolotonga ʻi he falemahakí ai ʻa Palesiteni Kimipolo peá ne kole ange ki hono uaifi ko Kamilá ke lau ʻene pōpoakí ki ha fakatahaʻanga lahi maʻá e houʻeiki fafiné.

Sisitā Camilla Kimball: “Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia koeʻuhí ko e kakai fefine lelei tokolahi ʻo e māmaní (ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e anga fakalaumālié) te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní mo e lea mahinó ʻi heʻenau moʻuí pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakatokangaʻi ai e makehe mo e kehe atu pē ʻa e kau fafine ʻo e Siasí— ʻi ha ngaahi founga fakafiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”1

Palesiteni Russell M. Nelson: “Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ko homau kaungā-ngāue ʻi he fakaʻau ke ʻosi ʻo e kuonga ní, ko e ʻaho ʻeni ne tomuʻa mamata ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló. Ko kimoutolu ʻa e kau fafine naʻá ne mamata mai ki aí! ʻE hanga ho angamaʻá, māmá, ʻofá, ʻiló, loto-toʻá, ʻulungāngá, tuí mo e moʻui angatonú ʻo tākiekina mai ki he Siasí ha kau fefine lelei tokolahi faufaua, fakataha mo honau ngaahi fāmilí!

“ʻOku mau fie maʻu homou iví, uluí, loto-fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó. ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fafine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá! …

“… Tatau ai pē pe ko e hā ho uiuiʻí pe tūkunga ʻokú ke ʻi aí, ʻoku mau fie maʻu hoʻo ngaahi fakakaukaú, hoʻo ngaahi ʻiló mo e ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻOku mau fie maʻu ke ke lea peá ke lea ke leʻo lahi ʻi he fakataha alēlea ʻa e uōtí mo e siteikí. ʻOku tau fie maʻu e fefine ʻosi mali kotoa pē ke ne lea ‘ko ha tokoni mo e hoa ngāue kakato’ ʻi hoʻo faaitaha mo ho husepānití ʻi hono puleʻi homo fāmilí. Tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe taautaha, ʻoku maʻu ʻe kimoutolu kau fafine ha ivi mo ha poto makehe pea mo ha ongo makehe kuo foaki atu ko ha meʻa-foaki mei he ʻOtuá. He ʻikai lava ʻe kimautolu kakai tangatá ʻo fakatataua homou ivi tākiekina makehé.

“ʻOku tau ʻiloʻi ko e tumutumu ia e fakatupú kotoa, ko hono fakatupu ʻo e fefiné! ʻOku mau fie maʻu homou mālohingá! …

“… ʻOku ou fie fakamālō atu ai siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, pea ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu ke mou tuʻu hake ki homou tuʻunga totonú ʻo fakakakato e ʻuhinga ne fakatupu ai kimoutolú ʻi heʻetau fetakinima ʻi he ngāue toputapú ni. Tau tokoni fakataha muʻa ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.”2