Potutusi
Lesona 158: Faaaliga 17–19


Lesona 158

Faaaliga 17–19

Folasaga

Na vaai Ioane i lena Papelonia faaleagaga, po o le lalolagi amioleaga, o le a tau faasaga i le Tamai Mamoe a le Atua, ma o le a manumalo le Tamai Mamoe i le leaga. Ua valaauina le Au Paia ina ia o ese mai i fafo ma Papelonia faaleagaga, ma o e mama ma amiotonu o le a valaauina i le taumafataga o le faaipoipoga a le Tamai Mamoe. Na vaai Ioane i le afio mai o Iesu Keriso i le mana tele e faatamaia i latou o e tau faasaga ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 17–18

Na muai vaai Ioane i le faatafunaga o Papelonia faaleagaga.

Tusi i luga o le laupapa le faamatalaga lenei mai ia Elder Lynn G. Robbins o le Fitugafulu, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitauina leotele. (E maua le faamatalaga lenei i le “Avoid It” [faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, Sete. 17, 2013], 1, speeches.byu.edu.)

“E faigofie atu le aloese mai le faaosoosoga nai lo o le tetee i le faaosoosoga” (Elder Lynn G. Robbins).

  • Aisea e te manatu ai, e faigofie atu le aloese mai le faaosoosoga nai lo o le tetee i ai?

  • O le a se mea e tupu pe a tatou tuu i tatou lava i ni tulaga lea e ao ai i taimi uma ona tetee i faaosoosoga?

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo se upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 17–18 o le a fesoasoani latou te iloa ai auala e aloese ai mai le tele o faaosoosoga ma agasala a le lalolagi.

Faamanatu atu i tamaiti aoga, na vaai Ioane i le faaaliga vaaia i agelu e toafitu o la latou liligi mai mala i luga o e amioleaga i aso amuli (tagai Faaaliga 16). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 17:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na fai mai le tasi o agelu e toafitu o le a ia faaali mai ia Ioane.

  • O le a le mea na fai mai le agelu o le a ia faaali mai ia Ioane?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaaliga 17:15, ma vaavaai po o le a le mea na faatusa i ai vai e tele.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, o le a le mea e faatusa i ai vai e tele o loo tietie ai luga le fafine? (O tagata ma malo ua i ai luga lona mana ma aafiaga [tagai foi 1 Nifae 14:11].)

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Faaaliga 17:2–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le fafine ma lona aafiaga i le lalolagi.

  • O a upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le fafine?

  • E tusa ai ma fuaiupu 2, o a auala o loo faamatalaina ai aafiaga a le fafine i luga o taitai ma tagata o le lalolagi?

  • O le a lou manatu i le mea ua faatusa i ai le fuaiupu 6 o le fafine ua ona i le toto o le Au Paia ma e na molimau? (I augatupulaga uma lava, e toatele tagata amiotonu na fasiotia e e amioleaga ma o le gagana faatusi paia o loo fautuaina mai ai, o le fasiotia o e amiotonu na i ai se aafiaga oona i luga o i latou o e na faatinoina na fasiotiga tagata.

Faamalamalama atu e faapea, o le manu feai o loo faamatalaina i le fuaiupu 3 e mafai ona faatusa ia Roma i aso o Ioane faapea foi ma malo ma atunuu piopio o aso e gata ai (tagai Faaaliga 17:8–13).

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau po o ai po o le a le mea ua faatusaina i ai le fafine o loo faamatalaina i fuaiupu 1–6. Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaaliga 17:18 , ma vaavaai po o le a le mea ua faatusa i ai le fafine.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 18, o le a le mea ua faatusa i ai le fafine?

Faamalamalama atu, o le “aai tele” i le (fuaiupu 18) e faatatau ia Papelonia faaleagaga (tagai MF&F 133:14). Ona o le faalelalolagi ma le piopio o Papelonia anamua, ma ona sa o se nofoaga lea sa faatagataotauaina ai le fanauga a Isaraelu, o lea sa masani ona faaaoga faafaatusa ai Papelonia i tusitusiga e faatusa i le agasala, faalelalolagi, o aafiaga a le tiapolo i le lalolagi, ma le faatagataotauaina faaleagaga (tagai foi 1 Nifae 13:1–9; 14:9–10).

Tusi i luga o le laupapa: O Le Fafine = Papelonia, po o le amioleaga o le lalolagi

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaaliga 17:14, ma vaavaai po o ai o le a faasagatau i ai Papelonia. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le tulaga e iu i ai lenei taua? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: I aso amuli, o le a faatoilalo ai e Iesu Keriso le amioleaga o le lalolagi.)

  • E mafai faapefea i le iloaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe o se soo i Iesu Keriso?

