Potutusi
Lesona 7: Mataio 3


Lesona 7

Mataio 3

Folasaga

Sa talai atu ia Ioane le Papatiso ma papatiso i Iutaia. Sa maliu atu Iesu Keriso mai Kalilaia i le Vaitafe o Ioritana lea na papatisoina ai o Ia e Ioane. Na tautino atu e le Atua le Tama o Iesu o Lona Alo Pele.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 3:1–12

Sa talai atu Ioane le Papatiso i Iutaia

Fai i le vasega e mafaufau pe faapefea o latou lagona pe afai e i ai se tasi o le vasega e tu i luga ma amata ona ave ni meatotino a isi tagata o le vasega. Ona fai lea i ai e mafaufau ina ua uma ona ave mea taitasi, sa faatoese atu le tagata lea na faia ae na toe tago foi ma ave mea mai isi tagata. Fesili atu:

  • O le a sou manatu i le faatoesega a lea tagata?

  • E mafai faapefea ona faapei taga a le tagata lea i le taumafai e salamo e aunoa ma le loto faamaoni?

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le Mataio 3e vaavaai mo upumoni ia e fesoasoani tatou te malamalama ai pe o a mea e tatau ona tatou faia ina ia salamo moni ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 3:1–4. Fai i le vasega e vaavaai mo mea na tutupu o le a fesoasoani e saunia ai tagata mo le galuega a le Faaola.

  • O ai Ioane le Papatiso? (O ia o le atalii o Sakaria ma Elisapeta, o le tausoga o Maria. Sa ia umia ki o le Perisitua Arona [tagai MF&F 13; 84:27–28].)

  • O le a le mea a Ioane sa fai?

  • O le a le mea sa manao Ioane e fai e e sa faalogologo ia te ia?

Faamatala o le misiona a Ioane sa muai valoia mai e Isaia (Esaia) ma isi perofeta (tagai Isaia 40:3; Malaki 3:1; 1 Nifae 10:7–10). Sa tatau ona saunia e Ioane le ala mo le Mesia (Iesu Keriso) e ala i le alagaina o le salamo ma le papatisoina i le vai.

  • O le a sou manatu na faapefea ona fesoasoani le alagaina o le salamo ma le papatisoina i le vai e saunia ai le ala o le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 3:5–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata i le savali a Ioane.

  • Na faapefea ona tali atu tagata i le savali a Ioane? (Sa latou ta’uta’u atu a latou agasala ma sa papatisoina. Faamatala o le naunau e tautau atu agasala a se tasi i le Tama Faalelagi ma, pe a tatau ai, i taitai atofaina o le perisitua e taua le salamo [tagai Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei (2004), 134].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 3:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai lea e tautala i ai Ioane.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o ai lea e tautala i ai Ioane?

Faamatala o le au Faresaio o se vaega lotu o tagata Iutaia o le faauigaga o le igoa o le ese mai, po o le vavaeese. Sa latou faamaualuluga lava i le tausiga o le tulafono a Mose ma talitonu faapea o faaopoopoga e faia e tagata i ai, ua lauiloa o le tulafono tuugutu, e taua foi e pei lava o le tulafono lava ia a Mose (tagai Bible Dictionary, “Pharisees”). O le au Satukaio o se vaega toaitiiti ae e malosi tele i tulaga faaupufai o Iutaia, o e sa talitonu i le usitai i le mataitusi o le tulafono a Mose. Latou te lei talitonu i aoaoga faavae o le toetu po o le ola e faavavau (tagai Bible Dictionary, “Sadducees”).

  • O le a le ta’uga e Ioane o le au Faresaio ma le au Satukaio?

Ata
Gatauogo Palesitina

Gatauogo Palesitina

© taviphoto/Shutterstock.com

Afai e mafai, faaali se atao se gatauogo Palesitina ma faamatala o le gata aupito oona lea e taatele i Isaraelu. O gatauogo e feoai i le po ma e masani ona sasau i le lalafi ona fetolofi atu lea e fasimate ma ’ai. A latou lagona le faamata’uina, ona taaiai lea e gatauogo o latou tino, sisi, ma osofaia o latou fili.

  • Aisea e te manatu ai sa faasino e Ioane le au Faresaio ma le au Satukaio o ni gatauogo? (Atonu e te manao e ta’u i ai o le au Faresaio ma le au Satukaio na manatu ua faamatauina i latou e Ioane, aua sa ia aveeseina mai le toatele o tagata mai a latou faatosinaga leaga ma aoaoga pepelo.)

