Potutusi
Lesona 70: Ioane 10


Lesona 70

Ioane 10

Folasaga

Ua aoao mai e Iesu o Ia o le Leoleo Mamoe Lelei ma o le a tuuina atu Lona soifua mo Ana mamoe. Sa Ia molimau mai foi ua tuuina atu ia te Ia e le Tama Faalelagi le mana e pulea ai le oti. Na tuuaia e nisi tagata ia Iesu i le upuleaga i le faapea mai o Ia o le Alo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 10:1–24

Ua aoao mai e Iesu o Ia o le Leoleo Mamoe Lelei ma o le a tuuina mai Lona soifua mo Lona nuu

Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega. Fusi ia mata o le tamaitiiti aoga, ona ao mai lea o ni tusitusiga paia, e aofia ai ma le seti a le tagata o loo fusi mata. Fai i le tamaitiiti aoga o loo fusi mata e tagotago i tusitusiga paia ma taumafai pe o fea lana seti. A uma taumafaiga a le tamaitiiti aoga, fesili atu:

  • Aisea na mafai (pe le mafai) ai ona e iloa lau seti o tusitusiga paia?

  • Afai ou te fai atu e te tagotago i foliga o tagata taitasi o le vasega, e toafia e te manatu o le a e faailoa sa’o maia? (Aua e te fai i le tamaitiiti aoga e faatino moni le mea lea.)

Fai i le tamaitiiti aoga e tatala le fusi ma toe foi i lona nofoaga. Faamatala atu, sa i ai se leoleo mamoe i Sasae Tutotonu sa fesiligia po o le a le lelei o lona iloa o ana mamoe. Sa ia tali mai, ”Afai e te ufiufia o’u mata i se ie, ma e aumaia soo se mamoe ia te au ae tau lava ina ou tuu atu o’u lima i ona foliga, e mafai ona ou iloa i se minute pe o sa’u pe leai foi” (G. M. Mackie, Bible Manners and Customs [n.d.], 35).

  • Afai o oe o se leoleo mamoe, o le a sou manatu o le a se mea e te faia ia e iloa lelei ai mamoe o lau lafu e pei ona sa faia e lenei leoleo mamoe?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 10:14, ma vaavaai mo mea na ta’ua ai e Iesu o Ia lava. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Tusi le fasifuaitau lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei.

  • Aisea e te manatu ai ”o le leoleo mamoe lelei” o se suafa talafeagai lea mo le Faaola?

Fautuaina tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni ao latou suesueina le Ioane 10 o loo aoao mai ai pe o faapefea ona avea le Faaola ma o tatou Leoleo Mamoe Lelei.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le faatulagagafaaleganuu o le Ioane 10:1–5, faamatala i le vaitaimi o le Faaola e taitai e leoleo mamoe a latou lafu i le mea e i ai meaai, vai, ma le mea e malu ai i le ao. A oo i le po, e faapotopoto e le toatele o leoleo mamoe a latou lafu i se pa mamoe e tasi e faamomoe ai. O se pa mamoe o se ana po o se sai e puipui pa maa e i ai tala maamaai i le pito i luga e puipuia ai ma le ulu atu o manu feai.

Vaevae tamaiti aoga i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele le Ioane 10:1–5, ma vaavaai mo mea e fai e se leoleo mamoe lelei. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e lipoti mai mea sa latou mauaina. Tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei. (O tali e ono aofia ai mea nei: E ulufale atu o Ia i le faitotoa, Na te valaau Ana mamoe i o latou igoa, ma e muamua atu o Ia i Ana mamoe.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, na faapefea ona taitai e le leoleo mamoe ana mamoe mai le pa mamoe?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 4–5, aisea e mulimuli ai mamoe na’o lo latou leoleo mamoe?

  • O le a le ta’uga e le Faaola o i latou sa taumafai e ulu atu i le pa mamoe i se isi ala nai lo le faitotoa?

Faamatala atu, o Faresaio o nisi o tagata ia sa fetalai ai Iesu i le (tagai Ioane 9:41).

  • Na avea faapefea ia le au Faresaio ma tagata gaoi, faomea, ma tagata ese i se pa mamoe?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 10:6, ma vaavaai mo le tali a le au Faresaio i le aoaoga a le Faaola. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te maua.

Faamatala e pei ona tusia i le Ioane 10:7–16, sa faaauau pea ona aoao atu le Faaola e ugia i le eseesega o Ia lava ma le au Faresaio. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele ia fuaiupu 7–10, e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 8,vaefaamatalaga a. Fai atu i le vasega e mulimulitai i ai, ma vaai mo aoaoga a Iesu i nei fuaiupu.