Aotele le Faaaliga 18:1–3 e ala i le faamalamalama atu, na faasilasilaina mai e le isi agelu le pau o Papelonia amioleaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 18:4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alili Lona nuu e fai.

  • O le a le mea na faatonu e le Alii ia Lona nuu e fai?

  • O a ni pogai na tuuina mai e le Alii mo Lona nuu ia o mai ai i fafo mai Papelonia? (Ia aloese i agasala a le lalolagi ma mala po o faamasinoga o le a oo mai i luga o e amioleaga.)

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou faailoa mai i faatonuga a le Alii i Lona nuu ia vavaeese i latou lava mai le amioleaga o le lalolagi? (E ui atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ia mautinoa latou te faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei: O le vavaeeseina o i tatou lava mai le amioleaga o le lalolagi e mafai ona fesoasoani tatou te aloese ai mai agasala ma faamasinoga o le a oo mai i luga o e amioleaga i aso amuli. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga upu i le fuaiupu e 4 o loo aoao mai ai lenei upumoni.)

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoalua e oo i le taitofa. Tuu atu fesili nei i vaega taitasi o ni pepa e tufa atu, ma faatonu tagata aoga e talanoa ma a latou vaega i fesili:

Ata
pepa e tufa atu, Vavaeeseina o Tatou Lava mai ia Papelonia Faaleagaga.

Vavaeeseina o Tatou Lava mai ia Papelonia Faaleagaga.

Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 158

  • E faapefea ona fesoasoani le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ia vavaeese i tatou lava mai le amioleaga o le lalolagi?

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia e vavaeese ai i tatou lava mai le amioleaga a le lalolagi a o faaauau pea ona tatou ola ai, alolofa, ma fegalegaleai ma i latou e le tutusa o tatou tulaga faatauaina?

  • O a ni auala ua fesoasoani ai le vavaeese mai i aafiaga ma faiga le amiotonu, ia te oe po o isi e te iloa e aloese ai mai nisi o faaosoosoga ma agasala a le lalolagi?

A uma se taimi talafeagai, ona valaaulia lea o ni tagata o le vasega e faasoa mai i le vasega mea na latou talanoaina i a latou vaega. Valaaulia tamaiti aoga e tusi i se fasipepa (1) o aafiaga po o faiga le amiotonu e tatau ona vavaeese mai ai i latou lava ma le (2) pe o le a faapefea ona latou faia lena mea. Valaaulia i latou e tuu le fasipepa i se mea e mafai ona latou faatatau atu i ai i taimi uma, ma uunaia i latou e faatino mea ua latou tusia.

Aotele le Faaaliga 18:5–24 i le faamalamalama atu, na vaai Ioane i le pau o Papelonia amioleaga ma le faanoanoa o i latou e lagolagoina o ia.

Faaaliga 19

Ua vaai Ioane i le afio mai o Iesu Keriso ma le mana e faatamaia i latou o e tau faasaga ia te Ia

Faaali atu se ata o se tamaitai ma se alii faaipoipo. Fesili atu i tamaiti aoga po o le a lo latou manatu i se meaalofa e sili ona lelei e mafai ona latou aveina atu i sona toalua i le lumanai i le aso o le la faaipoipoga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“I le aso o lau faaipoipoga, o le meaalofa e sili ona manaia e mafai ona e tuuina atu i lau soa e faavavau o lou lava tagata sili ona lelei—mama ma atoatoa ma agavaa mo lena lava foi mama e faafoi mai” (“Mama Faaletagata lava Ia,” Liahona, Ian. 1999, 77).

  • Aisea e te manatu ai, o le mama ma atoatoa o le meaalofa sili lea ona manaia e mafai ona e tuuina atu i lou toalua i le aso o lau faaipoipoga?

Faamalamalama atu, o le Faaaliga 19 o loo tusia ai se tala faafaatusa i se faaipoipoga na faaaoga e faatusa i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Aotele le Faaaliga 19:1–6 i le faamalamalama atu, na vaai Ioane i tagata amiotonu o viia le Atua mo Lana faamasinoga e faasaga i e amioleaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 19:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai e ana le faaipoipoga [tausamaaga] lena na faalauiloa mai e le agelu.

  • O ai e ana le faaipoipoga lea na faalauiloa mai e Ioane?

  • O le a le mea na iloa e Ioane e uiga i le faletua a le Tamai Mamoe?

Faamalamalama atu o le “tausamaaga o le Tamai Mamoe” (Faaaliga 19:7) e faatatau i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo po o ai le faletua o le Tamai Mamoe.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“I le tisipenisione lenei, o le Faatoafaiava, o le Tamai Mamoe lea a le Atua, o le a afio mai e fai mo ia lona faletua, o le Ekalesia lea e i ai le au paia faamaoni o e na faatalitali mo lona toe foi mai” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 469).

