Potutusi
Lesona 37: Mareko 6


Lesona 37

Mareko 6

Folasaga

Na teena Iesu i Lona nuu o Nasareta Na Ia auina atu Aposetolo e Toasefululua e talai atu le talalelei. Na fasiotia ia Ioane le Papatiso i le poloaiga a Herota Anetipa. Na fafagaina faavavega e Iesu le motu o tagata e silia ma le lima afe, sa savali i luga o le vai, sa faafilemuina se matagi, ma faamalolo i e mamai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mareko 6:1–29

Na teena Iesu i Nasareta ma ua auina atu le Toasefululua; ua toe ta’ua le maliu o Ioane le Papatiso

Amata le vasega i le valaaulia o tagata e mafaufau e uiga i le taimi mulimuli na latou lagonaina ai le uunaia e faia se mea sa latou iloa e le sa’o.

Tusi faamatalaga i luga o le laupapa (o loo maua i lenei faamatalaga i le “Making the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 37):

O tagata e faia mea sese ua mananao ia outou auai faatasi ma i latou aua e sili atu lo latou toafimalie i mea o loo latou faia pe a faia foi e isi” (Richard G. Scott).

  • O a nisi faataitaiga o ala o taumafai ai isi e uunaia oe e faia se mea ua e iloa e sese?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Mareko 6 lea e mafai ona fesoasoani e latou te aloese mai ai le gauai atu i uunaiga leaga a paaga.

Otooto le Mareko 6:1–16 i le faamatala atu sa talai atu Iesu i lona nuu o Nasareta. Peitai, ona o le le talitonu o tagata o lea sa Ia lei faia ai ni vavega se tele ia i latou. A o i ai iina, sa auina atu e Iesu ia Aposetolo e Toasefululua e taitoalua e talai atu le talalelei. A o latou talai atu le talalelei, sa latou tutuliesea foi temoni ma faamalolo i e mamai. Ina ua faalogo Herota i le tele o vavega na faia e Iesu, sa fefe o ia faapea ua toetu mai Ioane le Papatiso mai le oti ma ua ia faatinoina nei vavega.

Faamatala o le Mareko 6:17–29 o loo i ai se tala i le mea na tupu ia Ioane le Papatiso. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 6:17–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faia e Herota ia Ioane le Papatiso.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea na faia e Herota ia Ioane ae aisea foi?

Faamatala o le Herota o loo ta’ua i fuaiupu nei o Herota Anetipa, o le sa pulea le itumalo o Kalilaia ma Perea ina ua maliu lona tama, o Herota le Sili. Na faate’a e Herota Anetipa lona toalua ae faaipoipo atu ia Herotia, le ava a lona uso o Filipo. O lenei faiga o se matuai solia lava lea o le tulafono a Iutaia (tagai Levitiko 18:16), ma sa faaleo atu e Ioane le Papatiso le tausalaina. O le tetee o Ioane i lenei faaipoipoga na ita ai Herotia, o lea sa faafalepuipuina ai e Herota ia Ioane ina ia faamalie ai o ia [Herotia].

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 6:19–20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o le a le mea na manao ia Herotia e fai ia Ioane le Papatiso.

  • O le a le mea na manao Herotia e fai ia Ioane le Papatiso?

  • Aisea na le mafai ai ona ia fasiotia o ia? (Aua na fefe Herota ia Ioane ma sa ia iloaina o ia o se tagata o le Atua; tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 6:21 [i le Mareko 6:20, vaefaamatalaga e] mo nisi faamatalaga e uiga i mea na lagona e Herota e uiga ia Ioane le Papatiso.)

Valaaulia ni nai tagata e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Mareko 6:21–29. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na faia e Herota ia Ioane le Papatiso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 26, o a lagona o Herota e uiga i le fasiotia o Ioane le Papatiso?

  • Aisea na faatonuina ai e Herota e vavaeese le ulu o Ioane pe afai na ia iloa e sese ma e lei manao foi e fai? (Atonu e te manao e fautuaina le vasega e maka le fasifuaitau lea “ona o e ua taooto e aai faatasi ma ia,“ lea e ta’u mai ai sa popole Herota i manatu o i latou sa faatasi ma ia.)

  • O le a le mataupu faavae ua mafai ona tatou aoao mai filifiliga a Herota e uiga i le mea e tupu pe a tatou taumafai e faamalie isi nai lo le faia o le mea e sa’o? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le saili e faamalie isi nai lo le faia o le mea ua tatou iloa e sa’o e mafai ona tau atu i filifiliga sese, faanoanoa, ma salamo ai.

