Potutusi
Lesona 151: Faaaliga 1


Lesona 151

Faaaliga 1

Folasaga

A o i ai i le motu o Patamo, na tusia ai e Ioane se tusi faamalosiau i aulotu e fitu o le Ekalesia ma faamatala i ai le faaaliga na ia mauaina. Na molimau atu Ioane e uiga i mea na tuuina atu ia te ia mai se agelu ma mai ia Iesu Keriso. Na faamaumauina ai foi e Ioane faamatalaga auiliili e uiga i lana faaaliga vaaia i le Alii o Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 1:1–11

Ua molimau mai Ioane e uiga i lana faaaliga vaaia

A o le’i amataina le vasega, tuu se mea faitino i luga o se laulau po o se nofoa i le pito i luma o le potu. Ufiufi le mea faitino ina ia aua ne’i iloa e tamaiti aoga lena mea. A amata loa le vasega, valaaulia tamaiti aoga e mate po o le a lea mea faitino. A uma ni nai mate, ona valaaulia lea o se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega ma fai atu ia te ia e susue se pito o le ufiufi ina ia na’o ia lava e vaai i le mea faitino. Fai atu i le tamaitiiti aoga lea e faamatala atu le mea faitino i le vasega.

  • O le a se auala e ono faatusa ai le tamaitiiti aoga na faamatalaina le mea faitino i se matafaioi se tasi o perofeta ma aposetolo?

Fai atu i le tamaitiiti aoga e nofo i lalo. Valaaulia tagata aoga e susue i le tusi o Faaaliga. Faamalamalama atu, o le tusi lenei ua ta’ua foi o le Apokalifa, lea o lona uiga i le faa Eleni o se faaaliga, faailoaga, po o le faaalia o se mea o loo natia. I le tusi lenei, na tusia ai e le Aposetolo o Ioane upumoni na faailoa pe faaali atu ia te ia e uiga i le Alii o Iesu Keriso, Lana matafaioi i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi, o mea e tutupu e tau atu i Lona Afio Mai Faalua, ma Lana nofotupu i le Meleniuma.

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni na faaalia mai ia Ioane a o latou suesue i le tusi o Faaaliga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 1:1–3 (i le faaopoopoga o le Fusi Tolu). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o le a le mea na aoao mai e Ioane e uiga i le faaaliga na ia mauaina.

  • Aisea na tuuina atu ai lenei faaaliga ia Ioane?

  • O le a le mea na manao Ioane i le Au Paia e fai i lenei faaaliga?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le pogai na ta’ua ai e Ioane i latou o e faalogo i ana upu ma i latou o e faitau i ana upu, faamalamalama atu i aso o Ioane e toatele le Au Paia sa le mafai ona faitau, o lea na latou faamasani ai i le tusi a Faaaliga e ala i le faalogo atu a o faitau leotele mai e isi.

  • O le a le tala a Ioane e uiga i tagata o le a faitau, saili ia malamalama, ma tausia (pe usitaia) aoaoga o loo tusia i le tusi o Faaaliga?

  • E faapefea ona e aoteleina ia aoaoga a Ioane i le Faaaliga 1:3 o se mataupu faavae? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le mataupu faavae lenei: A o tatou faitau, saili ia malamalama, ma usitai i afioga a le Alii, o le a faapea ona faamanuiaina i tatou.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 1:4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai lea e tautala i ai Ioane i lana tusi.

  • O ai na tautala i ai Ioane i lana tusi? (Faamalamalama atu o “ekalesia e fitu o i Asia” e faatatau i aulotu e fitu a le Ekalesia, e pei o uarota ma paranesi i aso nei, na i ai i le mea ua ta’ua nei o le eria i sisifo o Take i aso nei. “O Agaga foi e toafitu” e faatatau i taitai o na aulotu.)

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai e faitau leotele mai le Faaaliga 1:5–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na manao Ioane i aulotu e fitu ia iloa e uiga ia Iesu Keriso. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faailoga mea ua latou maua.

  • O le a le mea na manao Ioane ia iloa e aulotu e fitu e uiga ia Iesu Keriso?

  • O le fea o fuaitau e uiga i le Faaola o loo i ai i nei fuaiupu e faapitoa ona anoa ia te oe? Aisea? (Atonu e te manao e faailoa atu, o le Alefa ma le Omeka o le mataitusi muamua ma le mulimuli lea o le pi faitau faaEleni. O lenei faalagiga ua faaalia ai o le matafaioi a Iesu Keriso i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi e afifi ai mea uma mai lava i le amataga e oo i le mutaaga. [Tagai foi Faaaliga 22:13.])

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 1:9–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o fea sa i ai Ioane i le taimi na ia maua ai le faaailga lenei ma po o fea na i ai ekalesia e fitu.

  • O fea sa i ai Ioane i le taimi na ia mauaina ai le faaaliga lenei? O fea na i ai aulotu e fitu?

