Potutusi
Lesona Suesueina i le Aiga: Mataio 13:24–17:27 (Iunite 4)


Lesona Suesueina i le Aiga

Mataio 13:24–17:27 (Iunite 4)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga o Suesuega i le Aiga

Aotelega o Lesona Suesueina i le Fale i Aso Taitasi

O aotelega o loo i lalo o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua aoaoina e tamaiti aoga ao latou suesueina le Mataio 13:24–17:27 (iunite 4) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu na o ni nai aoaoga faavae ma mataupu faavae nei. Mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ao e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataio 13:24–58)

Mai le faataoto i le saito ma le titania, sa aoaoina ai e le vasega faapea o le a faapotopoto e le Alii e amiotonu i le taimi o aso e gata ai ona faaumatia lea o e amioleaga i Lona Afio Mai. I faataoto faaopoopo sa latou aoao ai e uiga i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ma faatumuina ai le lalolagi atoa ma faamanuiaga e faavavau e maua e i latou o e ositaulaga ina ia maua ai le talalelei a Iesu Keriso.

Aso 2 (Mataio 14)

Mai le Mataio 14na malamalama ai le vasega faapea o le faaali atu o le mutimuti alofa mo isi tusa lava pe tatou te maua ai le faanoanoa, tatou te mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso. Sa latou aoaoina ai foi faapea a tatou sailia le fesoasoani a le Atua pe a vaivai lo tatou faatuatua, e mafai ona Ia siitia i tatou mai lo tatou fefefe ma le le mautonu.

Aso 3 (Mataio 15)

Mai aoaoga a le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio, sa aoao mai ai e le vasega faapea afai tatou te mananao e faalatalata atili atu i le Atua, e tatau ona tatou tuu faamuamua ia Ana poloaiga nai lo se isi lava uputuu ma agaifanua. Sa latou aoaoina ai foi afai tatou te filifili e faamalie le mea leaga po mafaufauga ma manaoga e le talafeagai, ona faaleagaina lea o i tatou e na mafaufauga ma manaoga, ma a tatou faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua faamanuiaga e tusa ai ma o tatou manaoga amiotonu.

Aso 4 (Mataio 16–17)

I lo latou suesueina o leMataio 16–17, na aoao ai e le vasega faapea o le Ekalesia a Iesu Keriso ua fauina i luga o faaaliga mai le Atua. Sa latou aoaoina foi e uiga i ki o le perisitua ia na faaee atu i aso anamua ma i o tatou taimi ua mafai ai e auauna a le Alii ona faatautaia Lana Ekalesia i luga o le fogaeleele.

Folasaga

Na aoai e Iesu Keriso le au Faresaio ma le au Satukaio o e sa sailia se faailoga o Lona paia. Na tuu atu e Peteru le molimau o Iesu o le Keriso ma na folafolaina atu ia te ia ki o le malo o le lagi. O manatu faafaiaoga nei e mafai ona fesoasoani i le vasega ia malamalama pe faapefea ona faamalolosia a latou molimau.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 16:1–12

Ua sailia e le au Faresaio ma le au Satukaio se faailoga mai le Faaola.

A’o le’i amataina le vasega, tusi fasifuaitau neii luga o le laupapa:

E ala i le faaali mai o se agelu

E ala i le Agaga Paia

E ala i le talitonu i upu a se uo po o se tagata o le aiga

E ala i le molimauina o se vavega

Ina ia amata le lesona, fai i le vasega e filifili le fasifuaitau o i luga o le laupapa e sili ona faamatala ai pe faapefea ona latou mauaina se molimau o le talalelei. Valaaulia ni nai tagata e lipoti mai pe o le fea fasifuaitau ua latou filifilia ma faamatala pe aisea ua filifilia ai.

Valaaulia le vasega a o latou suesue i leMataio 16e vaavaai mo upumoni e faatatau pe faapefea ona fesoasoani mai le Alii ia i tatou ia maua ma faamalolosia a tatou molimau o le talalelei.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 16:1. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na mananao ai le au Faresaio ma le au Satukaio mai ia Iesu.

  • O a mea na mananao ai le au Faresaio ma le au Satukaio mai ia Iesu?

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataio 16:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a le Faaola i le au Faresaio ma le au Satukaio.

  • O le a le faailoga na fetalai mai le Alii o le a Ia aumaia?

Faamatala na faasino atu Iesu i le perofeta o Iona o le Feagaiga Tuai, o le na foloina e se “ia tele”(Iona 1:17). O le “tanuga” o Iona i totonu ma toe sau i fafo mai le manava o le I’a ina ua mavae aso e tolu e faatusa i le maliu, tanuga, ma le toetu o Iesu Keriso mai le tuugamau i le aso tolu.