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili le vasega i lenei upumoni, tuu i latou i ni vaega taitoalua pe taitoafa ma fai i ai e ta’u mai ni faataitaiga o tulaga e tatau ai i le autalavou ona filifili i le va o le saili e faamalie isi ma le faia o le mea ua latou iloa e sa’o. A uma ua lava se taimi, valaaulia vaega taitasi e lipoti mai. A o latou faia, tusi ni nai faataitaiga i luga o le lauappa.

  • O faapefea ona tatou vaaia le faamatuu atu i uunaiga e faapei o nei faataitaiga e aumaia ai le faanoanoa ma le salamo?

  • O anafea na e vaaia ai se tasi o filifili e fai le mea e sa’o ae le o le saili e faamalie isi?

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e fai le mea ua tatou iloa e sa’o nai lo le saili e faamalie isi?

Valaaulia le vasega e mafaufau i le vaiaso a sau ma faailoa mai ni tulaga e ono i ai atonu e manaomia ai ona latou filifili e faamalie isi pe faia le mea e sa’o. Fautuaina i latou e fuafua pe faapefea ona latou tali atu i lenei uunaiga pe afai latou te oo i ai.

Mareko 6:30–44

Ua fafagaina faavavega e Iesu le silia ma le lima afe tagata

Valaaulia le vasega e mafaufau i le tulaga lenei: E i ai se faifeautalai faatoa valaauina ua matuai popole lava e alu i lana misiona. O lenei tagata e le o se failauga lelei ma e tauivi ma tulaga faaagafesootai.

  • O le a se mea o le a e ta’u atu i lenei faifeautalai talavou?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Mareko 6:30–44e mafai ona fesoasoani i lenei faifeautalai talavou ma i tatou uma pe a tatou lagonaina le le agavaa e faia le mea ua poloaiina ai i tatou e le Alii.

Otooto le Mareko 6:30–33i le faamatala atu na toe foi mai Aposetolo e Toasefululua mai le talaiga o le talalelei ma talatala atu ia Iesu mea sa latou faia ma aoao atu. Sa o atu Iesu ma Aposetolo e Toasefululua i se vaa i se mea e mafai ai ona na o i latou ma mapu i ai. Peitai, sa o atu tagata mai nuu lata ane i le mea o le a tuta i ai Iesu ma sa latou faatalitali ai mo Ia pe a taunuu atu.

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mareko 6:34, ma fai atu i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le motu o tagata.

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “ua faapei i latou o mamoe ua leai so latou leoleo”?

Faamatala ina ua uma ona aoao atu le motu o tagata i le aso atoa, sa faia e le Faaola se vavega tele. Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i lenei vavega, tuu i latou i ni paga ma ia tofu le paga ma le tufaaga lea. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele le Mareko 6:35–44 ma le Mataio 14:18 ona faanumera lea o mea na tutupu i luga o le tufaaga i le faasologa o taimi.

Ata
tufaaga, O Le Fagaina o le 5000

O Le Fagaina o le 5000

Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 37

  • ____ Sa faatele e le Faaola mea na aumai e le au soo, ma ua lava ai ma totoe mea sa manaomia.

  • ____ Fai mai le au soo e lima a latou areto ma i’a e lua.

  • ____ Sa fautuaina e le au soo e auina ese atu tagata e faatau mai ni mea e ’ai.

  • ____ Sa fesili le Faaola pe o le se mea o mafai e le au soo ona maua.

  • ____ Sa faatonuina e le Faaola le au soo e avatu ni meaai i tagata.

  • ____ Sa leai ni meaai a le motu o tagata.

  • ____ Sa fetalai atu le Faaola i le au soo e aveane ia te Ia ni a latou mea o i ai.

A uma ua lava se taimi e faamaea ai lenei gaoioiga, toe iloilo ia tali e le vasega. (O le faasologa sa’o o tali o le 7, 5, 2, 4, 3, 1, 6.)

  • E toafia tagata na fafagaina? (Faamatala o le anotusi faa-Eleni o le Mareko 6:44ua faamanino ai le fasifuaitau “lima afe tamaloloa” o lona uiga e lima afe tane matutua. O lea, o le aofaiga na fafagaina e foliga e sili atu, manatu faapea na i ai foi fafine ma tamaiti [tagai foi Mataio 14:21].)

Ta’u i ai a o lei faia le vavega lea, na muamua fesili atu le Faaola i Ona soo e avatu potoi areto e lima ma i’a e lua—ona pau ia o a latou mea sa i ai—ia te Ia.

