Potutusi
Lesona 156: Faaaliga 12–13


Lesona 156

Faaaliga 12–13

Folasaga

Na vaai Ioane i se faaaliga i se tarako na faamata’uina se fafine ma lana tama, lea e faatusa i taumafaiga a Satani e faatamaia le Ekalesia a le Alii ma ona tagata faamaoni. Na tusi Ioane e uiga i le Taua i le Lagi ma e uiga i malo o le lalolagi lea o le a tau faasaga i soo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 12

Ua faaali atu ia Ioane, na tau i taimi uma ia Satani ma ana agelu e faasaga i le Alii ma Lana Ekalesia

A o le’i amataina le vasega, kopi le gaoioiga faafetaui lenei i luga o le laupapa. A uma ona amata le vasega, valaaulia ni nai tamaiti aoga e tusi ni laina fesootai i le va o lamatiaga taitasi ua lisiina i le koluma agavale ma auala e faafetauia ai ua lisiina i le koluma taumatau.

Lamatiaga

Auala e Faafetauia ai Lamatiaga

Mu i le la

Upumoni o loo i le Faaaliga 12

Fitafita a le fili

Vailaau po o le malolo

Ma’i

Kulimi e puipui ai mo le la po o lavalava

Agasala ma le ta’usalaina

Salamo ma le faatuatua ia Iesu Keriso

Faatosinaga a Satani

Auupega o le taua

  • O le fea o nei lamataiga na tatau ona e faafetauia talu ai nei? O le fea le lamatiaga e sili ona matautia? Aisea?

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 12 e mafai ona fesoasoani latou te faafetauia ai aafiaga a Satani. Faamalamalama atu o le Faaaliga 12–14 o loo tusia ai se malologa, po o se koma, i le faaaliga vaaia a Ioane e uiga i mea e tutupu o le faamaufaailoga lona fitu. Atonu na fesoasoani le Alii ia Ioane ia malamalama i le uiga o fuaitau “o malo o le lalolagi” ma le “o malo o lo tatou Alii” i le Faaaliga 11:15.

Ata
fafine ma le tarako

Faaali atu i tamaiti aoga le ata o loo aveatu faatasi ai, o le fafine ma le tarako i ona tua. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau po o a mea e ono faatatau i ai nei faailoga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 12:1–2, 5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tupu i le fafine. Faamalamalama atu, o le Faaliliuga a Iosefa Samita ua tuu tonu ai le fuaiupu e 5 i tua mai o le fuaiupu e 2.

  • O le a le mea na tupu i le fafine? (Na ia fanaua se tama tane “o le na te pule i nuu uma” [fuaiupu e 5].)

  • O le a lou manatu i le uiga o le, o le a ia “pule i nuu uma i le tootoo uamea”? (fuaiupu e 5). (O le a faaaoga e le tama le tootoo uamea, lea e ono faatusa i le talalelei, le perisitua, ma le afioga ma le mana o le Atua, e taitai ai ma le amiotonu i malo o le lalolagi [tagai Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 3:517].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 12:3–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faailoga o loo faamatalaina i nei fuaiupu.

  • O le a lou manatu i mea e mafai ona faatusa i ai faailoga na faamatalaina i fuaiupu 1–5?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7–8 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia). Fai atu ia i latou e vaavaai mo le faatusa o le tarako, le fafine, ma le tama.

  • E tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7–8, o le a le mea ua faatusa i ai le tarako, le fafine, ma le tama i le faaaliga vaaia a Ioane? (O le tarako e faatusa ia Satani [tagai fuaiupu e 8]; o le fafine ua faatusa “i le ekalesia a le Atua;” ae o le tama ua faatusa i le “malo o lo tatou Atua ma lana Keriso” [fuaiupu 7], o se malo faaupufai lea o le a faatu e le Alii i le taimi o le Meleniuma, lea o le a Ia taitaia ai malo uma. [Tagai New Testament Student Manual (Church Educational System manual, 2014), 550–52, mo faamalamalamaga atili o le faafaatusa o nei fuaitau.])

  • E tusa ai ma le Faaaliga 12:4, o le a le faamoemoega o le tarako? Aisea e te manatu ua saili ai ma le filiga Satani e faatamaia le malo o le Atua ma Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 12:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faia e le fafine ona o le taufaamata’u o le tarako.

  • O le a le mea na tupu i le fafine? O le a le mea e ono faatusa i ai lenei mea? (O le sola a le fafine i le vao ua faatusa i le oo atu o le Ekalesia i le Liliuese Tele ma le aveesea o le perisitua mai le lalolagi ina ua maliliu Aposetolo [tagai foi MF&F 86:3].)

