Konifelenisi Lahi
Haʻu ki he Lotoʻā Sipi ʻo e ʻOtuá
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


Haʻu ki he Lotoʻā Sipi ʻo e ʻOtuá

ʻOku tau aʻusia ʻi he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá ʻa e tokanga mo e lehilehiʻi ʻa e Tauhi-sipi Leleí, pea ʻoku tau monūʻia ke ongoʻi ʻEne ʻofa huhuʻí.

ʻI he hoko ʻa Brother mo Sisitā Samati ko ha ongomātuʻa kei siʻí, naʻá na ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hona ʻapi loki ua ʻi Semalangi, ʻInitonēsiá.1 ʻI heʻena tangutu takai ʻi ha kiʻi tēpile, mo ha maama kalasini ne hangē naʻe lahi ange e namú ʻi he maama ne maʻu mei aí, naʻe akoʻi kinaua ʻe ha ongo faifekau kei talavou ki he ngaahi moʻoni taʻengatá. Fakafou ʻi he lotu fakamātoato mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá na tui ki he meʻa ne akoʻi kiate kinauá mo fili ke papitaiso pea hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo hanga ʻe he fili ko iá, mo e tōʻonga moʻui ʻa Brother mo Sisitā Samati talu mei aí, ʻo faitāpuekina kinaua mo hona fāmilí ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻena moʻuí.2

ʻOkú na kau ʻi he fuofua Kāingalotu paionia ʻi ʻInitonēsiá. Naʻá na maʻu kimui ange ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea naʻe hoko ʻa Brother Samati ko e palesiteni fakakolo pea mei ai ko ha palesiteni fakavahefonua, ʻo fakaʻuli takai ʻi Seiva Lotoloto ke fakahoko hono ngaahi fatongiá. ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, kuó ne hoko ko e fuofua pēteliake ʻo e Siteiki Sulakata ʻInitonēsiá.

ʻĪmisi
ʻEletā Fangikē, fakataha mo Sisitā mo Brother Sāmati

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e ongo faifekau ʻi he ʻapi masiva fonu ʻi he tui ko iá he taʻu ʻe 49 kuohilí, kuó u mamata tonu ʻiate kinaua ki he meʻa ne akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi.”3 ʻOku taʻefaʻalaua, fakafiefia, mo taʻengata ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tafe ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku muimui ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, mo fili ke lau ko ʻEne kau ākongá.4

Ko e Lotoʻā Sipi ʻo e ʻOtuá

ʻOku kamata e fakaafe ʻa ʻAlamā ki he fuakava ʻo e papitaisó kiate kinautolu ne fakataha mai ʻi he Vai ʻo Molomoná ʻaki e kupuʻi leá ni: “Ko ʻeni, ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá.”5

ʻĪmisi
Flock of sheep in the country side standing next to a rock fence.

Ko e tākangá, pe lotoʻā sipí ko ha feituʻu lahi, ʻoku faʻa langa ʻaki ha ngaahi ʻā maka, ʻa ia ʻoku maluʻi ai ʻa e fanga sipí ʻi he poʻulí. ʻOku taha pē ʻa e hūʻangá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻoku ui ʻe he tauhisipí ʻa e fanga sipí. ʻOku nau ʻilo hono leʻó, pea nau hū ʻi he ʻaá ki he malu ʻo e lotoʻaá.

ʻOku pau pē naʻe ʻilo ʻe he kakai ʻo ʻAlamaá ʻoku tuʻu e kau tauhisipí ʻi he hūʻanga fāsiʻi ki he lotoʻaá he ko e taimi ʻoku hū mai ai e fanga sipí, ʻoku lau kinautolu6 pea ʻiloʻi mo faitoʻo tahataha honau ngaahi laveá mo e mahamahakí. ʻOku makatuʻunga e malu mo e hao ʻa e fanga sipí ʻi heʻenau loto-fiemālie ke haʻu ki he lotoʻā sipí pea nofo maʻu aí.

Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu te nau ongoʻi ʻoku nau ʻi mui ʻi he tākangá, ʻo fakakaukau mahalo ʻoku ʻikai loko fie maʻu pe fakamahuʻingaʻi kinautolu pe ʻikai totonu ke nau ʻi he lotoʻā sipí. Pea hangē pē ko e lotoʻā sipí, ʻoku tau faʻa fefakamamahiʻaki ʻi he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá pea fie maʻu ke fakatomala pe fakamolemoleʻi.

