Potutusi
Lesona 160: Faaaliga 21–22


Lesona 160

Faaaliga 21–22

Folasaga

Na vaai Ioane i se lagi foi ma se lalolagi fou ma le Ierusalema Fou o alu ifo mai le lagi. Na ia vaai foi o le a afio faatasi ma faamafanafana e le Atua Lona nuu, ma o le aai o le Atua o selesitila o le a faatuina i luga o le lalolagi. Na vaai Ioane o i latou o o latou igoa na tusia i le tusi o le ola o le a ulu atu i le aai ma nonofo faatasi ai ma le Atua i le mamalu. Na faaiu e Ioane lana faaaliga vaaia i se augani atu i le Alii e toe foi mai i le lalolagi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 21

Ua vaai Ioane i se lagi fou ma se lalolagi fou ma le aai a le Atua o selesitila

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni taimi i o latou olaga na latou oo ai i le faanoanoa po o le tiga tele.

  • O a nisi o mea o le olaga e mafai ona faapogai ai lo latou faanoanoa po o le tiga tele? (Tusi tali a tamaiti aoga i luga o le laupapa.)

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo se upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 21 e mafai ona aumaia ia i latou le mafanafana i taimi o faigata.

Faamalamalama atu i tagata aoga o le Faaaliga 21–22 o se faaauauga o le faaaliga vaaia a Ioane o mea o le a tutupu pe a uma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 21:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na vaai i ai Ioane o le a tupu.

  • O le a le mea na vaai i ai Ioane o le a tupu?

Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e faitau leotele ia faamatalaga nei:

Faamatalaga 1

Pe a toe afio mai Iesu Keriso ma amatalia le Meleniuma, o le a suia le lalolagi i le tulaga sa i ai a o le’i Pau Atamu ma Eva. A o le’i oo i le Pau, na i ai le lalolagi i se tulaga faateresitila po o le tulaga faaparataiso (o se tulaga o le parataiso). A uma le Meleniuma, o le a toe suia le lalolagi i se tulaga faaselesitila na saunia mo le mafutaga a le Atua. O nei suiga atonu o mea ia na vaai i ai Ioane o tupu ina ua ia “iloa lea o le lagi fou ma le lalolagi fou” (Faaaliga 21:1).

Faamatalaga 2

O le Ierusalema Fou na vaai i ai Ioane o alu ifo mai le lagi o le nuu o le Atua o selesitila. O lenei aai atonu o le a aofia ai le aai o Enoka, lea na liua ma aveina a’e i le lagi. O lenei “aai paia” o le a alu ifo ma auai faatasi ma le Ierusalema Fou, po o Siona, lea o le a fausia e le Au Paia i le lalolagi (tagai Mose 7:62–64).

  • O le a sou manatu i se lagona na oo ia Ioane ina ua ia vaaia nei mea a o faaaunuua ai ona o lona talitonu ia Iesu Keriso?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 21:3–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a faia e le Atua mo Lona nuu.

  • O le a le mea o le a faia e le Atua mo Lona nuu? (Atonu e faailoa mai e tamaiti aoga ni upumoni e pei o nei: O le a mafuta faatasi ma faamafanafana e le Atua Lona nuu, ma o le a latou le toe oo i le oti, faanoanoa po o le tiga. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Tagai i le lisi o loo i le laupapa o mea e mafai ona aumaia ia i tatou le faanoanoa po o le tiga.

  • E mafai faapefea e le iloa o le a faamafanafana e le Atua Lona nuu ma aveese o latou faannoanoaga ma tiga, ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou feagai i le taimi nei ma luitau?

Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau i le mafai e le Atua ona faamafanafana i tatou.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 21:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo faamaoni.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo?

  • E faavae i mea ua e aoaiona e uiga i luitau o loo i ai ma o le a i ai a o lumanai le Afio Mai Faalua, o a ituaiga o mea o le a manumalo ai nei tagata?

Valaaulia le tamaitiiti aoga lava lea e tasi e faitau leotele le Faaaliga 21:8. Atonu e te manao e faamalamalama atu o se faataulaitu o se tasi e auai i gaoioiga ina ia valaaulia ai faatosinaga a agaga leaga, ae o se faitaaga o se tagata e faia le faitaaga po o le mulilua.

  • O le a le mea o le a oo ia i latou o loo faamatalaina i le fuaiupu 8? (O le oti faalua.)

Faamalamalama atu, o le oti faalua o se oti faaleagaga, po o le vavaeese mai le Atua, lea o le a oo ia i latou o e tetee ma le loto i ai e faasaga i le malamalama ma le upumoni pe a uma le Faamasinoga Mulimuli (tagai Helamana 14:16–19).

