Potutusi
Lesona 90: Galuega 12


Lesona 90

Galuega 12

Folasaga

Na fasiotia e Herota le Aposetolo o Iakopo ona puefaapagotaina ai lea o Peteru ma faafalepuipui. O le po a o lei fasiotia ia Peteru, sa fesoasoani se agelu e faasola o ia mai le falepuipui. Sa taia Herota e se agelu mai le Atua, ma sa agaigai pea i luma le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 12:1–17

Ua fasiotia e Herota ia Iakopo ma puefaapagotaina ia Peteru, o le sa ofoofogia lona solaese mai le falepuipui

Faaali atu se tapasape tusi i le laupapa. Valaaulia se tagata e faamatala pe faapefea ona galue se tapasa ma pe o le a le mea e faaaoga ai.

Ata
tapasa
  • Talu ai o se tapasa e faasino pea lava i matu, e mafai faapefea i le faaaogaina o se tapasa ona fesoasoani tatou te faia ai faaiuga sao pe o fea e tatau ona tatou o i ai?

Tusi se Xi le laupapa i se mea e lata i le tapasa (ae aua nei lata i le pito i matu o le tapasa), ma fai i le vasega e mafaufau e faapea o le X e faatusa i se maneta o loo uu.

  • E faapefea e lenei maneta ona tosina ia taga a le nila o le tapasa? (O le a faasino le nila i le itu e lata i le maneta aua ua faalavelave i le itu faamaneta i matu.)

  • E aafia faapefea e lenei maneta lou tomai e faia le filifiliga sao e uiga i le itu e te alu i ai?

Fautuaina le vasega e vaavaai a o latou suesueina le Galuega 12 mo se tosinaga e mafai ona faalavelave i lo tatou tomai e faia ia faaiuga sao.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i le matalalaga o le Galuega 12, faamatala talu mai le faamaturoina o Setefano, na feagai le au Kerisiano i Ierusalema ma faataamilo i Ierusalema ma le faateleina o sauaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 12:1–4. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea e le Tupu o Akeripa I ona saofaga i nei sauaga. (Faamatala o tagata tau o vaega taitoafa e tutusa ma fitafita e toafa).

  • O ai na faatonuina e Herota ia fasiotia i se pelu?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, o ai na fiafia i le maliu o Iakopo?

Faamatala o le fasifuaitau “o Iutaia” i le fuaiupu 3, e faasino i taitai faiupu o Iutaia i Ierusalema, o e sa fautuaina sauaga o le Ekalesia a Iesu Keriso. Sa saili Herota e faamalie nei taitai Iutaia (tagai Bible Dictionary, “Herota” I autafa o le X i le laupapa tusi ai le faamatalaga lea e lei maea: Afai tatou te saili e faamalie isi nai lo le Atua, ona …

  • O le a le mea na faia e Herota ina ua ia vaai ua faafiafiaina taitai Iutaia ona o le fasiotia o Iakopo? (Sa ia fuafua e faalauaitele le fasiotia o Peteru.)

Faasino atu i le ata o le tapasa o loo i luga o le laupapa.

  • Na faapefea e le naunau o Herota e faamalie isi nai lo le Atua ona aafia ai le taitaiga i lona olaga?

  • E faavae i luga o mea ua mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a Herota, e faapefea ona e faamaeaina le faamatalaga o i le laupapa? (A uma ona tali mai le vasega, faamaea le faamatalaga o i le laupapa ina ia aumaia ai le upumoni lenei: Afai tatou te saili e faamalie isi nai lo le Atua, ona mafai lea ona taitai atu i tatou e faia le agasala.

  • O a nisi faataitaiga e faapupula mai ai pe faapefea e le saili e faamalie isi nai lo le Atua ona taitai atu ai se tasi e faia le agasala?

Valaaulia le vasega e mafaufau i auala e mafai ona faataga ai o latou naunauga e faamalie isi e taitai ese mai ai i latou mai lo latou Tama o i le Lagi.

Faamatala o le a valaaulia le vasega e faatino mai mea na tutupu i le Galuega 12:5–17. Valaaulia ni nai tagata e faia vaega a Peteru, o leoleo e toalua, le agelu, Rosa, ma se soo e toatasi pe toalua i le aiga o Maria, le tina o Mareko. E mafai ona e faamatala pe fai e se isi o le vasega.

  • Fai i le faamatalaupu e faitau leotele le Galuega 12:5–6, ma valaaulia tagata o loo taua a latou vaega e faatino mai le mea la e faitau mai. Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i anotusi, taofi pe a uma ona faitau mai se vaega o fuaiupu ma faatino mai i taga, ona fai atu lea o fesili e faatatau i ai.