Faamalamalama atu, ina ua uma ona vaaia e Ioane le faamata’uina e le tarako o le fafine ma lana tama, ona ia molimauina lea o le Taua i le Lagi i le va o Satani ma le Au Paia a le Atua. Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai leFaaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:6–11 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia). Fai atu i le afa o le vasega e vaavaai mo le mea na tupu ia Satani i le Taua i le Lagi, ae o le isi afa o le vasega e vaavaai mo le auala na manumalo ai le Au Paia a le Atua ia Satani ma ona soo.

  • O le a le mea na tupu ia Satani ma ona soo? (Atonu e te faailoaina atu, fai mai le Faaaliga 12:4 o le siusiu o le tarako “ua toso i lona tolu o vaega o fetu o le lagi.” Ua faatusa lenei mea i le vaega toatele o fanau agaga a le Tama Faalelagi o e na filifili e mulimuli ia Satani. Atonu foi e te manao e faamalamalama atu, o “Mekaeli ma ana agelu” [Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:6] o Atamu ma isi fanau agaga amiotonu a le Atua.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 11, na faapefea ona manumalo au amiotonu o le lagi ia Satani? (“Ona o le toto o le Tamai Mamoe,” po o le, e ala i le Togiola a le Faaola, ma e ala i le tumau faamaoni i a latou molimau o le talalelei. Tusi tali nei i le laupapa.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, o fea na auina atu i ai Satani ma ona soo ina ua latou tetee?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:12, 17 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai na tau faasaga i ai Satani ina ua uma ona tuliese mai le lagi.

  • O ai na tau faasaga i ai Satani ina ua tuli ese mai o ia mai le lagi?

  • E faavae i mea ua tatou aoaoina mai le fuaiupu 11, o le a se mea e mafai ona tatou faia e manumalo ai i aafiaga ma osofaiga a Satani i o tatou nei aso? (Fesoasoani i tamaiti aoga e ta’u mai se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: E mafai ona tatou manumalo i aafiaga a Satani e ala i le Togiola a le Faaola ma e ala i le tumau faamaoni i a tatou molimau o le talalelei. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder James J. Hamula o le Fitugafulu: Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala o loo osofaia ai e Satani lo latou augatupulaga.

Ata
Elder James J. Hamula

“Na faapolopolo sei o mai i nei aso e gata ai ma galulue mo lo tatou Tama ma Lona Alo, ia nisi o atalii ma afafine e sili ona totoa ma tamalii. Sa faaalia lo latou totoa ma le tamalii i le taua ma Satani i le muai olaga. …

“O le i ai o le malo o le Atua ua toefuatai mai i le fogaeleele ma lo outou ulufale mai i le lalolagi, ua iloa ai e Satani ‘ua puupuu lona taimi’ [Faaaliga 12:12]. O le mea lea, ua tuufaatasia ai e Satani punaoa uma na te mafaia e faatosina ai outou ina ia solitulafono. Ua ia iloa afai e mafai ona ia tosina outou ia solitulafono, e ono mafai ona ia taofia outou mai le avea ma faifeautalai faamisiona, faaipoipo i le malumalu, ma taofia a outou fanau i le lumanai mai le faatuatua, o mea uma e le gata ina faavaivaia ai outou ae faapea foi le Ekalesia. Ua ia iloaina foi e leai lava se mea e mafai ona faatoilaloina le malo o le Atua ‘vagana ai [o] le solitulafono a [lona] nuu’ [Mosaea 27:13]. Ia outou iloa lelei lenei mea—o le tulimata’iga o lenei taua o outou” (“Manumalo i le Taua ma le Amioleaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 50, 51).

  • O a auala ua taumafai ai Satani ma ona soo e faavaivai i tatou?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i auala o loo sii taua atu ai Satani ia i latou lava.

  • O a nisi o mea e mafai ona tatou faia e faateleina ai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma faamalosia ai a tatou molimau ia te Ia? (Lisi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

Faitau leotele faamatalaga nei e lua, ma valaaulia tamaiti aoga e tali se tasi o ia faamatalaga i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  1. Tusi e uiga i se aafiaga na fesoasoani ai lau molimau e uiga, ma lou faatuatua, i le Togiola a le Faaola e te faafetauia ai aafiaga a Satani.

  2. Tusi lau molimau e uiga i le Togiola a Iesu Keriso, ma faamatala po o a auala e mafai ai ona fesoasoani le Togiola ia i tatou i la tatou taua faasaga ia Satani ma ona soo.

Pe a mavae se taimi talafeagai, valaaulia nisi o tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia.

