Potutusi
Lesona 17: Mataio 14


Lesona 17

Mataio 14

Folasaga

Ina ua uma ona maua le tala i le maliu o Ioane le Papatiso, sa saili e Iesu se mea tuufua ae sa mulimuli atu i ai le motu o tagata. Sa mutimuti alofa o Ia ia te i latou, ma sa faamalolo i e mamai, ma fafagaina faavavega le silia ma le lima afe o i latou. O le po lena, sa savali atu ai Iesu i luga o le sami i Ona soo o e sa tauivi i le Sami o Kalilaia ma se afa malosi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 14:1–21

Ua sailia e Iesu se mea tuufua ona fafagaina lea o le silia ma le lima afe o tagata

Fai i le vasega e mafaufau i se taimi na latou oo ai i se faanoanoaga tele. Valaaulia i latou e tomanatu i se mea na latou faia e onosaia ai ma faatoilalo lo latou faanoanoaga.

  • O a ni auala eseese e taumafai ai tagata e onosaia ma faatoilalo le faanoanoa?

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le Mataio 14 e vaavaai mo auala e mafai ona latou onosaia ai ma faatoilalo le faanoanoa, tofotofoga, ma faaletonu.

Otooto le Mataio 14:1–11i le faamatala atu, i le tauanau atu o lona faletua fou (Herotia), sa faafalepuipuiina ai ma le amioletonu e le Tupu o Herota ia Ioane le Papatiso. Ina ua uma ona saasaa le tama teine (Salome) a lona faletua i ona luma, sa folafola atu faalauaitele e Herota o le a ia tuuina atu “soo se mea e ole atu ai”(Mataio 14:7). Sa feutagai le tama teine ma lona tina ma talosagaina le ulu o Ioane le Papatiso, ma o le taunuuga, sa faatonuina e Herota ia vavaeese le ulu o Ioane.

Faamanatu i le vasega o Ioane le Papatiso o se uo ma e aiga ma Iesu Keriso ma sa filifilia e le Atua e avea ma perofeta o le a teuteuina le ala mo le Mesia.

  • Manatu faapea o oe o se uo mafana ia Ioane le Papatiso. Mata o le a lau tali atu i le faalogo atu i lona maliu le tonu?

Valaaulia se tasi e faitau leotele le Mataio 14:12–13, ma fai i le vasega e vaavaai poo le a le mea na faia e Iesu ina ua Ia faalogo i le maliu o Ioane.

  • O le a le mea na fai e Iesu ina ua faalogo i le maliu o Ioane? (Atonu e te manao e faamatala faapea “o se mea tuufua” e faasino i se nofoaga e paganoa [tagai Mareko 6:31, vaefaamatalaga a].)

  • O le a le mea na tupu ina ua taumafai Iesu ia na o ia?

  • O le a sou lagona pe afai e te faanoanoa ma manao ia na o oe, ae o la e sailia e isi lou taimi?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu ina ua Ia silasila atu i le motu o tagata o mulimuli atu ia te Ia.

  • O a faataitaiga na faia e le Faaola mo i tatou e mulimuli ai pe a tatou oo i le faanoanoa? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa mai le upumoni lenei: O le faaalia o le mutimuti alofa mo isi tusa lava pe o tatou feagai ma faanoanoaga, tatou te mulimuli ai i le faataitaiga a Iesu Keriso.

  • Aisea e mafai ai ona faigata ona faaali atu o le mutimuti alofa mo isi pe a tatou puapuagatia?

  • E mafai faapefea i le faaali atu o le mutimuti alofa mo isi ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou puapuagatia foi i tatou lava?

  • O anafea na e oo ai pe oo ai foi se tasi e te iloa i le faanoanoaga tele ae faaalia pea lava le mutimuti alofa mo se tasi? Na faapefea ona fesoasoani le fesoasoani atu i se isi?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Mataio 14:15–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faaauau pea e Iesu ona faaalia le mutimuti alofa i le motu o tagata. (Manatua: O le vavega o loo tusia i le Mataio 14:15–21 o le a aoao auiliili i le lesona o i le Mareko 6:35–44.)