  • O a mea a tagata o le Ekalesia na faia i le taimi lea?

Fai i le faamatalaupu e faitau leotele le Galuega 12:7–10 a o faatino mai e tagata na tofia a latou vaega ia mea sa faitauina.

  • O a ni noataga po o papupuni na sao mai ai Peteru i lana solaaga?

Fai i le faamatalaupu e faitau leotele le Galuega 12:11–15a o faatino mai i taga e tagata na tofi mea o loo faitauina.

  • O le a le taimi na iloa ai e Peteru le mea sa tupu?

  • O le a le mea na tupu ina ua tuitui atu Peteru i le faitotoa o le fale o Maria?

Fai i le faamatalaupu e faitau leotele le Galuega 12:16–17, ma valaaulia tagata na tofi e faatino ia taga o mea o loo faitau. A uma ona faitau fuaiupu nei ma faatino, fai i tamaiti e nonofo i lalo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17, o ai na ave i ai e Peteru le faamanu i lona sola ese mai i le falepuipui? (Tau i ai o Iakopo o loo taua i le fuaiupu 17 o se tasi o uso o Iesu [tagai Mataio 13:55].)

Valaaulia le vasega e toe iloilo le Galuega 12:5 ma vaavaai pe faapefea ona fesootai lenei fuaiupu ma le mea na tupu ia Peteru.

  • O le a sou manatu i le mea o tau mai e le fasifuaitau “tatalo faatauanau” fuaiupu 5 e uiga i le faamaoni ma le naunautai o tatalo a tagata o le Ekalesia?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i le aafiaga o a tatou tatalo e mafai ona i ai mo i tatou lava ma isi? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: O a tatou tatalo faamaoni ma le naunau e valaaulia ai vavega ma faamanuiaga a le Atua i o tatou olaga ma olaga o isi. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • O le a le uiga o le tatalo faamaoni ma le naunau?

Faamatala o le mataupu faavae lenei e le faapea a faamaoni ma naunau a tatou tatalo, o le a otometi ona tatou maua mea o loo tatou tatalo ai. O isi mea moni e saofaga i le mauaina o vavega ma faamanuiaga a le Atua, e aofia ai le finagalo ma le taimi a le Atua faapea foi le faitalia o tagata taitoatasi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai i le vasega e faalogologo pe faapefea ona aafia le finagalo o le Atua i a tatou tatalo faamaoni ma le naunau.

“O le tatalo o le faatinoga lea e feutagai ai le finagalo o le Tama ma le manao o le tamaitiiti. O le faamoemoega o le tatalo, e le ina ia suia ai le finagalo o le Atua, ae ia faamautu ai mo i tatou lava ma isi ia faamanuiaga ua naunau le Atua e to mai, ae e faalagolago i lo tatou ole atu mo na faamanuiaga. O faamanuiaga e manaomia ai le galue po o se taumafaiga i la tatou vaega, a o lei mafai ona maua mai. O le tatalo o se ituaiga o galuega, ma o se auala ua atofaina mo le mauaina o faamanuiaga e aupito maualuga i lo faamanuiaga uma” (Bible Dictionary, “Prayer”).

  • E tusa ai ma lenei faamatalaga, o le a se faamoemoega taua o le tatalo?

  • Aisea e taua ai le manatua o le faamoemoega o le tatalo e le o le suia ai lea o le finagalo o le Atua?

Valaaulia tamaiti aoga e tali i le fesili lenei i totonu o a latou api aoga po o tusi talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O anafea na valaaulia ai e le tatalo ia vavega ma faamanuiaga a le Atua i lou olaga po o olaga o isi na e tatalo ai?

A uma ua lava se taimi, mafaufau e valaaulia ni nai tagata e faasoa mai mea na latou tusia. A uma o latou manatu, valaaulia le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona latou saga tatalo ma le faamaoni ma le naunau atili ina ia valaaulia ai faamanuiaga ma vavega ua naunau le Atua e faaee atu i o latou luga ma i latou o loo latou talosia.

Galuega 12:18–25

Ua taia Herota e le Atua, ma ua faaauau pea ona agai i luma le talalelei

Aotele le Galuega 12:18–22 i le faamatala atu e faapea o le aso na sosoo ai, sa iloa ai e Herota ua sola Peteru ma sa fasiotia ia leoleo na ia manatu sa nafa ma le faatagaina o Peteru e sola. Mulimuli ane, na tuuina atu e Herota se lauga i tagata, o e sa vivii atu ia te ia ona o lana lauga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele leGaluega 12:23–24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na tupu ia Herota.

  • O le a le mea na tupu ia Herota? Aisea?

  • O le a le mea na tupu i le galuega faafaifeautalai a le Ekalesia e ui i sauaga na feagai ma tagata o le Ekalesia?