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faailoga o le perofeta o Iona: “O le tanuga o Iona i totonu ma le toe sau mai le ‘i’a tele’(Iona 1:15–172) e faatusa i le maliu, tanuga, ma le toetu mai o Keriso” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 711–12).

  • O le a le mea na faia e le Faaola ina ua uma ona Ia aoaia le au Faresaio ma le au Satukaio?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai lenei aafiaga e uiga i le ala e le tonu e saili ai se upumoni faaleagaga? (E ono faaaoga e tagata ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le upumoni lea: Tatou te le mauaina upumoni faaleagaga i le sailia o faailoga.)

Otooto le Mataio 16:5–12e ala i le faamatala atu sa lapataia e le Faaola Ona soo e uiga i aoaoga pepelo a le au Faresaio ma le au Satukaio.

Mataio 16:13–20

Ua molimau atu Peteru e uiga ia Iesu Keriso ma ua folafola atu ia te ia ki o le malo

Faamatala ina ua uma ona aoai e Iesu le au Faresaio ma le au Satukaio ona o le sailia o se faailoga, sa ia aoao atu Ona soo i le ala e maua ai se molimau i le upumoni. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 16:13–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le fesili na tuu atu e Iesu ma le tali na aumai e Ona soo.

  • O le a le mea na fesili atu ai le Faaola i Ona soo? Na faapefea ona latou tali atu? (Atonu e manaomia ona e faamatala atu o Elaia ma Ieremia o perofeta ia o le Feagaiga Tuai o Elia ma Ieremia.)

  • O le a se mea na mafai ona ta’u mai ia i tatou i la latou tali e uiga i le tulaga na malamalama ai tagata pe o ai Iesu i le taimi lea o Lana galuega?

Manatua: I le lesona mo le aso 4, sa suesue ai e le vasega le mau tauloto o le Mataio 16:15–19. Fuafua e faaalu ni nai minute e toe iloilo ai le mau ma i latou.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 16:15–l17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fesili lona lua na tuu atu e le Faaola.

  • O le a le fesili lona lua na tuu atu e le Faaola? Na faapefea ona tali atu Peteru?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17, na faapefea ona iloa e Peteru o Iesu o le Alo o le Atua? (Ta’u i ai sa faaalia e le Tama Faalelagi lenei upumoni ia te ia e ala i le Agaga Paia.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu pe mafai faapefea ona tatou maua se molimau ia Iesu Keriso? (E ono faaaoga e tagata ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: Tatou te maua se molimau ia Iesu Keriso e ala i faaaliga mai le Agaga Paia.

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le mauaina o se molimau e ala i faaaliga mai le Agaga Paia nai lo se isi ala?

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili i le matafaioi a le Agaga Paia i le fesoasoani mai ia tatou maua se molimau i le Faaola, valaaulia se tagata e faitau leotele mai le saunoaga lea a Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le fetalai atu o le Agaga o le Atua i le agaga o le tagata e i ai le mana e fesootai atu ai le upumoni i se aafiaga sili atu ma le malamalama nai lo le upumoni e mafai ona fesootai mai e se fesootaiga faaletagata e oo lava i tagata faalelagi. E ala mai i le Agaga Paia e ulu atu ai le upu moni i musele ma uaua tetele uma o le tino ina ia le mafai ona galo” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: fIosefa Filitia Samita [2013], 183–84).

  • O a ni nai mea e mafai ona tatou faia e saunia ai i tatou lava ia maua faaaliga e ala mai le Agaga Paia?

  • Na faapefea ona e iloa o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma lou Faaola? O le a se mea na e faia e saunia ai e maua lena molimau mai le Agaga Paia?

Valaaulia le vasega e mafaufau loloto pe mafai faapefea ona faamalolosia a latou molimau pe o le a se mea e manaomia ona latou faia ina ia maua ai se molimau e ala i le Agaga Paia. Fautuaina i latou e faatino ia uunaiga latou te maua.

Iunite e Sosoo Ai (Mataio 18:1–22:26)

Fai i le vasega e mafaufau i se taimi na faigata ai ia i latou ona faamagalo se isi tagata. Valaaulia i latou e mafaufau i fesili nei: Aisea e te manatu ai ua tauamiotonuina lou le faamagaloina o lenei tagata? Aisea e tatau ai ona tatou faamagalo atu i isi i mea latou te sese mai ai tusa lava pe tatou te manatu e ta’uamiotonuina i tatou i le le faamagaloina o i latou? Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo tali i nei fesili a o latou faaauauina a latou suesuega i le vaiaso a sau.