  • Na faapefea ona faaauau e Iesu ona faaali atu le mutimuti alofa mo tagata sa mulimuli atu ia te ia?

Mataio 14:22–36

Ua savali Iesu i luga o le sami i le taimi o le afa

Ina ia fesoasoani i le vasega e mafaufau i tulaga latou te ono oo ai i le masalosalo ma le fefe a o latou mulimuli ia Iesu Keriso, fai i ni tagata se toalua e faitau leotele tulaga ia:

  1. Ua lagona e se tamaitai talavou le faaletonu a o ia vaavaai atu i lona tina o mafatia i se gasegase ua ui. Ua amata ona fesilisili pe o silafia e le Tama Faalelagi le tiga o lona aiga. Sa matua manao o ia e talitonu i le Atua, ae ua amata ona lofituina o ia i ona masalosaloga.

  2. E i ai se alii talavou faatoa auai i le Ekalesia. O le tele o ana uo tuai ua faitio mai i lana faaiuga e auai i le Ekalesia. Ua amata ona tau manatunatu pe tatau ona toaga pea ma avea o se tagata faamaoni o le Ekalesia.

  • O a isi auala e ono oo ai tagata i le masalosalo pe fefefe a o latou saili e mulimuli ia Iesu Keriso?

Fai i le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le vaega o totoe o le Mataio 14 ia e mafai ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo le fefefe, masalosalo, ma le lotovaivai.

Otooto le Mataio 14:22 i le faamatala atu na faatonuina e le Faaola Ona soo e o i le vaa i le isi itu o le Sami o Kalilaia a o Ia auina ese atu le motu o tagata. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:23. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na alu i ai Iesu ina ua uma ona Ia auina ese atu le motu o tagata. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:24–25, ma fai i le vasega e vaavaai mo le mea na tupu a o sopoia e soo le Sami o Kalilaia.

  • O le a le mea na tupu i le au soo a o latou sopoia le Sami o Kalilaia?

  • O le a le uiga o le “ua agi mai luma le matagi”? fuaiupu 24. (Sa agi mai i le itu faafeagai o lo latou taunuuga.)

E tusa ai ma le fuaiupu 23, o le afiafi ina ua na o Iesu i luga o le mauga a o sopoia e le au soo le Sami o Kalilaia. O le mamao e sopoia ai le sami pe tusa o le lima maila (e tusa ma le 8 kilomita) ma sa tatau ona mafai ona sopoia i le lua pe tolu itula pe a lelei le tau.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 25, o le a le taimi na afio atu ai le Faaola i le au soo i luga o le sami? (O le leoleoga e fa i le po mai le 3:00 i le taeao seia oo i le 6:00 i le taeao.)

  • Pe tusa o le a le umi atonu na tauivi ai le au soo ma le matagi ia sopoia ai le sami? (Pe tusa o le 9 i le 12 itula.)

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Mareko 6:47–48, ma vaavaai mo ni faamatalaga faaopoopo na saunia e Mareko e uiga i lenei mea. Fai atu i tagata e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • Pe na mafai ea e Iesu ona vave faasaoina le au soo mai la latou tauiviga? Mata o le a le faamoemoega o le tuu ai o le au soo e tauivi mo se taimi a o lei laveaiina i latou?

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao e uiga i a tatou lava tauiviga mai nei tala i le au soo sa taumafai e sopoia le sami? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai le upumoni lenei: E ui atonu o le a le faasaoina i taimi uma i tatou e le Atua mai tauiviga, ae Na te silafia mea tatou te oo i ai ma o le a, maliu mai i Lona lava taimi e fesoasoani mai.

  • O le a se mea lelei e mafai ona maua i lo tatou tauivi mo se taimi nai lo le laveaiina vave loa lava mai o tatou tofotofoga e le Alii?

  • E mafai faapefea e le iloa o loo silafia e le Alii o tatou tauiviga ona faamalolosia ai lo tatou faatuatua ia te Ia tusa pe Na te le laveaiina vave mai ai loa lava i tatou.

