Potutusi
Lesona 112: 1 Korinito 15:30–16:24


Lesona 112

1 Korinito 15:30–16:24

Folasaga

Sa faaauau pea ona aoao atu Paulo i le Au Paia i Korinito e uiga i le Toetu. Sa olioli o ia i le manumalo o Iesu i le oti. Sa fautuaina foi e Paulo ia tagata o le Ekalesia i Korinito e avatu ni foai mo le Au Paia matitiva i Ierusalema.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Korinito 15:30–52

Ua aoao atu Paulo e uiga i le Toetu

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: E mafai faapefea e tagata ona filifili e ola pe afai latou te lei talitonu o le a toe ola i latou pe a mavae le oti?

I le amataga o le vasega, valaaulia tamaiti e tali le fesili o i le laupapa.

Aotele le 1 Korinito 15:30–34i le faamatala atu e faapea na talosagaina e Paulo le Au Paia i Korinito (o nisi sa talitonu sese faapea e leai se toetu) e mafaufau pe aisea o le a onosaia ai e se tasi sa talitonu ia Iesu Keriso ia sauaga ma lamatia ai e le oti pe afai e leai se toetutu o e ua oti.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:32 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le uiga sa fautuaina atu e Paulo i nisi o tagata pe afai e leai se toetu o e ua oti.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 32, o le a le uiga na fautua atu Paulo e ono i ai i nisi tagata pe afai latou te le talitonu i le Toetu?

  • Talu ai o le Toetu e moni, aisea e ono matautia ai le talia o lenei uiga?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le vaega o totoe o le 1 Korinito 15 ia e mafai ona fesoasoani latou te malamalama ai pe mafai faapefea e le i ai o le malamalama i le Toetu ona tosina a latou filifiliga i le olaga nei. (Manatua: A o faailoa mai upumoni, tusi i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:35 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fesili e ono i ai i tagata e uiga i le Toetu. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

Aotele le 1 Korinito 15:36–38i le faamatala atu sa fesoasoani Paulo e tali nei fesili i le faaaogaina lea o se fatu e faatusa i le tino faitino lea a mavae le oti ma ua tanumia i le palapala o le a toe tulai mai i le Toetu.

Faaali (pe tusi i le laupapa)ata o le la, o le masina, ma ni nai fetu.

Ata
ata, la, masina, fetu
  • Mai la tatou vaaiga iinei i le lalolagi, e faapefea ona faatusatusa le malamalama o le la i le malamalama o le masina?

  • E faatusatusa faapefea le malamalama o le masina i le malamalama o fetu?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:39–42 Ia mautinoa na te faitauina foi le Faaliliuga a Iosefa Samita o le 1 Korinito 15:40, o loo maua i le vaefaamatalaga a.Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona faaaoga e Paulo le malamalama o le la, masina, ma fetu e faamatala ai le eseesega o tino toetutu. Faamatala o le talaaga lea, o le upumamalue mafai ona faasino i le malamalama, matagofie, ma le susulu.

  • O le a le mea na faatusa i ai e Paulo le mamalu o le la, masina, ma fetu? (O le mamalu o tino toetutu.)

  • O le a se mea e mafai e nei eseesega o le malamalama po o mamalu ona aoao mai ia i tatou e uiga i tino toetutu? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le aoaoga faavae lea: E i ai tikeri eseese o le mamalu mo tino toetutu.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Iosefa Filitia Samita: Fai i le vasega e faalogologo pe faapefea ona eseese ia mamalu eseese o tino toetutu o le tasi mai le isi. A o lei faitau le tamaitiiti, faamatala i ai ina ua taua e Peresitene Samita le “tino selesitila,” o lona uiga o lana tala o i latou o e maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila (tagai MF&F 131:1–4).

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“I le toetutu, o le a i ai ituaiga eseese o tino; o le a le tutusa uma. O le tino e maua e se tagata o le a iloa ai le nofoaga pe a mavae le oti. O le a i ai tino selesitila, tino terasitila, ma tino telesitila. …

“… O nisi o le a maua tino selesitila faatasi ai ma mana uma o le faaeaga ma le faateleina e faavavau. O nei tino o le a susulu e pei o le la e faapei ona i ai lo tatou Faaola. … O i latou o e ulu atu i le malo terasitila o le a i ai tino terasitila, ma o le a le susulu i latou faapei o le la ae o le a sili atu lo latou mamalu nai tino o i latou o e maua le mamalu telesitila” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:286, 287).