  • O a nisi malamalamaaga e uiga i le au gaoi o loo aumai i le Faaliliiuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 8?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua Ia fetalai, ”O au o le faitotoa” (fuaiupu 79)?

Faamatala atu e faapea, ”o leoleo mamoe o Isaraelu e tutu i le faitotoa o le pa mamoe ma asiasi mamoe taitasi a o ulufale atu, ma togafiti ni manu’a pe a manaomia. A uma ona faapotopoto atu mamoe i le pa mamoe mo le po, ona taoto lea i lalo o le leoleo mamoe e moe i le gutu o le faitotoa, e poloka ai le auala ia le mafai ai ona faatamaia e manu feai po o le au gaoi ia mamoe”(Tusitaiala a le Tagata Aoao o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 231–32).

  • E tutusa faapefea taga a nei leoleo mamoe ma le mea o loo faia e le Faaola mo i tatou?

  • O le a sou manatu e faapefea e le Faaola ona tuuina atu le ”ola atili” Ioane 10:10 ia i latou o e mulimuli ia te Ia?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 10:11–15. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a isi mea na fetalai le Faaola e fai e leoleo mamoe lelei. Ta’u i ai o se auauna o se tasi o lona faamoemoega autu o le faigaluega ia totogi.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e o mai i le laupapa ma tusi ai soo se mea na latou maua e uiga i le Leoleo Mamoe Lelei i lalo o le O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei. (O tali e ono aofia ai mea nei: Ua Ia ofoina mai Lona soifua mo Ana mamoe, Na te silafia Ana mamoe, ma e iloa o Ia e Ana mamoe.)

  • O le a se mea e naunau le leoleo mamoe e fai e le faia e se auauna?

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia faamautinoa ua latou faailoa mai le upumoni lenei: I le avea ai ma se Leoleo Mamoe Lelei, ua silafia e Iesu Keriso i tatou taitoatasi ma na ofoina mai Lona soifua mo i tatou. Tusi le upumoni lenei i le laupapa i lalo o le O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei.)

Faamanatu atu i tamaiti aoga le leoleo mamoe i Sasae Tutotonu o le na iloa lelei ana mamoe taitasi.

  • O le a le lelei e te manatu ua silafia ai oe e le Faaola?

  • E mafai faapefea ona aafia le ala o e ola ai i aso taitasi ona o le malamalama e silafia oe e le Faaola ma ua naunau e ofo mai Lona soifua mo oe?

Faamatala atu, ina ua uma ona Ia aoao mai o le a ofoina mai Lona soifua mo i tatou, sa ta’u mai e le Faaola se isi mea o le a Ia faia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 10:16. Fai i le vasega e vaavaai po o a isi mea na fetalai le Faaola o le a Ia faia mo Ana mamoe (o lona uiga o Lona nuu).

  • O le a se mea na fetalai le Faaola o le a Ia faia mo Ana mamoe?

  • O le a se mea o ta’u mai i lenei fuaiupu e uiga i le mea o i ai Ana mamoe?

Faamatala atu, sa aoao e le Faaola tagata Iutaia i Ierusalema o le a Ia asiasi atu i fanau a le Atua i isi nuu, ma aoao atu i latou i Lana talalelei, ma aumai i latou i Lana lafu (Lana Ekalesia). Faamatala atu, o le Tusi a Mamona ua aumaia ai le malamalama i lenei fuaiupu.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 3 Nifae 15:15–17, 21; 16:1–3. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e tusi le mau lea ia latou tusitusiga paia i autafa o le Ioane 10:16 pe makaina foi le fuaiupu 16, vaefaamatalaga a.

  • O fesoasoani faapefea nei fuaiupu tatou te malamalama atili ai i le Ioane 10:16? (O ”isi mamoe” e faasino i tagata sa Nifae ma ituaiga o loo leiloloa, ae le o Nuuese.)

Fai atu i tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 10:17–18, ma vaavaai mo se aoaoga faavae e uiga i le Faaola. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina. (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese ae e tatau lava ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: I le avea ai ma Alo moni o le Atua, na i ai ia Iesu Keriso le mana e ofo mai ai Lona soifua ma toe mauaina. Fautuaina tamaiti aoga e maka ia upu o loo aoao mai ai lenei aoaoga faavae i fuaiupu nei.)