Fai i le vasega e vaai faalemafaufau faapea o la e i luga o se vaa faagota i le vaeluapo, o tauivi ma se matagi ma galu malolosi mo le tele o itula, ona vaaia lea o se tasi o savali i luga o le vai.

  • Mata o le a se mea ete mafaufau i ai pe lagonaina pe afai o e i ai i lena tulaga?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:26–27, ma fai i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au soo ina ua latou vaai ia Iesu.

  • Na faapefea ona tali atu le au soo ina ua latou vaai ia Iesu?

  • Na faapefea ona tali atu Iesu i lo latou fefefe?

Fai i se isi tagata e faitau leotele le Mataio 14:28, ma fai i le vasega e vaavaai pe o le a le mea na manao Peteru e fai ina ua ia faalogo atu i le leo o le Alii.

  • O le a le mea na manao Peteru e fai ina ua ia faalogo atu i le leo o le Alii?

Uu i luga se ata o Iesu i luma o le vasega, ma fai i le vasega e mafaufau faapea o i latou o Peteru i le vaa. Fai atu i ni tagata se toalua e feauauai i le faitauina leotele o le Mataio 14:29–30. A uma ona faitau fuaiupu taitasi, fai i le vasega pe mata o a mea o latou mafaufau i ai pe lagonaina foi pe ana fai o i latou o Peteru.

  • Aisea na amata magoto ai Peteru?

  • O o a mea e mafai ona faatusa i ai le matagi ma galu i lenei tala i o tatou olaga ia e mafai ona taitai ai i tatou e fefefe pe faaletonu?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le aafiaga o Peteru i le ala e aloese ai mai le faatoilaloina e lo tatou fefe ma masalosaloga? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa e manino faapea afai tatou te taulai atu o tatou mata ia Iesu Keriso ma tumau lo tatou faatuatua ia te ia, o le a le faatoilaloina lava i tatou e le fefe ma le masalosalo.)

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Howard W. Hunter, ma fai i le vasega e faalogologo mo le matautia o le le tumau i lo tatou faatuatua i le Alii.

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“O lo’u talitonuga maumaututu e faapea, afai e mafai e i tatou taitoatasi, o aiga, nuu, ma malo, ona pei o Peteru, e taulai o tatou mata ia Iesu, e mafai foi e i tatou ona savavali manumalo, i luga o galu fafati o le le talitonu’ ma tumau ai ma le ‘le fefefe e ui i matagi malolosi o le masalosalo.’ Ae afai e aveese o tatou mata mai ia te ia o le e tatau ona tatou talitonu i ai, e pei ona faigofie tele ma ua matua tofotofoina tele le lalolagi e fai, afai tatou te vaavaai atu i le malosi ma le matamataita o na elemene matautia ma le faataumaoi o loo siomia ai i tatou nai lo ia o le e mafai ona fesoasoani ma laveai i tatou, ona tatou magoto ifo ai lea i se sami o feteenaiga ma faanoanoaga ma le le fiafia” (“The Beacon in the Harbor of Peace,” Ensign, Nov. 1992, 19).

  • E te manatu e mafai faapefea ona “taulai o tatou mata” ia Iesu Keriso e pei ona faia e Peteru i le taimi muamua?

  • O le a se taimi na e vaai ai i se faatuatua o se tagata ia Iesu Keriso o mafai ai e ia ona aloese mai le faatoilaloina e le fefe po o le masalosalo?

Molimau atu a tatou “taulai atu” ia Iesu Keriso ma tumau i lo tatou faatuatua ia te Ia, o le a tatou maua le faamoemoe ma le lototoa e faafetaiaia ai o tatou luitau. Valaaulia le vasega e mafaufau i suiga e mafai ona latou faia i o latou olaga e taulai atili atu ai ma faatumauina lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma faatuina se sini e faia na suiga.

Faamatala e faapei o Peteru, o nisi taimi e mafai ona tatou toilalo e faatumauina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma ono gauai atu ai i le fefe, faaletonu, ma le lotovaivai.

Ata
O Iesu o loo savali i luga o le vai

Faaali atu se ata o Iesu Keriso o savali i luga o le vai (tagai Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 43; tagai foi LDS.org). Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:30–32

  • E tusa ai ma lefuaiupu 30, o le a le mea na faia e Peteru ina ua ia iloa ua magoto?