Ka ko e Tauhisipi Leleí7—ʻa hotau tauhisipi moʻoní—ʻoku lelei maʻu pē ia. ʻOku tau aʻusia ʻi he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne tokangá mo monūʻia ke ongoʻi ʻEne ʻofa huhuʻí. Naʻá Ne folofola, “Kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofinimá; ʻoku ʻi hoku ʻaó maʻu ai pē ʻa hoʻo ngaahi ʻaá.”8 Kuo tohi tongi ʻe hotau Fakamoʻuí ʻi Hono ongo ʻaofinimá ʻa ʻetau ngaahi angahalá, mamahí, faingataʻaʻiá,9 mo ia kotoa pē ʻoku ʻikai taau ʻi he moʻuí.10 ʻOku ʻatā ki he tokotaha kotoa pē ke maʻu e ngaahi tāpuakí ni, ʻi heʻenau “holi ke [haʻu]”11 pea fili ke nofo ʻi he lotoʻā sipí. Ko e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí ʻoku ʻikai ko e totonu pē ia ke filí; ka ko e faingamālie ia ke fili ai ki he totonú. Pea ko e ngaahi ʻā ʻo e lotoʻā sipí ʻoku ʻikai ko ha fakangatangata ka ko ha maʻuʻanga malu fakalaumālie.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai ʻa e “lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha.”12 Naʻá ne folofola:

“Ko ia ʻoku hū ʻi he matapaá, ko e tauhi ia ʻo e fanga sipí. …

“Pea fanongo ki hono leʻó ʻa e fanga sipí … ,

“… pea muimui ʻa e sipí ʻiate ia: he ʻoku nau ʻilo hono leʻó.”13

Naʻe folofola leva ʻa Sīsū, “Ko au pē ko e matapaá: pea ko ia ʻe hū ange ʻiate aú, ʻe moʻui ia,”14 ʻo akoʻi mahino ʻoku taha pē ʻa e hala ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá pea taha pē mo e hala ke fakamoʻui aí. ʻOku fakafou ia ʻia Sīsū Kalaisi.15

ʻOku Maʻu ʻa e Ngaahi Tāpuakí ʻe Kinautolu ʻoku ʻi he Lotoʻā Sipi ʻo e ʻOtuá

ʻOku tau ako mei he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e founga ke haʻu ai ki he lotoʻā sipí, ʻa ia ko e tokāteline ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá.16 ʻI heʻetau muimui ki he tokāteline ʻo Kalaisí pea haʻu ki he lotoʻā sipí fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó mo e hilifakinimá, pea hokohoko atu ʻi he faivelengá,17 ne palōmesi mai ʻe ʻAlamā ha ngaahi tāpuaki fakataautaha mo pau ʻe fā. ʻE lava ke (1) “huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá,” (2) “kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú,” (3) “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá,” pea (4) ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “huaʻi hifo ʻa hono Laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu.”18

Hili hono akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi tāpuakí ni, naʻe pasipasi fiefia ʻa e kakaí. Ko hono ʻuhingá ʻeni:

ʻUluaki: ʻOku ʻuhinga ʻa e huhuʻí ke totongi ʻosi ha moʻua pe aleapau pe ke tauʻatāina mei he meʻa ʻoku fakatupu hohaʻa pe mamahí.19 He ʻikai ha fakalakalaka fakataautaha te tau fakahoko te ne lava ʻo fakamaʻa kitautolu mei he ngaahi angahala kuo tau fakahokó pe fakamoʻui mei he ngaahi kafo kuo tau kātekiná taʻekau ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa hotau Huhuʻí.20

Ua: ʻE toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē, koeʻuhí ko e Toetuʻu ʻa Kalaisí.21 Hili e mavahe hotau laumālié mei hotau sino fakamatelié, te tau hanganaki taʻetoe veiveiua atu ki he taimi te tau toe feʻiloaki ai mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻi ha sino toetuʻú. Te tau hanganaki vēkeveke atu ke kau mo kinautolu ʻi he ʻUluaki Toetuʻú.