Faamatala o le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo i ai upu faaopoopo ia na tautala atu ai Ioane i le au Faresaio ma le au Satukaio. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai leFaaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:34–36 (i le Bible appendix). (Atonu tou te mananao e faamatala maii o nei fuaiupu o se faaliliuga o le Mataio 3:8–9.) Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai fuaiupu nei.

  • E tusa ai ma Ioane, afai na teena e le au Faresaio ma le au Satukaio lana talaiga, o ai le isi ua latou teena?

  • E faapefea ona e aoteleina le savali a Ioane ia i latou?

Tusi le fasifuaitauAumai fua e tatau ai ma le salamo i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i le fasifuaitau lenei, ta’u i ai faapea, i tusitusiga paia o nisi taimi e faatusa tagata i laau e fua mai a le o fua lelei o fua leaga. Faaali atu pe tusi se fasi fualaau suamalie ma faamatala e faatusa i o tatou manao ma taga. Atonu e te manao e faamatala o le fasifuaitau “tatau ai mo” o lona uiga “e aoga i le” (tagai Mataio 3:8, vaefaamatalaga b).

Faamanatu i le vasega le tulaga lea sa e fai atu e mafaufau i ai i le amataga o le lesona (o se tagata na tago ave mea mai isi tagata ona faifai ai lava lea, e oo lava ina ua uma ona faatoese).

  • Pe na faaalia tonu e le tagata le mataupu faavae o le salamo e ala i ona manaoga ma taga? Aisea? (Sa faifai pea ona ave e le tagata ia mea mai isi tagata tusa lava pe ua uma ona faatoese.)

  • E faapefea ona e aotelaina le uiga o le “aumai … fua e tatau ai ma le salamo”? Mataio 3:8. (E ono faaaoga e tagata ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai le upumoni lenei: Tatou te faaalia le salamo moni i le Alii pe a tatou suia o tatou manao ma taga ia mulimuli i Ana aoaoga.

  • O a manao ma taga e ta’u mai ai ua tatou salamo moni mai a tatou agasala?

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i lenei upumoni, lisi faataitaiga nei i luga o le laupapa: kopi i le aoga, soona fai o nai ona tei, agaleaga po o le fiamalosi i isi tamaiti aoga, faaaogaina o le gagana leaga, ma le matamata i ponokalafi. Fai i le vasega e faamatala pe faapefea e se tasi ua salamo i nei agasala ona mafaufau ma gaoioi.

Faitau leotele leMataio 3:10 Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le taunuuga o le le salamo faamaoni. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Faamatala o le “taia ma lafoina i le afi” e ta’u mai ai o tagata e le salamo latou te le toe maua le faatosinaga a le Agaga o le Atua ma e iu ina le maua ai faamanuiaga o le malo selesitila.

Valaaulia le vasega e mafaufau i soo se manao po o taga atonu latou te manaomia e suia ina ia salamo moni ai. Fautuaina i latou e faatino le salamo moni e ala i le suia o soo se manao ma taga e le tusa ai ma aoaoga a le Atua.

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Mataio 3:11, ma vaavaai mo mea na fai mai Ioane o le a faia e le Faaola.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 11, o le a le mea o le a faia e Iesu lea e le mafai e Ioane ona fai? (O le a papatiso Iesu “i le Agaga Paia, ma le afi.” Faamatala sa faasino e Ioane i le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, o le afa lona lua o le feagaiga ma sauniga o le papatisoga. O le Agaga Paia e faapaiaina ma faamamaina o tatou agaga e faapei ona faia e le afi [tagai 2 Nifae 31:13–14, 17].)

Aotele le fuaiupu 12 e ala i le faamatala faapea o loo faamatalaina faafaatusa le mea o le a tupu i e amiotonu o e talia Iesu Keriso (o le saito) ma e amioleaga o e teena o Ia (o le aputi).

Mataio 3:13–17

Ua papatisoina Iesu Keriso, ma ua tautino mai e le Tama o Ia o Lona Alo Pele.

Fai i tagata ua papatisoina e toe manatunatu i o latou lava papatisoga. Fai atu i nisi o i latou e faasoa mea latou te manatuaina.

Faamatala o le Mataio 3:13–17 o loo faamatala mai ai le papatisoga o le Faaola. Valaaulia le vasega e vaavaai mo mea e tutusa ai o latou papatisoga ma le Faaola a o latou suesueina nei fuaiupu.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

E ai?

Faapefea?

Aisea?

Vaevae le vasega i ni paga. Fai i paga taitasi e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataio 3:13–17, ma vaavaai mo tali i fesili nei e tolu: A uma ua lava se taimi, fesili atu:

  • O ai na papatisoina Iesu? (Tusi le Ioane le Papatiso i luga o le laupapa i autafa o le E ai?)

