Potutusi
Folasaga i le Uluai Tusi Faalauaitele a Ioane


Folasaga i le Uluai Tusi Faalauaitele a Ioane

Aisea e suesueina ai lenei tusi?

I le tusi lenei, na talanoa atu ai Ioane e uiga i le sosolo matautia o aafiaga o le liliuese i le Ekalesia. Sa ia lapataia le Au Paia ina ia aua ne’i faamasani i le pouliuli ma ia tumau i le saogalemu o le malamalama o le talalelei. O le suesueina o le 1 Ioane e mafai ona fesoasoani ai i tamaiti aoga ia faateleina le iloatino o aoaoga pepelo e uiga ia Iesu Keriso, ma o le mulimuli i fautuaga a Ioane e mafai ona fesoasoani e faatumau ai lo latou masani vavalalata ma le Alii a o latou mulimuli i le upumoni. Ma le isi, o le suesueina o lenei tusi e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le alofa tele o le Tama Faalelagi mo Ana fanau taitoatasi, lea na Ia faaalia i le ofoina mai o Lona Alo, o Iesu Keriso, o se taulaga mo tagata uma.

O ai na tusiaina lenei tusi?

“E leai se tasi o nei tusi e tolu o ta’u mai ai e le tusitala lona igoa; ae o talitonuga masani na faapea o Ioane,” o se tasi o uluai Aposetolo e Toasefululua (Bible Dictionary, “John, Epistles of”).

O le tusitala o Tusi a Ioane sa o se molimau vaaitino i le Faaola toetu, lea na mautinoa lava le moni e uiga ia Ioane le Aposetolo (tagai 1 Ioane 1:1–4; 4:14).

O anafea ma o fea foi na tusia ai lenei tusi?

E le o mailoa tonu po o anafea ae o fea foi na tusia ai le 1 Ioane. Atonu sa tusia i se taimi i le vaega mulimuli o le seneturi muamua T.A.

E ui lava ina na faaalu e Ioane le tele o le popofou o lona olaga i Palesitina, ae o le eria sa tetee i Kerisiano ma Iutaia ina ua mavae le faatamaiaga o Ierusalema ma lona malumalu i le T.A. 70. O le talitonu masani e faapea, na tuua e Ioane ia Palesitina ae nofo i Efeso i le aluga o ona tausaga faaiu. Afai o le tulaga lea, atonu na tusia e Ioane le tusi mai Efeso i le va o le T.A. 70 ma le 100.

O ai na tusia i ai lenei tusi, ma pe aisea foi?

E le o tauina manino mai le aufaalogologo o le 1 Ioane, ae e foliga mai i ana tusitusiga na tusi atu Ioane i le au talitonu (tagai 1 Ioane 1:3–4; 2:12–14), atonu o i latou i Asia Minor (o Take i aso nei), lea ua faapea mai nisi o faamatalaga anamua, atonu na soifua ma auauna atu Ioane i le faaiuga o le seneturi muamua T.A.

I le taimi lea, na fatuina ai e faiaoga pepelo se feeseeseaiga, po o se fevaevaeaiga, i le Au Paia i le eria (tagai 1 Ioane 2:18–19, 22, 26; 4:1), ma sa sosolo le liliuese i le Ekalesia. O se filosofia faapitoa sa oo ina lauiloa o le Docetism [(Tositasema), o le talitonuga o Iesu Keriso e leai sona tino faaletino]. O le Tositasema sa o se vaega o se mau toatele atu na taua o le Gnosticism [Nositisema]. O se aoaoga autu i le tele o ituaiga o Nositisema sa faapea, o le agaga sa lelei atoa, ae o le aano e aofia ai le tino faaletino, sa leaga atoa.

O tagata sa mulimuli i le Faa-Nositisema na talitonu e faapea, o le faaolataga sa le maua i le saoloto mai le agasala, ae e ala i le saoloto o le agaga mai le aano, o lona uiga o le tino faaletino. Na latou talitonu foi o le faaolataga na maua e ala i se malamalama faapitoa (gnosis [nosise]) ae le ala mai i le faatuatua ia Iesu Keriso.

O e na mulimuli i le Faa-Tositasema na latou soona faamamafaina le natura faaleagaga o Iesu, na matuai ova lava, na faapea ona latou teena ai le manatu e faapea, na afio mai o Ia i le lalolagi i se tino moni faaletino. Na latou talitonu o le Atua e le vaaia, leai sona tino, e silafia mea uma, ma e faaleagaga, ma na latou manatu o le lalolagi faaletino ma le tino faaletino e piopio ma leaga. O le mea lea, na latou talitonu ai, talu ai o Iesu o le Alo paia o le Atua, na le mafai ai ona oo o Ia i mea e tapulaa o le avea ai ma se tagata. I lo latou manatu, o Iesu Keriso sa le’i fanau moni o ia i le tino, ma sa le’i i ai ia te Ia se tino e vaaia, e toto, tigaina i le oti, pe tulai a’e ma se tino toetu faaletino—sa na ona pei na Ia faia nei mea. O le Docetism e sau mai i le upu Eleni o le dokeō, o lona uiga “ia pei” po o le “ia foliga.”

E ui ina teena e le 1 Ioane nei aoaoga sese, ae sa i ai pea lava ma sosolo atu i totonu i tagata auai o le Ekalesia. O nei aoaoga faavae sese ma isi o ni vaega ia o mea na oo atu ai i le Liliuese Tele.

O a nisi o vaaiga uigaese o lenei tusi?

I le avea ai ma se tasi o uluai Aposetolo o Keriso, na avea ai Ioane o se molimau faapitoa o le Faaola toetu. Na amata e Ioane lenei tusi i le folafola atu, na vaai, faalogo, ma pa’i o ia lava ia Iesu Keriso. I le faalauteleina ai o lenei molimau patino, na valaaulia ai e Ioane ana aufaitau ina ia “mafuta … faatasi ma le Tama, ma lona Alo o Iesu Keriso” (1 Ioane 1:3). O le alofa o se autu aupito taua lea o le Tusi Muamua a Ioane. Na faamamafa mai e Ioane, o i latou o e fai mai e alolofa i le Atua ae e le alolofa ia i latou o loo siomia i latou o ni tagata pepelo ia (tagai 1 Ioane 4:20–21).

Otootoga

1 Ioane 1–3 Ua aoao mai Ioane, o le usiusitai e mafai ai ona tatou iloa le Atua, maua le mafutaga ma Ia, ma avea e pei o Ia. I aso amuli o le a tulai mai ai aneti keriso. O le alofa o le Faaola mo i tatou ua faaalia mai e ala i Lana taulaga togiola.

1 Ioane 4–5 Ua uunaia e Ioane le Au Paia ia iloa pe a le Atua se tagata e aoao mai. O le Atua o le alofa, ma ona o Lona alofa tele mo i tatou, na Ia auina mai ai Lona Alo ia tigaina mo i tatou. O i latou e alolofa i le Atua o le a tausia Ana poloaiga. O i latou o e talitonu ia Iesu Keriso ma fanauina i le Atua o le a manumalo i le lalolagi.