  • E mafai ona tatou aoao mai lenei tala e uiga i le mea o le a faia e le Alii pe afai tatou te sailia Lana fesoasoani pe a tuuitiitia lo tatou faatuatua? E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te sailia le fesoasoani a le Atua pe a tuuitiitia lo tatou faatuatua, e mafai e Ia ona sii ae i tatou mai o tatou atuatuvalega ma faaletonu.

  • E faapefea ona sii ae i tatou e le Atua mai o tatou atuatuvalega ma faaletonu?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 14:33, ma fai i le vasega e vaavaai pe na faapefea e le au soo i le vaa ona tali atu ina ua uma ona tulioso atu Iesu ma Peteru i totonu o le vaa.

Otooto le Mataio 14:33–36 i le faamatala atu ina ua uma lenei mea, sa faaauau e Iesu ma Ona soo la latou malaga ma sa taunuu i apitaogalu tupito o Kalilaia. Ina ua iloa e tagata ua i ai Iesu iina, sa latou avatu ia te ia o tagata sa mafatia i faama’i. E toatele sa faamalolo i le na ona pa’i atu i tuupao o Lona ofu.

Faaiu i le uunaia o le vasega e faaaoga mea sa latou aoaoina i lenei lesona e ala i le faatinoina o soo se uunaiga sa latou mauaina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 14:25. “Ua maliu atu Iesu ia te i latou i le leoleoga e fa o le po”

A oo ina tatou faamoemoe o le a vave ona aumai e le Alii ia i tatou ni vaifofo o o tatou faafitauli, ua tatou le vaai i le faamoemoega sili atu i le faatuatuai mai o Lana fesoasoani. Na saunoa Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i se tofotofoga patino na fetaiai ma ia lea na lei i ai se vaifofo vave mai le Alii:

“E ui ina sa ou pagatia i lena taimi, ae a ou toe tepa i tua i le taimi lenei, ou te faafetai ona sa leai se fofo vave i lo‘u faafitauli. O le mea moni i le faamalosia o au e liliu atu i le Atua mo se fesoasoani e toetoe lava o aso uma i se vaitau faaumiumi o tausaga, na ou aoao moni ai i le auala e tatalo ma maua ai tali i tatalo ma ou aoao ai i se ala moni lava e maua ai le faatuatua i le Atua. Sa ou iloaina lou Faaola ma lou Tama Faalelagi i se ala ma i se tikeri lea semanu e le mafai ona tupu i se isi ala. … Sa ou aoao e faalagolago i le Alii ma lo’u loto atoa. Sa ou aoao e savali faatasi ma Ia i lea aso ma lea aso” (“Give Us This Day Our Daily Bread” [Church Educational System fireside, Jan. 9, 2011], LDS.org).

Na saunoa Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le mea lenei e uiga i le silafia e le Faaola o le faigata i Ona soo ona sopoia le Sami o Kalilaia i le afa:

Mai le tumutumu mauga sa Ia tatalo ai … , sa vaaia e Iesu le mafatiaga ma tauiviga a ana uo pele a o latou saili atu mo le saogalemu o le apitaogalu i sisifo o le vaituloto o Kalilaia. … O Lona silafia o lo latou malaia atonu na oo mai i le mana o le Agaga nai lo mata faalenatura, aua sa silia ma le fa—atonu pe lima pe ono—maila le mamao sa latou i ai. …

“ … Pe valu pe sefulu itula sa latou malaga ai i le itiiti ifo ma le fa maila mai le apitaogalu.

“Sa matautia ma ogaoga lo latou tulaga. E oo lava i tamaloloa malolosi e le mafai ona teena ma le le mautinoa galu soua ma le malosi taavilivili o se afa i le sami. O lea ua oo i le leoleoga lona fa o le po, o nisi taimi e i le va o le tolu ma le ono i le taeao. Sa tuua e Iesu i latou e tauivi ma galulue seia uma lo latou malosi. O lea ua sau o ia e laveai”(The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 2:358–59).