Uunai tamaiti aoga e filifili se manatu se tasi pe sili atu ua lisiina i le laupapa ma faaaoga i a latou taua faasaga ia Satani ma ona soo.

Faaaliga 13

Ua tusi Ioane e uiga i malo o le lalolagi o le a maua le mana mai ia Satani

Aotele le Faaaliga 13 e ala i le valaaulia o se tamaitiiti aoga e faitau leotele le aotelega o le mataupu. (Afai e te manao ai, e mafai ona e faamalamalama atu, na vaai Ioane i se faaaliga vaaia o ni manu feai foliga paū lea ua faatusa i malo faalelalolagi amioleaga na pulea e Satani. Na vaaia foi e Ioane, e ala mai i nei malo, o le a faia ai e Satani ni mea ofoofogia ma ni vavega pepelo e faasese ai tagata e nonofo i le lalolagi.

Ata
aikona o mau tauloto
Toe Faamanatuina o Mau Tauloto

I le aluga o le vaiaso mulimuli o le seminare, mafaufau e tuu atu i tamaiti aoga se suega faaiu i mau tauloto. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e suesue i le fale po o le taimi lava lena a o lei oo i le suega. O ni nai ituaiga suega nei e mafai ona e faaaogaina (e mafai ona fetuunaia nei manatu ia fetaui ma manaoga o tamaiti aoga):

Suega i tusi o mau: Tuu atu i tamaiti aoga se faaiteitega mai fuaitau o mau tauloto. O nei faaiteitega e mafai ona faaaoga ai upu tatala, aoaoga faavae po o mataupu faavae, po o aotelega o mau. Valaaulia tamaiti aoga e tusi le tusi o le mau i luga o se fasipepa pe a uma ona e tuuina atu se faaiteite.

Suega o le aoaoga faavae:Lisi ia Aoaoga Faavae Autu i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga e lisi ia tusi o mau tauloto e faatatau i ai i lalo o aoaoga faavae taitasi. E mafai ona latou faia lenei mea i le mafaufauina o fuaitau o mau tauloto mai [o latou] manatua, pe faaaoga se lisi o fuaitau o mau tauloto.

Suega o le taulotoina: Valaaulia tamaiti aoga e faaaoga upu ma mataupu faavae ua taulotoina o fuaitau o mau tauloto, e faamalamalama ai nisi o Aoaoga Faavae Autu. Valaaulia i latou e tusi a latou faamalamalamaga, pe faitau leotele i le vasega.

Ia manatua e faamalo atu i lau vasega mo a latou taumafaiga e tauloto nei fuaitau autu o mau ma Aoaoga Faavae Autu. Molimau atu i le mana faaleagaga ma le molimau e mafai ona tatou maua pe a tatou taulotoina fuaitau o mau ma aoaoga faavae.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 13. O manu feai foliga paū

E ese mai le malamalama e faapea o manu feai ua faatusa i malo faalelalolagi, e le o i ai se faauigaga mai le Alii e uiga i manu feai. A o talanoa e uiga i mea lilo o le tusi o Faaaliga, na saunoa ai le Perofeta o Iosefa Samita faapenei:

“Soo se taimi lava e tuu mai ai e le Atua se ata faatusa, po o se manu feai, po o se faatusa o soo se ituaiga, o Ia lava e nafa i taimi uma ma le tuuina mai o se faaaliga po o le faaliliuga o le uiga, i se isi itu tatou te le nafa pe tali atu foi mo lo tatou talitonuga i ai. …

“… Aua lava nei fefinauai i faaaliga vaaia o manu feai ma mataupu tou te le malamalama i ai” (i le History of the Church, 5:343, 344).

Faaaliga 13:8. “[O] Le Tamai Mamoe na fasia talu ona faavaeina o le lalolagi”

O le fuaitau “[o] le Tamai Mamoe na fasia talu ona faavaeina o le lalolagi” (Faaaliga 13:8) e faatatau ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. O le “Talu ona faavaeina o le lalolagi” e faatatau i le muai olaga, a o le’i foafoaina le lalolagi. O le mea lea, e mafai ona tatou malamalama mai i lenei fuaiupu, o aafiaga o le Togiola a le Faaola na faatulagaina lava a o le’i soifua mai Iesu. Mo se faataitaiga, o tagata na soifua a o le’i oo i le taimi o Keriso, e mafai ona faaali le faatuatua ia Keriso, salamo, ma faamagaloina a latou agasala e ala i le mana o Lana Togiola, e ui lava na le’i oo i le taimi na soifua mai ai le Faaola (tagai MF&F 20:25–26).