Aotele le Faaaliga 21:9–21 i le faamalamalama atu, na faamatala mai e Ioane le aai o le Atua o selesitila. Na ia vaaia sa i ai i le aai se puipui tele na i ai ni faitotoa se 12 na leoleoina e ni agelu se 12.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Faaaliga 21:22–27. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na aoaoina e Ioane e uiga i lenei aai o selesitila.

  • O le a le mea na iloa e Ioane e uiga i lenei aai?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 27, o ai o le a faatagaina e ulufale atu i ai? (E na o i latou lava ua tusia o latou igoa i le tusi o le ola a le Tamai Mamoe.)

Faaaliga 22

Ua faaiu e Ioane lana faaaliga vaaia

Valaaulia tamaiti aoga a o latou suesue i le Faaaliga 22 e vaavaai ai mo se upumoni e mafai ona fesoasoani ia latou iloa ai le auala e tusia ai o latou igoa i le tusi o le ola a le Tamai Mamoe ma faatagaina ai e ulufale atu i lenei aai o selesitila.

Ata
ata tusi, nofoalii

Mafaufau e faaali atu se ata o se nofoalii po o le tusi o le ata o se nofoalii i luga o le laupapa.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e sau i le laupapa ma tusi ai po o le a le isi mea na vaai i ai Ioane e faaopoopo atu i se nofoalii a o faitau leotele e se isi tamaitiiti aoga le Faaaliga 22:1–2.

  • O le a le isi mea na vaaia e Ioane i le aai o le Atua o selesitila?

Valaaulia le tamaitiiti aoga e toe foi i lona nofoaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, na faapefea ona faamatala e Ioane le laau o le ola? (Na fua mai e le laau ni fua se tele i taimi uma, ma o ona lau e mafai ona faamalolo ai nuu.)

Faamanatu atu i tamaiti aoga, o loo tusia i le Tusi a Mamona na vaai Liae ma Nifae i se faaaliga vaaia i le laau o le ola. Na iloa e Nifae o le laau ma le puna o le vai ola ua faatusa i le alofa o le Atua (tagai 1 Nifae 11:25). Tusi le O le alofa o le Atua i talane o le laau ma le vaitafe o le ata na tusia e le tamaitiiti aoga.

  • O le a le faaaliga aupito silisili o le alofa o le Atua? (O le Togiola a Iesu Keriso [tagai Ioane 3:16; 1 Ioane 4:9]. O le fua o le laau e mafai foi ona faatusa i faamanuiaga o le Togiola.)

Aotele le Faaaliga 22:3–10 i le faamalamalama atu, e faaopoopo atu i le vaaia o lenei aai o selesitila, na maua foi e Ioane se moilmau mai le agelu o le na tautala mai ia te ia e faapea, o mea na faaali mai ia te ia ua moni.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 22:11–13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a faia e le Alii pe a toe afio mai o Ia.

  • O le a le mea o le a faia e le Alii pe a toe afio mai o Ia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 22:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ina ia faatagaina ai e ulufale atu i le malo selesitila.

  • O le a se mea e ao ona tatou faia ia ulufale atu ai i le malo selesitila?

Faamalamalama atu, o le a “taga ia i latou le laau o le ola” o lona uiga ia agavaa e maua faamanuiaga uma o le Togiola, e aofia ai le ola e faavavau.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou iloa mai le fuaiupu e 14? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ia upu eseese, ae e tatau ona faailoa mai se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: Afai tatou te tausia poloaiga a le Alii, ona mafai lea ona tatou maua faamanuiaga uma o le Togiola a Iesu Keriso ma ulufale atu i le malo selesitila. Faamalamalama atu, o le tausiga o Ana poloaiga e aofia ai le maua o sauniga uma e manaomia mo le ulufale atu i le malo selesitila.)

Faamalamalama atu, e ui o nisi o faamanuiaga o le Togiola—e pei o le meaalofa o le toetutu—e foai fua atu i fanau uma a le Atua, ae o isi faamanuiaga—e pei o le ola e faavavau—e na o i latou lava e saili ma le filiga e faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma mulimuli i Ana poloaiga e mauaina.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O a ni poloaiga ma ni aoaoga ua e aoao i ai i au suesuega o le Feagiaga Fou ma taumafai e faaaoga i lou olaga?