  • E faapefea ona eseese mamalu o tino toetutu mai isi?

Faaigoa le atatusi o le la i luga o le laupapa i le upu Selesitila,o le masina i le Terasitila, ma fetu i le Telesitila. I lalo o atatusi taitasi po oatatusi ai se tosiata faigofie o se tino, ma le tino selesitila e foliga mai e sili atu ona mamalu nai lo le terasitila ma le terasitila e foliga mai e sili atu ona mamalu nai lo le telesitila.

Ata
atatusi, la, masina, fetu, tosiata
  • E tusa ai ma Peresitene Samita, o le a le mea e fua i ai le tino po o le mamalu e maua e se tagata i le Toetu?

  • E tusa ai ma Peresitene Samita, o le a le mea o le a maua e i latou o e maua ia tino selesitila i le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, o se vaega o lo latou mamalu o le a le maua e i latou e leai ni tino selesitila? (Tusi Mana o le faaeaga ma le faateleina e faavavau i lalo o le atatusi o le tino selesitila.)

Faamatala o “mana o le faaeaga” e aofia ai le tomai e ola i le ituaiga ola o loo soifua ai le Atua ma le “faatelega e faavavau” o le tomai e faaauau ai pea ona maua fanau i le faavavau. O nei faamanuiaga e maua e na o i latou o e faaeaina i le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila (tagai MF&F 131:1–4; 132:19–20).

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i mea e tatau ona tatou faia ia maua ai se tino selesitila i le Toetutu, valaaulia se tasi e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:21–22 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai se tino selesitila.

  • O a mea e tatau ona tatou faia e maua ai se tino selesitila? (Faamatala o le “ola i le tulafono o [le] malo selesitila” fuaiupu 22o lona uiga o le maua uma lea o sauniga ma osia ma tausia feagaiga uma e tatau ai e ulu atu ai i le malo selesitila.)

  • E mafai faapefea e le iloa e uiga i mamalu ma faamanuiaga e maua e na o tagata toetutu i le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila ona aafia ai filifiliga a se tagata i le olaga nei?

Aotele le 1 Korinito 15:42–52 i le faamatala atu faapea na toe faamanino atili e Paulo foliga o se tino toetu. Sa ia faasino i se tino o le tagata e “faaletino” (fuaiupu 44, 46) ma e pala ma o se tino toetu e “faaleagaga” (fuaiupu 44, 4e 6) ma “e le pala” (fuaiupu 52), o lona uiga e ola pea pe e le toe oti.

1 Korinito 15:53–58

Ua olioli Paulo i le manumalo o Iesu Keriso i le oti

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:53 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le aoaoga faavae na aoao atu e Paulo e uiga i le tulaga o o tatou tino pe a tatou toetutu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 53, o le a le tulaga o o tatou tino pe a mavae le Toetutu? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se aoaoga faavae e pei o lea: O le a tatou toetutu mai i se tulaga e le iuvale ma ola pea.

  • E faapefea ona le iuvale o tatou tino toetutu? (O le a le toe oo i ai le pala po o le oti.)

  • E mafai faapefea e le iloa o le a tofu i tatou ma se tino toetu ma oo i lona tikeri o le mamalu e tatau ai mo le faavavau ona tosina ai faaiuga tatou te faia i le olaga nei?

Ina ia saunia le vasega e suesue mea o totoe o le Tusi Muamua i Korinito, valaaulia i latou e sii mai lima pe na i ai se taimi na tui ai e se iniseti.

  • E faapefea ona e faamatalaina le aafiaga ina ua tui?

Valaaulia le vasega e faitau lemu le 1 Korinito 15:54–55, ma vaavaai mo le mea na fai mai Paulo ua le toe i ai se tui.

  • O le a le mea na fai mai Paulo ua le toe i ai se tui? (Oti faaletino.)

  • E mafai faapefea ona “tui” e le oti (fuaiupu 55), pe foliga ua manumalo ia i tatou?