  • Aisea na i ai i le Faaola le gafatia e maliu ai ma le gafatia e toetu mai ai pe a mavae le oti? (Mai Lona tina, o Maria, o se tamaitai i le tino, na maua ai e Iesu le tino faitino, e aofia ai le gafatia ona oti. Mai ia Elohima, Lona Tama, na Ia maua mai ai le tino ola pea, o le mana e soifua ai e faavavau. O le mea lea, na Ia maua mai gafatia e maliu ai ma toetu mai ai, ia e tatau ai mo Iesu ona faatinoina le Togiola. [Tagai i le lesona o lo i le Mataio 1–2.])

Otooto le Ioane 10:19–24 i le faamatala atu, ina ua uma ona aoao mai e le Faaola nei mea, sa vaevaeina tagata i o latou manatu pe o ai Iesu. Sa latou o atu ia Iesu i le malumalu ma uunaia o Ia e ta’u atu Lona faasinomaga moni o le Keriso.

Ioane 10:25–42

Ua fofoga mai e Iesu o Ia o le Alo o le Atua

Valaaulia se isi tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega. Fusi mata o le tamaitiiti aoga, ona faatonu lea o nisi tagata e feauauai e ta’u se upu patino (mo se faataitaiga, ”leoleo mamoe”). Fai i le tamaitiiti aoga o loo fusi mata e faalogologo a o ta’u e tagata taitasi le upu ma vaai pe mafai ona ia iloa po o ai le tagata lea e tautala i lona leo.

  • Aisea e faigofie atu ai ona iloa isi leo nai lo o isi?

Faatonu le tamaitiiti aoga e tatala le fusi o mata ma toe foi i lona nofoaga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 10:25–30. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le tali a le Faaola i le talosaga a tagata e ta’u atu pe o Ia o le Keriso.

  • Na faapefea ona faamatala e le Faaola Ana mamoe? (O mamoe a le Alii e faalogo i Lona siufofoga ma mulimuli ia te Ia.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 28, o le a le mea o le a maua e i latou o e faalogo i le siufofoga o le Faaola ma mulimuli ai?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu? (E mafai e tamaiti aoga ona faailoa mai ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu e faapea, afai tatou te iloa le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei ma mulimuli ia te Ia, o le a Ia taitai i tatou i le ola e faavavau. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi le mataupu faavae lenei i a latou tusitusiga paia i autafa o le Ioane 10:27–28.)

Faamanatu i tamaiti aoga le tamaitiiti aoga lona lua na fusi mata ma lona tomai na iloa ai leo o tagata o le vasega.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ia tatou iloa ai le siufofoga o le Faaola? (Tagai foi i le MF&F 18:34–36.)

  • O le a sau mea ua fai ia e atili masani ai i le siufofoga o le Faaola?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou faaali atu ua tatou mulimuli i le Faaola?

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau ai pe mafai faapefea ona latou lagona atili le siufofoga o le Faaola ma mulimuli ia te Ia. I a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, valaaulia i latou e tusi ai a le o (1) se sini e faalogologo atili ma le toto’a mo le siufofoga o le Faaola ma auala patino o le a latou faia ai, po o (2) se sini e mulimuli atili i Lona siufofoga ma pe faapefea ona latou fuafua e fai.

Otooto le Ioane 10:31–42, i le faamatala atu ina ua uma ona molimau atu le Faaola o Ia ma le Tama e tasi, sa saili ia taitai Iutaia e fetogi o Ia i maa ona o le upuvale. Peitai, sa Ia tali atu ia latou tuua’iga i le sii atu o le Salamo 82:6, lea e faitauina faapea ”O a’u na ou faapea ane, O atua outou; o fanau foi outou uma a le Silisiliese.” Ona fesili lea o le Faaola pe aisea ua latou tuua’ia ai o Ia i le upuvale ina ua Ia fai atu o Ia o le Alo o le Atua, a o lea o loo fai mai le mau o i tatou uma o fanau a le Atua ma e mafai ona avea foi ma atua i tatou lava.