Tolu: ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻengatá ke nofo mo e ʻOtuá mo moʻui hangē ko ʻEne moʻuí. Ko ia ʻa e “meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá”22 pea ʻe ʻomi ai ha fiefia kakato.23 Ko e taumuʻa mo e kaveinga taupotu taha ia ʻo ʻetau moʻuí.

Fā: ʻOku ʻomi ʻe he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ha tataki mo e fakafiemālie mahuʻinga ʻaupito lolotonga e moʻui fakamatelié ni.24

Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tupuʻanga ʻo e mamahí: ʻoku tupu e mamahí mei he faiangahalá,25 ko e loto-mamahí mo e taʻelatá mei he pekia ʻo ha ʻofaʻanga, pea mo e manavaheé mei he taʻepau e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau maté. Ka ʻi heʻetau hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá pea tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá, ʻoku tau ongoʻi ai e nonga ʻi he ʻiloʻi mo falala ʻe huhuʻi kitautolu ʻe Kalaisi mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe ʻosi vave ange ʻa e mavahevahe hotau sinó mei hotau laumālié, pea te tau moʻui ʻo taʻengata mo e ʻOtuá ʻi ha founga nāunauʻia moʻoni.

Falala kia Kalaisi pea Ngāue ʻi he Tuí

ʻE kāinga, ʻoku fonu ʻa e ngaahi folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e mālohi fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻaloʻofa manavaʻofá. Lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻe maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki faifakamoʻuí ʻe kinautolu ne falala kiate Ia mo ngāue ʻi he tuí. Hangē ko ʻení, naʻe lue ʻa e tangata mahaki ʻi he veʻe vai ʻo Petesetá ʻi he taimi naʻá ne muimui ai ʻi he tui ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí ke “tuʻu hake, pea toʻo ho mohengá, ʻo ʻalú.”26 Ko kinautolu ne puke pe faingataʻaʻia ʻi ha faʻahinga founga pē ʻi he fonua ko Mahú, ne fakamoʻui kinautolu ʻi heʻenau “ō mai fakatahá.”27

ʻI he founga tatau pē, ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e meʻa pē ko iá—ʻoku fie maʻu ke tau fili ke haʻu, ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku haʻu ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá. Naʻe akonaki ʻe ʻAlamā ko e Siʻi, “Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ui ʻa e tauhi-sipi leleí kiate kimoutolu; pea kapau te mou fanongo mo talangofua ki hono leʻó te ne ʻomi ʻa kimoutolu ki hono lotoʻaá.”28

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne mālōlō ai ha kaungāmeʻa ʻofeina ʻi he kanisaá. ʻI he taimi ne fuofua tohi ai hono uaifi ko Seiloní, fekauʻaki mo ʻene puké, naʻá ne pehē, “ʻOkú ma Fili ʻa e Tuí. Tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Tui ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, mo e tui ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú mo fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá.”29

Kuó u fetaulaki mo ha Kāingalotu tokolahi hangē ko Seiloní ʻoku nau ongoʻi e nonga ʻo e malu ʻi he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, tautautefito ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí, fakafepakí, pe faingataʻá.30 Kuo nau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi pea muimui ki Heʻene palōfitá. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko hotau palōfita ʻofeiná, “Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi he moʻuí—ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ʻoku kamata ʻaki e tuí.”31

Haʻu Fakaʻaufuli ki he Lotoʻā Sipi ʻo e ʻOtuá

Naʻe haʻu ʻa Sēmisi Soiā Holomani ko ʻeku kui tangata faá ki ʻIutā ʻi he 1847, ka naʻe ʻikai ke ne kau ʻi he niʻihi ne aʻu mai ʻi Siulai mo Pilikihami ʻIongí. Naʻá ne haʻu kimui ange ʻi he taʻu ko iá, pea fakatatau ki he ngaahi lekooti fakafāmilí, naʻá ne fatongia ʻaki hono ʻomi ʻo e fanga sipí. Naʻá ne toki aʻu mai ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ʻOkatopa, ka naʻá ne aʻu mai mo e fanga sipí.32

ʻI he founga tatau, ʻoku ʻi ai hotau niʻihi ʻoku teʻeki ke aʻu ki he lotoʻaá. He ʻikai aʻu e tokotaha kotoa pē ʻi he kulupu ʻuluakí. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, kātaki ʻo hokohoko atu e fonongá—pea tokoni ki he niʻihi kehé—ke haʻu fakaʻaufuli ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá. ʻOku taʻemafakatataua e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ʻoku taʻengata ia.