  • Ua faapefea e le oti faaletino ona “faaumatia i le manumalo” e ala ia Iesu Kerisofuaiupu 54?

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai aoaoga a Paulo e uiga i le mafuaaga ua le toe tumau ai le tui o le oti faaletino po o se isi manumalo ia i tatou? (Ia mautinoa e faailoa mai e tagata se upumoni e pei o lea: Ua leai se manumalo o le oti faaletino ia i tatou, ona o le Togiola a Iesu Keriso.

Faamatala e ui o le Toetu o Iesu Keriso ua aveesea ai le tui e oo mai i le oti faaletino, ae e i ai se isi tui i le oti lea e mafai ona tumau pea. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:56. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo le tiga e mafai ona tumau pea pe a tatou oti.

  • O le a le tui e mafai ona tumau pea pe a tatou oti?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:57–58 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea na aoao atu e Paulo e mafai ona aveesea ai le tui o le oti lea e oo mai mai le agasala.

  • O le a le mea na aoao atu e Paulo e mafai ona aveesea le tui o le oti lea e oo mai mai le agasala?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 58, o le a le mea na valaaulia e Paulo lana aufaitau e fai ona o le manumalo o Iesu Keriso i le oti?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai fuaiupu 56–58e uiga i mea e manaomia ona tatou faia e aloese ai mai le tui o le oti lea e oo mai mai le agasala? (Fesoasoani i le vasega e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te tutumau ma le le maluelue i le ola ai i le talalelei, e aveesea le tui o le oti lea e oo mai mai le agasala, e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

  • O le a le uiga o le tumau mausali ma le le maluelue i le ola ai i le talalelei?

  • O le a le matafaioi a le salamo i le tumau mausali ma le le maluelue?

Ina ia fesoasoani i le vasega e lagonaina le taua o upumoni ua latou aoaoina, faasino i upumoni o loo lisi i le laupapa ma valaaulia le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o le api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia a latou tali i le fesili lea: O a upumoni e uiga i le Toetu ua e aoaoina e mafai ona fesoasoani ia te oe e manao ai e ola amiotonu? A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tagata e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia.

Valaaulia le vasega e faatu se sini e faatatau i se mea e mafai ona latou faia ile aso ina ia atili tumau mausali ai ma le le maluelue i le ola ai i le talalelei.

1 Korinito 16

Ua faatulagaina e Paulo se saogamea mo e matitiva o nonofo i Ierusalema

Aotele le 1 Korinito 16:1–24 i le faamatala atu faapea sa faatonuina e Paulo le Aupaia i Korinito e fesoasoani i le tausiga o e matitiva i Ierusalema, “tumau i le faatuatua” (fuaiupu 13), ma faia mea uma “i le alofa” (fuaiupu 14).

Molimau atu i upumoni ua faailoa mai e le vasega i le lesona lenei.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—1 Korinito 15:40–42

Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e o mai i luma o le vasega ma a la tusitusiga paia. Fai i ai e manatu faapea o oe o se tagata sailiili a o i latou o soa faifeautalai o loo aoaoina oe e uiga i le ata o le faaolataga. Fai i ai e faamatala mai mea latou te iloa e uiga i le oti ma le Toetu, e faaaoga ai fuaitau o mau tauloto i le 1 Korinito 15ma nisi lava mea e ono aoga. Fai i le vasega e faasoa mai soo mea latou te mananao e faamatala mai e uiga i le oti ma le Toetu i se tagata sailiili.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Korinito 15:44–46. “E toe faatuina mai o le tino faaleagaga”

Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter mea nei e uiga i tino toetutu:

“E i ai se tuueseesega o le agaga ma le tino i le taimi o le oti. O le toetu o le a toe tuufaatasia ai le agaga ma le tino, ma avea ai le tino o se tino faaleagaga, o se tino o aano ma ivi ae segia e le agaga ae le o le toto. O le mea lea, o o tatou tino pe a mavae le toetu, e segia e le agaga, ona avea ai lea ma tino ola pea e le toe oti. O le uiga lea o faaupuga a Paulo e faapea ‘e i ai le tino faaletino, e i ai foi le tino faaleagaga’ ma ‘e le mafai ona avea le malo o le Atua ma tofi o i latou ua i ai tino aano ma toto’ [tagai 1 Korinito 15:44, 50]. O le tino faanatura, o le aano ma le toto, ae e segia e le agaga ae le o le toto, e mafai ona ulufale atu i le malo” (i le Conference Report, Apr. 1969, 138).