O a ni auala ua fesoasoani ai au taumafaiga e faaaoga nei poloaiga ina ia e maua ai faamanuiaga a le Alii ma saunia ai oe e toe foi atu i le afioaga o lou Tama oi le Lagi?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona latou taliina nei fesili e lua, e ala i le toe faamanatuina o mea na latou tusia i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, o mea na latou tusia pe faailogaina i a latou tusitusiga paia, ma fuaiupu o mau tauloto na latou suesueina i lenei tausaga. Valaaulia tagata o le vasega e tusi a latou tali i nei fesili e lua i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega. (Faamanatu atu i tamaiti aoga e aua nei faasoa mai se mea e patino tele pe faalilolilo.)

Aotele le Faaaliga 22:15–19 i le faamalamalama atu, o i latou o e e le tausia poloaiga a le Alii, o le a le mafai ona ulu atu i le malo selesitila. Na molimau mai Iesu Keriso, na Ia tuuina mai lenei faaaliga ia Ioane, ma na valaaulia e Ioane tagata uma e o mai i le vai o le ola e feinu saoloto ai. Na lapataia e Ioane ana aufaitau ina ia aua ne’i suia le savali o le tusi na ia tusiaina.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 22:20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le talosaga a Ioane.

  • O le a le mea na talosagaina e Ioane?

  • E faavae i mea ua e aoaoina i le tusi o Faaaliga, aisea e te manatu na naunau ai Ioane ina ia afio mai le Alii?

Faaiu i le molimau atu i upumoni na maua e tamaiti aoga i le Faaaliga 21–22.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 21:4. “E soloiesea foi e le Atua loimata uma”

Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, i le taimi a le Alii lava ia, o le a suia ai faanoanoaga o e faamaoni i le olioli:

“E tauia e le Alii tagata faamaoni mo soo se puapuaga. O mea e faapea ona aveesea mai mai ia i latou o e alolofa i le Alii, o le a faaopoopoina ia i latou i Lana lava ala. Atonu o le a le oo mai i le taimi tatou te mananao ai, ae o le a iloa e tagata faamaoni o loimata uma lava i le taimi nei, o le a iu ina toe faafoi mai sautuaselau i loimata o le olioli ma le agaga faafetai” (”Ia Tuu Po o le A Lava se Mea e Tupu, Ia Fiafia Pea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 28).

Faaaliga 22:18. “Ai se tasi e faaopoopo mai se upu i nei upu”

E teena e nisi o tagata le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia ona latou te talitonu ua uma ona faaalia mai e le Alii ia tusitusiga paia i Ana fanau. Ua faaaoga sese e le toatele le Faaaliga 22:18 e tautino mai ai o le a le toe tuuina mai e le Alii nisi tusitusiga paia faaopoopo i tua atu o le Tusi Paia e faapea, o soo se tagata lava e faapea mai ua mauaina nisi tusitusiga paia o le a tigaina i faasalaga na lapatai mai ai Ioane. Na saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lenei faauigagasese:

“O loo maoae le maliliega auau faatasi o le au atamamai i tusi paia e faapea, o lenei fuaiupu e na o le tusi o Faaaliga o loo faatatau tonu i ai, ae le o le Tusi Paia atoa. E toetoe lava o le au atamamai uma i o tatou vaitaimi ua faailoa mai se aofaiga o ‘tusi’ o le Feagaiga Fou lea e toetoe lava a mautinoa na tusia ina ua mavae ona mauaina le faaaliga e Ioane i le Motu o Patamo. E aofia ai i le vaega lenei ia le tusi a Iuta, o tusi e tolu a Ioane, ma e toetoe lava foi o le Evagelia atoa a Ioane lava ia. Atonu e tele atu nisi tusi nai lo nei.

“Ae o loo i ai se tali faigofie i le mafuaaga e le mafai ai ona faatatau lena fuaiupu o loo i le tusi faaiu o le Feagaiga Fou i le Tusi Paia atoa. Aua o le Tusi Paia atoa e pei ona tatou iloa—o se aotelega e tasi o tusitusiga ua tuufaatasia i se voluma e tasi—e lei i ai ina ua tusia lena fuaiupu. Mo le tele o auga seneturi ina ua maea ona gaosia e Ioane lana tusiga, sa feaveai solo lava ia tusi taitasi o le Feagaiga Fou pe atonu foi sa na o ni nai tusi sa tuufaatasia, ae le o se voluma atoa. Mai le 5,366 tusiga uma o le Feagaiga Fou faaEleni ua iloa, e na o le 35 o loo aofia ai i le Feagaiga Fou atoa e pei ona tatou iloa nei, ma o le 34 atoa sa tuufaatasia ina ua tuanai le tausaga e T.A. 1000” (“O Au Upu… E Leai se Gataaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 91–92).