Faaiu i le molimau atu i upumoni ma mataupu faavae o loo aoao mai i le Ioane 10, ma ia fautuaina le vasega e faaaoga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 10:30. ”O a’u nei ma le Tama e tasi lava i ma’ua”

Sa faamanino mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o le tautinoga o le Faaola e tasi ma Lona Tama:

“O la tatou uluai mataupu faavae o le faatuatua ma sili ona taua i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia” [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1]. Tatou te talitonu o nei tamalii paia e toatolu o loo maua ai se Aiga Atua e tasi e aufaatasi i le faamoemoe, i uiga, i le molimau, i le misiona. Tatou te talitonu e faatumulia i Latou i le sane faaleatua lava e tasi o le alofa mutimutivale ma le alofa, faamasino tonu ma le alofa tunoa, onosai, faamagalo, ma le togiola. Ou te manatu e sao ona faapea atu tatou te talitonu e tasi i Latou i uiga taua ma le faavavau e manatu i ai, sei vagana tatou te le talitonu o i Latou o ni tagata e toatolu o loo tuufaatasi ai se mea e tasi, o se manatu o le Tolutasi e le o aoaoina mai lava i totonu o tusitusiga paia aua e le moni” (“O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 40).

Na fesoasoani mai Elder B. H. Roberts o le Au Peresitene o Fitugafulu ia tatou malamalama tonu o le teena e le Faaola o le au Faresaio na tuuaia o Ia i le upuvale.

”Ia matau i le talatalanoaga ina ua tuuaia Iesu i le faia o ia lava ma Atua, na te lei teena le moliaga; ae i se itu e ese ai, na ia faapupula i latou i le mea moni o le Atua i le tulafono na ia tuuina atu ia Isaraelu o loo fai mai i nisi o i latou---’o outou o Atua.’ E le gata i lea, sa talifuaitau atu Iesu, afai o i latou na oo mai i ai le afioga a le Atua na ta’ua o Atua i le tulafono a Iutaia, ma le mau o loo tautino mai ai e le mafai ona solia, o lona uiga o le upumoni ua faafitia pe teena [ua tautino mai e le moni pe ua le aoga]---aisea la e faitio ai Iutaia pe a ua ia iloa, foi, o le Keriso lena, o le na faapaiaina faapitoa e le Atua le Tama, ma faaigoa o Ia lava o le Alo o le Atua?” (New Witnesses for God, 3 vols. [1909–11], 1:465–66).

Ioane 10:27. ”O a’u mamoe e faalogo mai i latou i lo’u leo … ua latou mulimuli mai foi ia te au”

Na aoao mai e Peresitene Harold B. Lee ni auala eseese e mafai ai ona tatou lagona le siufofoga o le Faaola:

”Pe afai tatou te ola agavaa, ona taitaiina lea o i tatou e le Alii—e ala i Lona faaali mai, po o Lona lava siufofoga, po o Lona siufofoga foi e ui mai i o tatou mafaufau, po o faalogona i o tatou loto ma agaga. E le gata i lea, e tatau ona tatou faafetai pe afai e auina mai e le Alii se miti ia te i tatou e faaali mai ai le matagofie o le faavavau, po o se lapataiga foi ma se taitaiga e faamafanafanaina ai faapitoa i tatou. Ioe, afai tatou te ola ai i lena tulaga, o le a taitaiina i tatou e le Alii mo la tatou faaolataga ma lo tatou manuia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee [2000], 57).

Ua aoao mai e Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le ala e mafai ai ona tatou mulimuli i le Faaola:

Pe faapefea ona tatou mulimuli i le Faaola? E ala i le faatinoina o le faatuatua. E ala i le talitonu ia te Ia. E ala i le talitonu i lo tatou Tama Faalelagi. E ala i le talitonu o loo fetalai mai pea se Atua alofa i tagata i le lalolagi i aso nei.

”Tatou te mulimuli i le Faaola e ala i le salamoina o a tatou agasala--e ala i le oo i le faanoanoa ona o a tatou agasala ma lafoaiina ai.

”Tatou te mulimuli i le Faaola e ala lea i le ulu ifo i le vai o le papatisoga ma mauaina se faamagaloga o a tatou agasala, e ala i le mauaina o le meaalofa ole Agaga Paia ma faatagaina lena faatosinaga e musuia, aoao, taiala, ma faamafanafaina i tatou.

”Pe faapefea ona tatou mulimuli i le Faaola? E ala i le usiusitai ia te Ia. Ua tuuina mai e Ia ma lo tatou Tama Faalelagi ia poloaiga--e le faasala pe faatigaina ai i tatou--ae ina ia fesoasoani ia i tatou ina ia tatou maua se olioli e faavavau, e le gata i lenei olaga ae mo le faavavau o le a oo mai, o lalolagi ia e leai se gataaga”(“Mulimuli Mai ia te Au,” Liahona, Iulai 2002, 16–17).