Potutusi
Lesona 109: 1 Korinito 12


Lesona 109

1 Korinito 12

Folasaga

Sa tusi Paulo e uiga i meaalofa e tele a le Agaga. Sa ia faatusaina le Ekalesia i se tino faitino ma faamatala mai e pei lava ona manaomia e le tino ona itutino uma ia galulue lelei, e mafai foi e tagata taitasi o le Ekalesia ona faaaoga ia meaalofa a le Agaga e saofaga ai i le, ma faamalosia le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Korinito 12:1–11

Ua aoao atu Paulo e uiga i meaalofa faaleagaga

Faaali atu se ata o le maa lea:

Ata
maa, pe o ai lava oe, faatino lelei lau vaega

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faaupuga o i le pito i luga o le maa. Faamatala a o faamisiona Peresitene Tavita O. MaKei i Sikotilani, sa ia vaai i lenei maa i luga ae o le faitotoa o se fale e lata i le Maota o Stirling ma sa musuia ai i lana savali (tagai Francis M. Gibbons, David O. McKay: Apostle to the World, Prophet of God [1986], 45).

Faamatala o faailoga taitasi i faatafafa e iva o i lenei maa e faatusa i se tau faafuainumera. Fai i le vasega e faailoa mai le tau faafuainumera o siepi taitasi. (Mai le tauagavale i le taumatau, o faailoga e faatusa i le 5, 10, ma le 3 i le laina pito i luga; 4, 6, ma le 8 i le laina ogatotonu; ma le 9, 2, ma le 7 i le laina pito i lalo.)

  • O le a le aofai o fuainumera e tolu o faatusa i le laina pito i luga? le laina ogatotonu? le laina pito i lalo?

Faamatala o fuainumera o i soo se laina, koluma, poo le laina lifa o i lenei maa, e 18 lona faaopoopoga aofai. O se tasi o mafuaaga atonu na faaaofia ai nei siepi faatasi ma le fasifuaitau “Pe O Ai Lava Oe, Faatino Lelei Lau Vaega” o le, afai e toefaatulaga soo se siepi o nei siepi pe afai foi e suia lo latou tau, o le a le toe maua le aofai e 18 i laina ma koluma o i le maa i ona itu uma.

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le 1 Korinito 12e mafaufau pe faapefea e i tatou o tagata o le Ekalesia ona pei o siepi o i le maa.

Aotele le 1 Korinito 12:1–2 i le faamatala atu sa manao Paulo e aoao atu tagata o le Ekalesia i Korinito e uiga i meaalofa faaleagaga, ia sa toatele le Au Paia sa lei malamalama i ai. Sa faamanatu atu e Paulo ia i latou, ae latou te lei liua, sa taitaiseseina i latou e le ifo i tupua.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le 1 Korinito 12:3, ma fai i le vasega e vaavaai pe mafai faapefea ona tatou iloa mo i tatou lava o Iesu o le Alii ma le Faaola. Faamatala na aoao mai e Iosefa Samita o le uputaua i le fuaiupu 3 e ao ina malamalama i ai o le iloa (i le History of the Church, 4:602–3).

  • E tusa ai ma le 1 Korinito 12:3, e mafai faapefea ona tatou maua se molimau patino ia Iesu Keriso? A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lea i le laupapa: E na o le Agaga Paia e mafai ona tatou maua ai se molimau patino o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. Atonu e te manao e faamatala o le mataupu faavae lava e tasi e faaaoga i le mauaina o se molimau patino ia Iosefa Samita po o le Tusi a Mamona.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei upumoni, fai i se tagata e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O se molimau o se oa e aupito sili ona taua aua e le maua i le na o se mafuaaga tatau, e le mafai ona faatauina i ni oa o le lalolagi, ma e le mafai ona tuuina mai o se meaalofa pe maua mai o tatou tuaa. E le mafai ona tatou faalagolago i molimau a isi tagata. E manaomia ona tatou iloa mo i tatou lava. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley, ‘Ua i ai i Au Paia taitasi o Aso e Gata Ai, le matafaioi e iloa ai mo ia lava, faatasi ai ma se mautinoa e aunoa ma se masalosalo, o Iesu o le Alo soifua toetu o le Atua Soifua’ (‘Aua le Fefe e Faia Mea Lelei,’ Liahona, Iulai 1983, 132). …

“Tatou te mauaina lenei molimau pe a saunoa mai le Agaga Paia i le agaga o i totonu ia i tatou. O le a tatou maua se toafilemu ma se mautinoa e le maluelue o le a avea ma punavai o la tatou molimau ma le talitonuga maumaututu” (“O Le Manao le Molimau Patino,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 38).