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei vavega e uiga i le mea e mafai e le Faaola ona fai pe a tatou ofo atu ia te ia a tatou mea uma ua i ai? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: A tatou ofo atu i le Faaola o a tatou mea uma ua i ai, e mafai e Ia ona faateleina a tatou foai e faataunuu ai Ona faamoemoega. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i lenei mataupu faavae, faamanatu i ai le tulaga o le faifeautalai popole, faatoa valaauina lea na ta’ua i le amataga.

  • E ui i vaivaiga o lenei alii talavou po o se tamaitai talavou, mata o le a se mea e poloaiina ai e le Faaola lenei faifeautalai e aumai ia te Ia? (Ua valaaulia e le Faaola i latou uma o e saili e faataunuu Ona faamoemoega e avatu ia te Ia o latou manaoga uma, o gafatia, taleni, tomai, malosi, meaalofa, ma taumafaiga [tagai Ominae 1:26; 2 Nifae 25:29].)

  • Mata o le a le taunuuga o lenei faifeautalai ua tuuina atu mea uma ua ia te ia i le Faaola?

  • O a nisi tulaga e ono feagai ma se tagata talavou o le Ekalesia ua iloa o le a fesoasoani ai lenei mataupu faavae?

Valaaulia le vasega e mafaufau ma tusi i a latou api poo se api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia pe na faapefea e le Alii ona faalautele a latou taumafaiga ia mafai ai e i latou ona fai o le mea ua Ia poloaiina ai i latou. Fuafua e valaaulia ni nai tagata e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia, pe afai e le afaina ia i latou le faia.

Faasoa atu lau molimau faapea a tatou ofo atu i le Faaola a tatou mea uma ua i ai, e mafai e Ia ona faalauteleina la tatou taulaga e faataunuu ai Ona faamoemoega. Fautuaina le vasega e faaaoga lenei mataupu faavae i o latou olaga.

Mareko 6:45–56

Ua savali Iesu i luga o le vai ma faamalolo i e mamai

Otooto le Mareko 6:45–56 i le faamatala atu faapea ina ua uma ona fafagaina e Iesu o le lima afe, sa Ia faatonuina Ona soo e o atu i se vaa ma malaga atu i le isi itu o le Sami o Kalilaia. Ona Ia auina ese atu ai lea o le motu o tagata. I se taimi o le po, sa tulai mai se matagi tele, ma sa matamata mai le Faaola mai se mauga a o tauivi Ona soo ae leai se alualu i luma o la latou malaga. Ona savali atu lea o Ia i luga o le vai ia i latou, sa faafilemuina le matagi, ma sa latou taunuu saogalemu i le isi itu o le Sami o Kalilaia.

  • I le tulaga lea, na mafai faapefea ona faataunuu e le au soo i le mana o le Alii le mea na Ia faatonuina i latou e fai?

Fuafua e faaiu le lesona i le valaaulia o le vasega po o ai e manao e faasoa mai o latou lagona po o molimau i upumoni sa talanoaina i le aso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mareko 6:26. “Mo i latou na taooto e aai faatasi ma ia”

Na tuuina mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni nai manatu e mafai ona fesoasoani i le autalavou e tetee atu ai i uunaiga le lelei a paaga:

“E le mafai ona outou faamalieina le Atua e aunoa ma le faaitaina o Satani o le mea lea e uunaia ai outou e i latou ua faia le leaga. O i latou e faia le leaga latou te mananao ia faatasi atu ma i latou aua o le a sili atu lo latou fiafia i mea o loo latou faia pe a faia foi e isi. Atonu foi o le a latou mananao e faaaogaina oe. O se mea e masani ai le manao ina ia taliaina e isi uo, ia avea ma vaega o se faapotopotoga—o nisi ua oo lava ina auai i ni keni ona ole manao ina ia avea ma se tasi o i latou, ae peitai e muta ai lo latou saolotoga, ma o nisi ua uma ai lo latou ola. O se tasi o mea pito sili ona faigata ona e iloa, o lou malosi ua e i ai ma le faaaloalogiaina o oe e aunoa ma se leo e isi. E tele lo matou talitonuga ia te outou. E te le tau tuuina oe i lalo ina ia talia oe e ni uo lelei. O le tele o lou usiusitai, o le tele o lou faataunuuina o mea moni, o le tele foi lena o le fesoasoani atu o le Alii e faatoilalo faaosoosoga. O le a mafai foi ona e fesoasoani i isi aua ua latou lagonaina lou malosi. Ia e faaali atu ia te i latou ou tulaga e ala i lou ola ai pea lava pea. Tali atu i fesili e uiga i ou mataupu faavae moni pe a fesili atu, ae aua e te lauga atu i ai. Ou te iloa mai mea na ou oo i ai, e aoga.