Faaiu i le valaaulia o le vasega e toe iloilo ia upumoni sa latou aoaoina ma mafaufau pe o le a faapefea ona latou faaaogaina na upumoni i o latou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 12:1–17. Na faamuamua e Peteru ma Iakopo le Atua

Galueag 12 o loo faaalia ai na faamuamua e Peteru ma Iakopo le Atua i o laua olaga, tusa lava po o a faasalaga la te oo i ai. Aisea e taua tele ai le alofa i le Atua ma tuu faamuamua o Ia i o tatou olaga? Sa faamatala e Elder Lynn G. Robbins o le Au Peresitene o Fitugafulu le aafiaga lea sa fesoasoani ia te ia e malamalama ai i le taua o le itu tatou te faasaga i ai i o tatou olaga:

“‘O fea le itu e te faasaga i ai?’ Na faateia au e Peresitene Boyd K. Packer i le fesili lavelave lenei a o ma malaga faatasi i lou uluai tofiga o se Fitugafulu fou. E aunoa ma se faamalamalamaga e tuu le fesili i lona matalalaga, sa ou le mautonu. ‘O se Fitugafulu,’ sa ia faaauau ai, ‘e le o se sui o tagata i le perofeta ae o le perofeta i tagata. Aua lava nei galo le itu e te faasaga i ai!’ O se lesona mamana tele.

“O le taumafai e faamalie muamua isi i lo o le faamalieina o le Atua o le fesuiaia lea o le poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua (tagai Mataio 22:37–39). O le faagaloina lea o le itu e ao ona tatou faasaga i ai. Ae peitai, ua tatou faia uma lena mea sese ona o le fefe i tagata. I le Isaia ua lapatai ai tatou e le Atua, ‘Aua le fefefe i le faalumaina mai e tagata’ (Isaia 51:7; tagai foi 2 Nifae 8:7). I le miti a Liae, o lenei fefe na amataina e ala i tamatamailima o le faatauemu na tusitusi mai i le fale tele ma le ateatea, na mafua ai ona galo i le toatele le itu na latou faasaga i ai ma tuua ai le laau ma le ‘maasiasi’ (tagai 1 Nifae 8:25–28)” (“O Fea Le Itu E Te Faasaga I Ai?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 9).

Galuega 12:5. “Tatalo faatauanau”

Sa faaalia e Peresitene Thomas S. Monson lona loto faafetai mo i latou o e tatalo mo ia ma taitai o le Ekalesia:

“E momoli atu la’u faafetai i lo outou agalelei ia te au po o fea lava ou te alu i ai. Ou te faafetai atu mo a outou tatalo mo au. Sa ou lagonaina na tatalo ma ua sili ona ou faafetai atu mo na tatalo” (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Foi,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 5).

“Ou te alofa ia te outou; ou te tatalo mo outou. Ou te toe talosaga atu ia outou manatua au ma le Au Pulega Aoao uma i a outou tatalo. Ua tasi i matou ma outou i le tuleiga i luma o lenei galuega ofoofogia. Ou te molimau atu ua tatou i ai faatasi uma i lenei galuega ma o alii uma, o tamaitai, ma tamaiti ua tofu ma se vaega e faatino. Talosia ia aumaia e le Atua ia i tatou le malosi ma le tomai ma le naunautaiga e faatino lelei ai la tatou vaega” (“Seia Tatou Toe Feiloai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 109).

Na tuuina mai e Peresitene Harold B. Lee le malamalamaaga lenei e tusa ai ma le ofoina atu o tatalo mamana:

“E tatau ona e matuai naunau i ai ma lou agaga atoa! E tatau ona ia te oe le loto atoa e te gafatia ma se naunautaiga e faapea o le mea aupito anagata lea i le lalolagi uma o loo e sailia!” The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1996), 125.

Galuega 12:21–23. O le oti o Herota Akeripa I

O Herota Akeripa I o le tei o Herota Anetipa o le na fasiotia ia Ioane le Papatiso, ma o le “atalii o le atalii o Herota le Sili. Na alofagia foi o ia e le au Faresaio aua sa ia matua amanaiaina le tausiga o agaifanua a Iutaia. Atonu e mo le mafuaaga lea—ina ia alofagia ai e Iutaia—na ia faatonuina ai le oti o Iakopo Galuega 12: 1--2). Na oti Akeripa i le 54 o ona tausaga, i le T.A. 44, o le tausaga lava lea na faamaturoina ai Iakopo. Na vaai Luka i le oti faafuasei o Akeripa o se faasalaga mai le lagi, na faatautaia e se agelu a le Alii” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 302; see also Bible Dictionary, “Herod”).