  • Aisea e taua ai le malamalama o le molimau ia Iesu Keriso e na o le Agaga Paia lava e maua mai ai?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le Agaga Paia i o tatou olaga?

Faamatala e pei ona tusia i le 1 Korinito 12:4–6, na aoao mai Paulo e i ai ni meaalofa eseese e galulue i auala eseese ae e aumai uma lava mai le Atua e ala i le Agaga Paia. atonu e te manao e faamatala o meaalofa a le Agaga o faamanuiaga po o tomai e tuuina mai e ala i le Agaga Paia ma e tuuina mai e le Atua e le itiiti ifo i le tasi le meaalofa i tagata uma o le Ekalesa (tagai MF&F 46:11).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 12:7. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea na tuuina mai ai meaalofa a le Agaga ia i tatou. (Afai e tatau ai, faamatala “ia aoga ai” o lona uiga e mo le lelei masani o le Au Paia uma.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai ia Paulo e uiga i le mafuaaga na tuu mai ai meaalofa a le Agaga i fanau a le Tama Faalelagi? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O meaalofa a le Agaga e tuuina mai ina ia manuia ai fanau uma a le Tama Faalelagi. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i lenei upumoni, kopi le siata lea i luga o le laupapa ma fai atu i tamaiti aoga e kopi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Meaalofa Faaleagaga

Pe o Faapefea ona Manuia Fanau a le Atua i Nei Meaalofa Faaleagaga

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Valaaulia vaega taitasi e suesue le 1 Korinito 12:8–11ma mulimuli i faatonuga o loo avatu ai. Atonu e te manao e tusi faatonuga nei i le laupapa pe saunia i se tufaaga.

  1. I le koluma muamua o lau siata, lisi ai meaalofa faaleagaga taitasi o loo taua i le1 Korinito 12:8–11.

  2. Talanoaina uiga pe avatu se faataitaiga o meaalofa faaleagaga taitasi.

Valaaulia vaega taitasi e lipoti atu meaalofa faaleagaga sa latou maua ma le uiga o meaalofa taitasi. E pei ona manaomia ai, faamatala “o le upu o le poto” (fuaiupu 8) e faasino i le faamasinoga lelei ma le faaaogaaga talafeagai o le iloa; o le “upu o le malamalama” (fuaiupu 8) e faasino i le malamalama i le Atua ma ana tulafono; “suega o agaga” (fuaiupu 10) e faasino i le iloaina o le tonu mai mea e le tonu ma le iloa o le lelei ma le leaga i isi; ma “gagana eseese” (fuaiupu 10) e faasino i le tomai e tautala ai i gagana ese po o gagana e le iloa.

Fai i vaega taitasi e filifili ni meaalofa faaleagaga se lua o taua i fuaiupu 8–10ma tusi i le koluma lona lua o le siata pe mafai faapefea ona manuia fanau a le Atua i na meaalofa. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tagata e faamatala mai se tasi o a latou tali mai le koluma lona lua i le vasega.

Tau i ai o meaalofa faaleagaga o loo taua patino i mau ua na o ni nai meaalofa o le mau meaalofa e mafai ona tatou maua e ala i le Agaga.

  • O a isi meaalofa e mafai ona tatou maua e ala mai i le Agaga Paia?

  • O a meaalofa faaleagaga ua e matauina i tagata o lou aiga, uo, ma tagata o lau vasega?

  • O le a se mea e mafai ona tatou fai ina ia tatou iloa ai a tatou meaalofa faaleagaga? (Fesili i le Tama Faalelagi i le tatalo ma ia maua ma suesue o tatou faamanuiaga faapeteriaka.)

Valaaulia le vasega e mafaufau i meaalofa faaleagaga ua latou maua ma pe mafai faapefea ona latou manuia mai ai ma faaaoga e manuia ai isi.