“E leai se tasi e faamoemoe e faia ni sese matuia. E oo mai pe a e ta’ufaatauvaaina ou tulaga ina ia talia oe e isi. Ia avea oe ma se e malosi. Ia avea oe ma taitai. Filifili uo lelei ona outou tutu faatasi ai lea e tetee atu uunaiga a isi e fai le leaga“(“O Le Faia o Filifiliga Sa’o,” Liahona, Ian. 1995, 44).

Na aoao mai e Elder Lynn G. Robbins o le Fitugafulu mea nei e uiga i uunaiga a paaga:

“O le taumafai e faamalie muamua isi i lo le faamalieina o le Atua o le fesuiaia lea o le poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua (tagai Mataio 22:37–39). O le faagaloina lea o le itu e ao ona tatou faasaga i ai. Ae peitai, ua tatou faia uma lena mea sese ona o le fefe i tagata. I le Isaia ua lapatai ai tatou e le Atua, “Aua le fefefe i le faalumaina mai e tagata” (Isaia 51:7; tagai foi 2 Nifae 8:7). I le miti a Liae, o lenei fefe na amataina e ala i tamatamailima o le faatauemu na tusitusi mai i le fale tele ma le ateatea, na mafua ai ona galo i le toatele le itu na latou faasaga i ai ma tuua ai le laau ma le “maasiasi” (tagai 1 Nifae 8:25–28).

“O lenei faatosinaga mai i isi tagata o loo taumafai e suia uiga o se tagata, a le o lena o amioga, e ala i le faia ia lagona e se tasi le tausalaina mo le faatiga atu i se tasi. A faaosoosoina e lenei fefe i tagata i tatou e faamaonia le faia o le agasala, o le a avea ma se ’mailei’ e tusa ai ma le tusi a Faataoto (tagai Faataoto 29:25). O le mailei e mafai ona faafoliga mai ma le atamai ina ia faaseseina lo tatou itu agaalofa, e talia ai pe faamaonia foi se mea ua ta’usalaina e le Atua. Mo ē ua vaivai le faatuatua, e mafai ona avea ma mea e tausuai ai. Mo se faataitaiga, e o atu lava nisi o faifeautalai talavou ma avatu lenei fefe i tagata i totonu o le misiona ma lē lipotia le lē usiusitai ua iloagofie a se soa i lo latou peresitene o le misiona ona latou te le mananao e faatiga i a latou soa lē usiusitai. O faaiuga a tagata ua faia e ala i le manatuaina o le faatulagaga sa’o o poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua (tagai Mataio 22:37–39). Pe a iloaina e nei faifeautalai lē mautonu latou te tali atu i le Atua ae lē o a latou soa, e tatau ona latou maua ai le lototele e sui ai leitu e faasasaga i ai” (“O Le Fea Itu E Te Faasga I Ai?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 9).

Mareko 6:35–44. O le fafagaina o le lima afe

Na aoao mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili faapea o le mana o le Faaola e faatele ai potoi areto ma i’a ua faaalia ai o le a Ia faalauteleina foi a tatou taumafaiga faamaoni e auauna atu i Lana Ekalesia, tusa pe tatou te lagona o a tatou taumafaiga ua tusa ia ma ni nai potoi areto ma ni ai i’a itiiti:

“O le toatele o tagata e leai ni igoa e iai meaalofa e tusa ma le lima falaoa ma le lua ia e faalauteleina o latou valaauga [i le lotu] ma auauna atu e aunoa ma se faailoaina, ma fafagaina ai le afe. … o le toatele lena o le faitau selau ma afe o taitai ma faiaoga i ausilali ma korama a perisitua, o faiaoga o aiga, ma faiaoga asiasi a le au alofa. o le toatele lena o epikopo lotomaualalo i le lotu, o nisi e aunoa ma ni aoaoga aloaia, ae e faateleina, ma aoao pea, ma le naunautaiga e auauna atu i le Alii ma tagata o a latou uarota . …

“o se tasi o mafuaaga o le tuputupu o leni ekalesia e afua mai i ona amataga faatauvaa seia oo i lona malosi o loo i ai i le taimi nei ona o le faatuatua ma le mauaa o le miliona o tagata lotomaualalo ma mauaa lea e iai na o le lima fasi falaoa ma le lua ia laiti e tuuina atu mo le auaunaga o le Matai” (“Lima Ia ma le Lua Falaoa,” Ensign, May 1994, 5, 6).