  • Aisea na malaga ane ai Iesu mai Kalilaia i le Vaitafe o Ioritana ina ia papatisoina e Ioane le Papatiso? (Faamanatu i le vasega na umia e Ioane ia ki o le Perisitua Arona ma na o le pau lea o le tagata i lena taimi sa i ai le pule e faatino ai le sauniga o le papatisoga. Tusi lePule tatau i luga o le laupapa i autafa o leIoane le Papatiso.)

  • O le a le fasifuaitau i le fuaiupu 16 o loo ta’u mai ai pe na faapefea ona papatisoina Iesu? (Ia mautinoa e malamalama le vasega o le alu ae vave o Iesu “mai le vai” e ta’u mai ai sa papatisoina o Ia e ala i le faatofu—o lona uiga sa ufitia atoa o Ia i le vai. Tusi le E ala i le faatofuina i luga o le laupapa i autafa o le Faapefea?)

Valaaulia le vasega e mafaufau faapea sa i ai i latou i le Vaitafe o Ioritana ina ua afio ane Iesu ia paptisoina.

  • Aisea na muai musu ai Ioane e papatiso le Faaola? (Sa ia iloaina le tulaga ma le pule a Iesu e sili atu nai lo ia lava.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, aisea na fetalai atu ai Iesu e manaomia ona papatisoina o Ia? (“Ina ia faataunuuina mea tonu uma.” Tusi le fasifuaitau lea i luga o le laupapa i autafa o le Aisea?)

  • O le a sou manatu i le uiga o lenei fuaitau?

Faamatala o le “faataunuuina mea tonu uma” o lona uiga o le faia o mea uma e finagalo mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou ina ia mafai ai ona tatou toe nonofo faatasi ma ia. E aofia ai le mauaina o sauniga o le faaolataga, ia e manaomia e le Atua mo Ana fanau uma, e aofia ai ma Iesu. O le papatisoina, na faia ai e Iesu le faataitaiga atoatoa mo i tatou e mulimuli ai, sa faaalia ai le lotomaualalo, sa usiusitai i poloaiga a Lona Tama, ma sa taliaina se sauniga e tatau ai mo le mauaina o le ola e faavavau (tagai 2 Nifae 31:4–11).

Fai i le vasega e faaaoga ia tali i fesili e tolu o i luga o le laupapa e faailoa mai ai se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le Mataio 3:13–17. E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai ai le aoaoga faavae lenei: O le papatisoga e ala i le faatofu e se tasi e umia le pule e tatau ai mo le faaolataga.

  • E faatusatusa faapefea lou papatisoga i le faataitaiga na faia e le Faaola mo i tatou?

Faamatala o le Mataio 3:16–17e fesoasoani foi tatou te aoao ai le aoaoga faavae e uiga i le Aiga Atua. Valaaulia le vasega e toe faitau filemu ia fuaiupu nei, ma vaavaai mo mea o loo aoao mai ai e uiga i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia.

  • O fea na i ai sui taitasi o le Aiga Atua i le taimi o le papatisoga o le Faaola? (O Iesu Keriso sa i le Vaitafe o Ioritana, o le Agaga Paia sa faapepepepe i Ona luga, a o le Tama Faalelagi sa malele mai le lagi.) E mafai ona e faamatala e lei faaliliu moni le Agaga Paia i se lupe. Ae, o le lupe o se faailoga po o se faatusa faapea na faapepepepe ifo le Agaga Paia i luga o Iesu.)

  • O le a se aoaoga faavae o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Aiga Atua? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai ai le aoaoga faavae lenei: O le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia o ni tamalii ma’oti e tolu ma e mavaevae.

Ta’u i ai e toatele tagata e le o i ai se malamalama sa’o pe atoatoa e uiga i le Aiga Atua. O le tele tatou te malamalama ai i le natura paia o le Aiga Atua, o le tele atu foi lea o le alofa e mafai ona tatou lagonaina mo i Latou ma o le sili atu foi lea ona tatou saunia e aoao atu ma molimau atu e uiga ia i Latou i isi.

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili tagata i le faasinomaga o sui taitasi o le Aiga Atua, vaevae i latou i ni vaega taitoatolu ma fai i ai e sue le “Atua” i le Bible Dictionary. Mo vaega taitasi, tofi i tagata taitasi o le vasega se sui o le Aiga Atua. Valaaulia tagata e faitau le ulutala, ma vaavaai mo faamatalaga e uiga i le sui ua tofi atu iai. A uma ua lava se taimi, fai i tagata aoga ia aoao atu mea sa latou aoaoina mai i a latou vaega ma faamatala pe aisea e taua ai lo tatou iloa o na upumoni.