1 Korinito 12:12–31

O meaalofa a le Agaga ua tuuina mai e faamanuiaina ai tagata uma o le Ekalesia

Fai i ni tagata se toafa e o mai i le laupapa. E aunoa ma le lagona mai e le vaega o totoe o le vasega, tofi atu i tagata taitasi nei se tasi o upu nei: vae, lima, taliga,ma le mata. Faatonu tagata taitasi e tusi se ata o lana upu i le laupapa, ma fai i le vasega e mate mai mea o loo tusia e tagata taitasi. A uma ona faailoa sao mai e le vasega o ata taitasi, fai i tagata e toe foi i o latou nofoaga. Fai i le vasega e mafaufau pe faapefea e vae, lima, taliga, ma mata ona saofaga i le galuega e faia e le tino.

  • Pe i ai se taimi na e faamanualia ai sina vaega itiiti o lou tino, e pei o se tamailima, nifo, po o se tamaivae? Na faapefea e lenei manua itiiti ona aafia ai feau laiti o le aso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 12:12–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea a faatusa e Paulo i ai le tino ma ona itutino.

  • O le a le mea na faatusa i ai e Paulo le tino ma ona itutino? (O le Ekalesia a Iesu Keriso ma ona tagata.)

Tusi mau faasino nei ma le fesili i luga o le laupapa.

1 Korinito 12:15–22, 25–30

Na faapefea ona faatusa e Paulo le tino i le Ekalesia?

Vavae le vasega i vaega pei ona i ai muamua. Fai i vaega taitasi e faitau leotele faatasi le 1 Korinito12:15–22, 25–30, ma vaavaai mo mea na faatusa i ai e Paulo ia tagata o le Ekalesia i itutino o le tino. Atonu e te manao e fautua atu ia vaavaai le vasega po o a mea na aoao mai e Paulo e uiga i le tino ma ona itutino a o lei faailoa maia pe na faapefea ona ia fatusa itutino o le tino i tagata o le Ekalesia. A uma ua lava se taimi, fai i le vasega e lipoti mai mea sa latou maua.

  • Aisea e te manatu ai na talanoaina e Paulo ia matafaioi a tagata taitasi o le Ekalesia ina ua faatoa uma ona ia tusi e uiga i meaalofa faaleagaga?

  • O a popolega atonu o iai i tagata o le Ekalesia i ona po nei e mafai ona foia i aoaoga a Paulo e uiga i tagata o le Ekalesia e faatusa i itutino o le tino?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le faatusatusaga a Paulo o tagata o le Ekalesia i itutino o le tino? (Ia mautinoa ua faailoa mai e tagata le mataupu faavae lea: A o tatou faaaogaina a tatou meaalofa tulagaese faaleagaga e auauna atu ai i isi, e mafai ona tatou faamalosia le Ekalesia. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley. Fuafua e avatu ia tofu le tagata ma se kopi o le saunoaga.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ua tatou au faatasi i lenei galuega tele. Ua tatou i ai iinei e fesoasoani i lo tatou Tama i Lana galuega ma Lona mamalu, ‘ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau’ Mose 1:39. “O lau galuega e taua tele i le tulaga o lou lava tiutetauave e pei foi o la’u galuega i lou tulaga. E leai se valaauga i lenei ekalesia e faatauvaa pe itiiti foi lona taui. O i tatou uma lava i le faataunuuina o o tatou tiute e aafia ai olaga o isi tagata” (“O Le Galuega Lenei a le Matai,” Liahona, Iulai 1995, 78).

  • Ua faamanuiaina faapefea le Ekalesia ona o meaalofa eseese faaleagaga ma valaauga o tagata taitasi o le Ekalesia?

  • Ua e vaai faapefea i lou aiga, se vasega seminare, po o se uarota po o se paranesi o faamalosia e ala i meaalofa faaleagaga a ona tagata?

Fai i le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaogaina a latou meaalofa faaleagaga e faamalosia ai le Ekalesia ma faamanuiaina ai olaga o isi.

Valaaulia le vasega e faitau lemu le 1 Korinito 12:31, ma vaavaai mo mea a fautua atu Paulo i le Au Paia i Korinito e fai.