Mafaufau e fai atu i tamaiti aoga e su’e i le [Faafanua i le Tusi Paia] Bible Maps, nu. 13, “O Malaga Faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo,” e su’e ai Patamo ma nisi o nuu e fitu o loo lisiina i le Faaaliga 1:11.

Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti aoga i foliga o Patamo, mafaufau e valaaulia i latou e su’e i [Ata i le Tusi Paia] Bible Photographs, nu. 32, “O le Motu o Patamo.”

  • E tusa ai ma le Faaaliga 1:9, aisea na oo ai Ioane i le motu o Patamo?

Faamalamalama atu, na maua e Ioane le faaaliga lenei i le taimi o se vaitaimi faigata mo tagata o le Ekalesia. I le aluga o lea vaitaimi, sa matuai malosi ai sauaga agai i le Au Paia ma le liliuese ma fevaevaeaiga i tagata o le Ekalesia. Ma le isi, ua fasiotia uma Aposetolo, vagana ai Ioane. Atonu na tusia le tusi o Faaaliga i le aluga o le vaitaimi o le taitai a Roma o Tominika, o le na toe faia le tapuai i alii sili i le Malo atoa o Roma ma faaaunuua ai pe faasalaina ai i latou o e sa le’i tapuai i atua na faamaonia e le malo o Roma. E toatele tagata na talitonu na faaaunuua Ioane i le motu o Patamo ona o le mafuaaga lena.

  • E tusa ai ma le Faaaliga 1:10, na faapefea ona faamatala e Ioane ona tulaga i le taimi na ia mauaina ai le faaaliga lenei?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fasifuaitau “na ou i le Agaga”?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 11, o le a le mea na poloaiina e Iesu Keriso ia Ioane e fai?

Faamalamalama atu, ua tatou aoao mai i le Tusi a Mamona, na maua foi e Nifae se faaaliga vaaia e talitutusa ma le faaaliga ia Ioane. Na vaai Nifae i mea e tutupu i aso amuli (e aofia ai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, le Meleniuma, ma le faamaeaina o le galuega a le Alii i luga o le fogaeleele), ae na poloaiina o ia e aua ne’i tusia ia mea ona na muai faauuina Ioane e faia lea mea (tagai 1 Nifae 14:24–29).

  • Aisea e taua ai ona tatou suesue i upu a Ioane i le Faaaliga?

Valaaulia tamaiti aoga, a o faaauau ona latou suesue i le tusi o Faaaliga, ia vaavaai mo upumoni e uiga i aso amuli, o le Afio Mai Faalua, o le Meleniuma, ma le faamaeaina o le galuega a le Atua i le fogaeleele.

Faaaliga 1:12–20

Ua vaai Ioane i se faaaliga vaaia i le Alii o Iesu Keriso

Ina ia faailoa atu le manatu o le faafaatusa, faaali atu (pe tusi i luga o le laupapa) ata o ni nai faatusa taatele i la outou aganuu e mafai ona malamalama gofie i ai ae e leai ni faaupuga. Mo se faataitaiga, atonu e te faaali atu faailoga i le auala po o faailoga o lapataiga. Fai atu i tagata aoga e faamalamalama mai le faamoemoega o nei faailoga.

Faamalamalama atu, i le tusi o Faaaliga na faaaoga ai e Ioane faatusa ma faailoga e aoao mai ai ni savali taua e uiga i le talalelei. O faatusa e mafai ona avea o ni meafaigaluega mamana mo le aoao atu, aua e mafai ona ta’uina atu [ni savali] i tagata i augatupulaga ma aganuu eseese. E mafai foi ona latou ta’u atua nisi o savali eseese.

Vaevae tamaiti aoga i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele faatasi le Faaaliga 1:12–18, ma vaavaai mo faailoga na faaaoga e Ioane e faamatala ai lana faaaliga. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga fuaitau latou te maua.

  • O a ni faatusa na faaaoga e Ioane e faamatala ai lana faaaliga?

Tuu atu i tamaiti aoga se pepa e tufa atu o le siata lenei (pe toe fatu le siata i luga o le laupapa). Valaaulia paga taitasi e faitau le mau o loo i le koluma taumatau o le siata, ona tusi lea i le koluma lena le uiga talafeagai o faatusa taitasi na faaaoga e Ioane.

Ata
pepa e tufa atu, Faaaliga 1

Faafaatusa i le Faaaliga 1

Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 151

Faatusa

Uiga Talafeagai

Faaaliga 1:12—Tuugalamepa auro e fitu

Faaaliga 1:20; 3 Nifae 18:24

Faaaliga 1:16–17—O le aao taumatau

Mareko 16:19

Faaaliga 1:16—Fetu e fitu

Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 1:20 (i le Faaaliga 1:20, vaefaamatalaga e)—