Ina ia faaiu lenei lesona, fuafua e valaaulia le vasega e fasoa mai i le vasega a latou molimau i le tama, le Alo, ma le Agaga Paia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 3:11. “Na te papatisoina atu ia te otuou i le Agaga Paia ma le afi”

Na faamatala e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le papatisoina i le afi:

“Ua poloaiina ma faatonuina i tatou e ola ina ia suia lo tatou natura pau e ala i le mana faapaia o le Agaga Paia. Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney faapea o le papatisoga a le Agaga Paia e ‘faaliiluina ai i [tatou] mai le faalelalolagi i le faaleagaga. Na te faamama, faamalolo, ma faaatoatoa le agaga. O le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, ma le vai o le papatisoga o tulaga manaomia muamua ia, ae [o le papatisoga i le afi’ o le faaumaga aoao lea. Ina ia mauaina, e tatau ona taina ofu o le tagata i le toto togiola o Iesu Keriso”(Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133); tagai foi 3 Nifae 27:19–20).

“O lea, pe a tatou toe fanau mai ma taumafai ia maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou, e faapaiaina ma faamamaina o tatou agaga e le Agaga Paia e faapei ona faia e le afi (tagai 2 Nifae 31:13–14, 17). O le tulaga laualuga, e tatau ona tatou tutu atu ma le le pona i luma o le Atua” (“O Lima Mama ma se Loto e Mama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 81).

Mataio 3:12. “O ai e ona le asu o i Lona aao?”

O le “asu” o loo faasino i ai i le Mataio 3:12o se asu faamama sa faaaogaina e asu ai le saito i le ea. E mafai i lenei auala ona tuueseese le saito mai le aputi. Ona toe toulu ifo ai lea o fatu i le eleele a o feulaina ese e le matagi ia aputi mama. Ona faaputuputu ai lea o le saito i se falesaito, po o se fale e teu ai, ae susunu i le afi le aputi. Sa aoao atu e Ioane le Papatiso e faapea o le Faaola, o le o le a mulimuli mai ia te ia, o le a tuueseeseina le au talitonu mai e e le talitonu i le ala lava lea e tasi na tuueseese ai le saito ma le aputi(Tusitaiala ale Tagata Aoao o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 17).

Mataio 3:16. O le faailoga o le lupe

Na faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita faapea o le Agaga Paia e lei faaali mai o se lupe ina ua uma ona papatisoina Iesu Keriso. Ae, o le faapepepepe ifo o le lupe e ta’u mai ai sa i ai le Agaga Paia i lena sauniga. Na aoao mai e Iosefa Samita:

“O le faailoga o le lupe sa faatuina a o lei foafoaina le lalolagi, o se molimau mo le Agaga Paia, ma e le mafai ona sau le tiapolo i le faailoga o se lupe. O le Agaga Paia o se peresona, ma o le foliga o se peresona. Na te le tuua o ia lava o le foliga o le lupe, ae i le faailoga o le lupe E le mafai ona faaliliuina le Agaga Paia i se lupe; ae o le faailoga o se lupe sa tuuina atu ia Ioane e ta’u atu ai le moni o le mea sa fai, aua o le lupe o se faatusa po o se faailoga o le upumoni ma le mama a’ia’i” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 81).

Mataio 3:13–17. O le Tama, o le Alo, ma le Agaga paia o tamalii ma’oti e tolu ma e mavaevae

Na faamatala mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua pe faapefea ona tasi le Aiga Atua ae o ni tamalii mavaevae foi:

“Tatou te talitonu o nei tamalii paia e toatolu o loo maua ai se Aiga Atua e tasi e aufaatasi i le faamoemoe, i uiga, i le molimau, i le misiona. … Ou te manatu e ao ona faapea atu tatou te talitonu e tasi i Latou i uiga taua ma le faavavau e manatu i ai, sei vagana tatou te le talitonu o Latou o ni tagata e toatolu o loo tuufaatasia i se mea e tasi, o se manatu o le Tolutasi e le o aoaoina mai lava i totonu o tusitusiga paia aua e le moni” ” (“O Le Atua Moni e Toatasi Atoa ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 40).

Na toe faamatala mai e Elder Holland faapea o se tasi o mafuaaga e fenumiai ai e uiga i le natura o le Aiga Atua ona o le taimi o le Liliuese Tele, sa felafolafoai ai “tagatalotu, o le au faimanatu, ma taitai aloaia faalelotu” i le natura o le Aiga Atua ma iu ai ina tonu faapea o le Atua o se tasi e le o iloa ma e le malamalama i ai (tagai “The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent,” 40–41).