  • O le a le mea na fautuaina e Paulo le Au Paia e fai? (Faamatala o le naunau i le fuaiupu lenei o lona uiga o le “saili ma le naunautai” [fuaiupu 31, vaefaamatalaga a].)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e saili ai ma le naunautai i “meaalofa silisili” a le Agaga (tagai foi MF&F 46:8–9)?

Faailoa atu lau molimau ma le lotofaafetai mo meaalofa faaleagaga, ma fautuaina le vasega e saili ma le naunautai mo, ma faaaoga meaalofa faaleagaga e auauna atu ai i isi ma faamalolosia le Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Korinito 12:3. “E leai lava se tasi na te mafaia ona taua o Iesu o le Alii a le se anoa le Agaga Paia”

Na faamatala a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia mea e mafai ona tatou faia ia maua ai se molimau o le talalelei a Iesu Keriso e ala i le mana o le Agaga Paia.

“O le Molimau moni … o nei upumoni taua, e maua mai o se molimau a le Agaga Paia, pe a maea se taumafaiga faamaoni ma le nauanautai, e aofia ai aoaoga i le aiga, o le tatalo, o le suesueina o tusitusiga paia, galuega auauna atu i isi, ma le usitai ma le maelega i poloaiga a le Tama Faalelagi. Ina ia maua ma uumau e faavavau i se molimau o upumoni o le talalelei, e talafeagai lelei ma pe o le a lava le tau i a tatou sauniuniga faaleagaga e ono manaomia tatou te totogiina” (Molimau Mama Atoatoa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 40).

1 Korinito 12:4–10. Meaalofa a le Agaga

O meaalofa a le Agaga e taua tele i le Alii o lea o loo aoao mai ai i le tolu o a tatou tusitusiga faavae (tagai 1 Korinito 12, Moronae 10, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46).

Na aoao mai e Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i meaalofa faaleagaga e le o tusia patino mai i tusitusiga paia:

“Sei ou taua la ni nai meaalofa, e le lauiloa i taimi uma pe tautaua foi a e matua taua lava. …

“Sei o tatou toe iloiloina nisi o nei meaalofa e iloagata: o le meaalofa o le ole atu; o le meaalofa o le faalogologo; o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le meaalofa o le mafai ona tagi; o le meaalofa o le aloese mai finauga; o le meaalofa o le loto gatasi; o le meaalofa o le aloese mai le tautu i upu le aoga; o le meaalofa o le saili o le mea sao; o le meaalofa o le le faamasino atu; o le meaalofa o le vaai atu i le Atua mo le taitaiga; o le meaalofa o le avea ma se soo; o le meaalofa o le alofa i isi; o le meaalofa o le mafai ona mafaufau loloto; o le meaalofa o le faia o tatalo; o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi; ma o le meaalofa o le mauaina o le Agaga Paia” (“E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).

1 Korinito 12:7. E mafai faapefea ona ou iloa pe o a meaalofa faaleagaga o ia te au?

Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai ona tatou iloa pe o a meaalofa faaleagaga ua tuuina mai ia i tatou:

“Ina ia iloa meaalofa ua tuuina mai ia i tatou, e tatau ona tatou tatalo ma anapogi. E tele ina tau mai ia i tatou e faamanuiaga faapeteriaka ia meaalofa ua tatou maua ma tau mai ai folafolaga o meaalofa e mafai ona tatou maua pe afai tatou te sailia. Ou te fautuaina outou taitoatasi ia iloa a outou meaalofa ma saili i meaalofa o le a faapea ona aumaia ai le taitaiga i galuega o lou olaga ma o le a faalauteleina ai le galuega o le lagi” (“Meaalofa a le Agaga,” Ensign, Fep. 2002, 16).

1 Korinito 12:22. “ O itutino e foliga e vaivai tele, e taua lava” ”

Sa aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

“Atonu tou te manatu faapea o loo i ai isi e sili atu ona gafatia ma sili atu le poto masani, e mafai ona faataunuuina o outou valaauga ma tofiga i se tulaga e sili atu nai lo oe, ae ua tuuina atu e le Alii ou tiutetauave mo se mafuaaga. Atonu e i ai ni tagata ma ni loto e na o oe lava e mafai ona maua ai ni aafiaga mo le lelei. Atonu e leai lava se tasi e mafai ona faia i le ala lava lea e tasi” (“Faamaualuga Le Mea e te Tu Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 56).