Faaaliga 1:16—O le pelu e faataumaai ona itu

Eperu 4:12

Faaaliga 1:18—O ki o seoli ma le oti

2 Nifae 9:10–13

A ua lava loa se taimi, fai atu i nisi o tamaiti aoga e lipoti mai uiga talafeagai o faatusa taitasi na faaaoga e Ioane. Pe a manaomia, fesoasoani ia latou faailoa mai, o tuugalamepa e fitu ua faatusa i ekalesia e fitu e tatau ona latou uuina i luga le malamalama o le talalelei; o le lima taumatau e faatusa i le mana ma le faamaoniga faalelagi; o fetu e fitu ua faatusa i auauna po o taitai o ekalesia e fitu o loo lagolagoina e le Alii; o le pelu e faatusa i le afioga a le Atua, e fofogaina mai le faamasinoga i e amioleaga ma faasaoloto ai i latou e le sala; ae o ki o seoli ma le oti e faatusa i le mana o le Alii e faatoilalo ai le oti faaleagaga ma le oti faaletino.

  • E tusa ai ma le savali a le Alii na faaali mai i Lana Au Paia e ala mai ia Ioane, o le a se upumoni e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso ma Lana sootaga i Ona soo faamaoni? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei: E puipuia ma tausia e Iesu Keriso Ona soo faamaoni.)

Faamanatu atu i tamaiti aoga ia luitau na feagai ma tagata o le Ekalesia i le vaitaimi o Ioane.

  • Aisea na taua ai mo tagata o le Ekalesia i le vaitaimi o Ioane ona iloa na faaauau pea ona tausia ma puipuia i latou e Iesu Keriso?

  • Aisea e taua ai ona tatou manatua lenei lava upumoni e tasi?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou lagonaina ai le puipuia ma le tausia o i latou e Iesu Keriso. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai o latou aafiaga i le vasega. Mafaufau e faasoa atu foi se tasi o ou aafiaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 1:17–18. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Faaola ia Simona Peteru.

  • O le a se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso e faavae i Lana fetalaiga ia Ioane? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae e tatau ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: O Iesu Keriso o se tagata faamamaluina toetu o le ua i ai le mana i le oti ma seoli.)

  • O le a se faamoemoe na ono aumaia e lenei aoaoga faavae i le Au Paia i vaitaimi o Ioane?

  • O le a se faamoemoe e mafai ona tuuina mai e lenei aoaoga faavae ia i tatou?

  • O le a se mea ua aoao mai e lenei aoaoga faavae ia i tatou e uiga i le taunuuga e iu i ai le taua i le va o le lelei ma le leaga lea o loo i ai i le lalolagi atoa?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei e uiga i le tusi o Faaaliga.

“O le savali o Faaaliga e tutusa lava ma isi mau uma: o le a iu ina i ai se manumalo o le Atua i le tiapolo, i luga o lenei lalolagi; o se manumalo tumau o le lelei i le leaga, o le Au Paia i le au faaoosala, o le malo o le Atua i malo o tagata ma Satani” (Bible Dictionary, “Revelation of John”).

Ia faailoa atu, ona ua tatou iloa o le a iu lava ina manumalo le lelei i le leaga, o le mea e le o iloa o le, po o ai le itu tatou te filifili ia tatou i ai, o le itu a Satani po o le Atua. Atonu e te manao e molimau atu e uiga i le manumalo o le Faaola i le maliu ma seoli, ma e uiga i le mea moni e faapea, ona o Ia ua mafai ai ona tatou filifili e faatasi ma le Atua i le taua i le va o le lelei ma le leaga.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia ia atili filifili ai ia i ai i le itu a le Atua. Fautuaina i latou e faatino uunaiga e mafai ona latou maua.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 1:19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii ia Ioane e tusi. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu o le Faaaliga 1 o loo faamaumau ai na tusia e Ioane lana faaaliga vaaia e uiga i le Faaola. E pei ona tusia i le Faaaliga 2–3, na tusia e Ioane “mea o i ai nei” (Faaaliga 1:19), po o le tulaga o le Ekalesia i ona vaitaimi. O le Faaaliga 4–22 o loo faamaumau ai mea na tusia e Ioane e uiga i “mea e tutupu amuli” (Faaaliga 1:19), po o le lumanai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 1:12. Tuugalamepa auro e fitu

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mea lenei e uiga i tuugalamepa auro e fitu na vaai i ai Ioane:

“O tuugalamepa e tauaveina le malamalama; latou te le gaosia [le malamalama]. O le latou galuega o le faia lea ia maua, ae le o le aumai ia tino mai. O lea la, o le faaaogaina o tuugalamepa e fitu e faaalia ai aulotu e fitu ia ua tatau ona fautuaina nei e Ioane, ua faaali mai ai e le Alii e faapea, o ana aulotu i le lalolagi e tatau ona aveina atu lona malamalama i le lalolagi. O Keriso o le Malamalama o le lalolagi. (Ioane 8:12.) ‘Ia tuu i luga lo outou malamalama ina ia susulu atu i le lalolagi. Faauta, o A’u o le malamalama tou te sii i luga—o mea ua ou fai ua outou vaai i ai.’ (3 Nifae 18:24; Mataio 5:14–16.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:442).