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, pea mo e nonga ʻoku maʻu pē meiate Kinauá—ʻa e loto-nonga pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Hangē ko e kakai ʻInitonēsia tokolahi ʻi he toʻu tangata ʻo Brother Samatí, ʻoku taha pē hono hingoá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe hono uaifi ko Sili Katoningasí, mo ʻena fānaú ʻa e Samatí ko honau fakaikú.

  2. ʻOku fakahoko mai ʻe Brother mo Sisitā Samati ko e toko 44 ʻi hona kāingá ʻoku nau mēmipa he taimí ni ʻi he Siasí. ʻOku fiefia foki ha niʻihi kehe ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí ko ʻenau sīpingá mo e ngāue tokoní.

  3. Mōsaia 2:41.

  4. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23.

  5. Mōsaia 18:8.

  6. Vakai, Molonai 6:4.

  7. Vakai, Sione 10:14; vakai foki, Gerrit W. Gong, “Tauhi-sipi Leleí, Lami ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2019, 97–101.

  8. ʻĪsaia 49:16.

  9. Vakai, ʻAlamā 7:11–13.

  10. Vakai, Dale G. Renlund, “Taʻetotonu Fakatupu Loto-Lili,” Liahona, Mē 2021, 41–44.

  11. Mōsaia 18:8.

  12. Sione 10:16.

  13. Sione 10:2–4.

  14. Sione 10:9.

  15. Vakai, 2 Nīfai 31:21; Hilamani 5:9.

  16. Vakai, Henry B. Eyring, “The Power of Teaching Doctrine,” Liahona, July 1999, 85. ʻI heʻetau feinga ke haʻu kia Kalaisí, kuo pau ke tau haʻu ʻo fakatatau ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí, “he ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua pē taha mo e Tauhi-sipi pē taha ki he māmaní kotoa” (vakai, 1 Nīfai 13:40–41).

  17. Ko e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi hono fakamatalaʻi faingofuá, ko e kakai kotoa pē ʻi he feituʻu kotoa pē kuo pau ke nau fakaʻaongaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá, pe hangē ko ia ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 11:38, “ʻe ʻikai te mou teitei maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

  18. Mōsaia 18:9, 10.

  19. Vakai, Merriam Webster.com Dictionary, “redeem”; vakai foki, D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 109.

  20. Vakai, ʻAlamā 11:40.

  21. Vakai, 2 Nīfai 2:8; 9:12.

  22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7.

  23. Vakai, 2 Nīfai 9:18.

  24. Vakai, 1 Nīfai 4:6; Molonai 8:26.

  25. Vakai, Mōsaia 3:24–25; ʻAlamā 41:10.

  26. Sione 5:8.

  27. 3 Nīfai 17:9.

  28. ʻAlamā 5:60. Naʻe folofola foki ʻa e Mīsaiá ʻi he Mōsese 7:53, “Ko ia ia ʻe hū mai ʻi he matapaá ʻo kaka hake ʻiate aú ʻe ʻikai te ne hinga.”

  29. Sharon Jones, “Diagnosis,” wechoosefaith.blogspot.com, Mar. 18, 2012.

  30. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí ʻa e “kātaki ki he ngataʻangá” ʻi he foungá ni: “Ke kei tauhi moʻoni ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻete moʻuí [pea tauhi pau ki he ngaahi ouau ʻenitaumeni mo e sila ʻo e temipalé] neongo ʻa e ʻahiʻahí, fakafepakí, mo e faingataʻá” ([2019], 73). ʻOku fokotuʻu mai heni te tau aʻusia e ʻahiʻahí, fakafepakí, mo e faingataʻá ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

  31. Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 102.

  32. Vakai ki he ongo piokālafi nounou ʻo Sēmisi Soiā Holomani mo Naomi Lokisina Lepaloni Holomani mei heʻena mokopuna fefine ko Kuleisi H. Senisipulí ʻi hono maʻu ʻe he tokotaha leá (Charles C. Rich diary, Sept. 28, 1847, Church History Library, Salt Lake City; Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, June 21, 1847, 49, Church History Library). Naʻe hoko ʻa Holomani ko ha taki fononga ʻi he Kulupu Charles C. Rich ʻi he 1847.