1 Korinito 15:45, 49–53. “O le uluai tagata o Atamu” ma le “Atamu mulimuli”

“O Atamu, ‘le uluai tagata’(1 Korinito 15:45; MF&F 84:16), o ia lea na muamua maua se tino faaletino. O Iesu Keriso, ‘le Atamu mulimuli’ po o le ‘tagata lona lua’ (1 Korinikto 15:45, 47), o le na muamua aveina ae (toetu) ma maua le tino faamamaluina (tagai Ioane 5:21; MF&F 88:17). O mea na fai e Atamu (i le Pau) ma Iesu Keriso (i le Togiola ma le Toetu) na tatau uma ia mea mo lo tatou faaolataga (tagai i le faamatalaga mo le Roma 5:12–21)” (Tusi lesona a le Tagata Aoga mo le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 388).

Na aoao mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Sa manaomia se togiola e le iu e togiolaina ai Atamu, Eva, ma a la fanau uma. O lena togiola e tatau ona mafai ai ona toetutu mai o tatou tino faaletino ma suia [tagai 1 Korinito 15:51–53; 3 Nifae 28:8] i se ituaiga, e le toe i ai ni faamai, iuvale, po o le oti” (“O le Tumau i le lotolotoi o Suiga,” Ensign, Nov. 1993, 34).

1 Korinito 15:51–52 “I le emo o le mata”

I le 1 Korinito 15:51ua tatou faitau ai na fai mai Paulo o le a ia faaali atu i le Au Paia i Korinito se mealilo e tusa ai ma le Toetu. I tausaga na muamua atu, a o tusi atu i le Au Paia i Tesalonia, sa aoao atu ai e Paulo a oo ina tulai mai le Toetutu o e ua oti i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, o e uma e faamaoni o ola i lena taimi i le lalolagi o le a “faafuasei ona aveina ae … e faafetaiai le Alii i le vanimonimo” (1 Tesalonia 4:17). Na faaopoopo e Paulo se isi faamatalaga i lana faamalamalamaga o mea e tutupu e tusa ai ma le Afio Mai Faalua o loo tusia i le 1 Korinito 15:52. Na aoao atu e Paulo o i latou o e ola pe a toe foi mai Iesu Keriso o le a ola pea i olaga faaletino ae o le a le “momoe” (1 Korinito 15:51) i le tuugamau pe a oti i le taimi o le Meleniuma. Nai lo lena, o le a vave ona toetutu i latou, “o le emo lava o le mata” (1 Korinito 15:52). (Tagai foi i le MF&F 63:50–51.)

1 Korinito 15:55. “Le oti e, o fea o i ai lou tui?”

Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le Toetu o Iesu Keriso ua mafai ona fesoasoani e aveesea ai le tui o le oti faaletino ma mafatiaga:

“O le meaalofa o le tino ola pea mo tagata uma e ala i le moni o le Toetu o se folafolaga e matua mamana naua, o lea e ao ai lo tatou olioli i nei meaalofa sili ma le agalelei ona lelemo ai soo se faanoanoa, toomaga ai soo se faavauvau, faatoilalo ai soo se uiga, foia ai soo se le fiafia, ma masuigamalie ai soo se mala” (“All Hell Is Moved” [Brigham Young University devotional, Nov. 8, 1977], 7, speeches.byu.edu).

Na molimau mai Peresitene Ezra Taft Benson i le moni o le Toetu ma le manaomia ona tatou sauni i ai

“O le toetutu mai o agaga uma sa feola ma feoti i luga o le fogaeleele o se mea mautinoa, ma e tatau lava ona sauniuni ma le faaeteete i ai le tagata. O le toetu manumalo e tatau ona avea ma sini a Alii ma Tamaitai uma, aua o le toetutu o se mea moni ” (“O le Uiga o le Eseta,” Liahona, Apr. 1993, 2).