  • O a ni auala e avea ai se faaipoipoga o se faailoga lelei lava mo la tatou sootaga faalefeagaiga ma Iesu Keriso? (Atonu e mafai ona e faamalamalama atu, o le faaipoipoga o se sootaga e manaomia ai le faamaoni, osifeagaiga, alofa, tautinoga, ma le talitonuina.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 19:8–9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e mafai e le Au Paia ona fai e saunia ai i latou lava mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Atonu e mafai ona e faamalamalama atu, o ie sinasina e mafai ona faatusa i le paia, mama, ma le amiotonu.

  • E pei ona faatusaina i laei o le faletua o le Tamai Mamoe, o a ni mea e ao ona tatou faia e saunia ai i tatou lava mo le afio mai o le Alii o Iesu Keriso? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Afai tatou te mama ma amiotonu, o le a tatou saunia mo le afio mai o le Alii o Iesu Keriso.)

Faamalamalama atu o le upu tuuina atu i le fuaiupu 8 o lona uiga o le avatu po o le faaeeina atu. Ina ia faamamaina mai agasala ma ia amiotonu o se meaalofa mai le Atua.

  • O le a se mea ua faia e le Atua e tuuina mai ai se ala mo i tatou ina ia faamamaina mai agasala ma avea ma [e] amiotonu?

  • Aisea e te manatu ai, o le mama ma le amiotonu o se tasi o meaalofa sili ona lelei e mafai ona e tuuina atu i le Faaola pe a toe afio mai o Ia?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaaliga 19:10 , ma vaavaai po o le a se tali atu a Ioane ina ua uma ona faalogo i mea na folafola atu e le agelu ia te ia. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mea na folafola atu e le agelu ia Ioane o le a ia te ia (agelu) ma isi auauna a le Atua? (O le molimau ia Iesu Keriso, o le agaga lea o le valoaga.)

Faamalamalama atu o le “agaga o le valoaga” (fuaiupu 10) e faatatau i le meaalofa o faaaliga ma musumusuga mai le Atua, lea e mafai ai e se tasi ona maua ma tautala atu i Lana upu (tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Valoaga, Vavalo,” scriptures.lds.org).

  • E ono mafai faapefea e se tagata ua i ai se molimau ia Iesu ona sauni mo le Afio Mai Faalua?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai e faitau leotele mai le Faaaliga 19:11–16, e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Faaaliga 19:15 (i le Faaaliga 19:15, vaefaamatalaga a). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le Faaola i Lona Afio Mai Faalua. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

Faamalamalama atu o le solofanua paepae o loo ta’ua i le fuaiupu 11 o se faatusa o le faatoilaloina ma le manumalo. O le a afio mai le Faaola e faatoilalo le agasala ma le amioleaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o faapefea ona faamatalaina laei o le Faaola? (Faamalamalama atu o le fuaitau “ofu ua fufui i le toto” o lona uiga o Ona laei o le a lanu i le lanu o le toto. O le lanu lenei ua faatusaina i ai le faatamaiaga o e amioleaga i Lona afio mai [tagai MF&F 133:46–51] ma e mafai foi ona faamanatu mai ia i tatou le puapuagatia sa Ia oo i ai i le taimi o Lana Togiola.)

Faailoa atu o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le, Faaaliga 19:15 o loo faamanino mai ai, na vaai Ioane i le taimi na afio mai ai le Faaola o le Tupu o Tupu ma Alii o alii, o le a Ia taitaia malo i le afioga a le Atua. Aotele le Faaaliga 19:17–21 i le faamalamalama atu e faapea, na vaai Ioane i le faatamaiaga o i latou o e tau faasaga i le Tamai Mamoe a le Atua (tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 19:18 [i le Faaaliga 19:18, vaefaamatalaga a]).

Faaiu i le fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e saunia ai i latou lava mo le afio mai o Iesu Keriso. Uunaia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 17:5. “Papelonia le aai tele”

O le faaaliga vaaia a Ioane ia Papelonia e tele lava ina ogatasi ma le faaaliga vaaia a Nifae o le ekalesia tele ma le inosia, po o le ekalesia a le tiapolo (tagai 1 Nifae 13–14). Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O Papelonia le aai tele o le ekalesia a le tiapolo; o le lalolagi ma ona mea leaga ma faaletuinanau; o faalapotopotoga uma o soo se ituaiga, tulaga ma faiga—pe faalelotu, faaleaai, faaleupufai, faaleusoga, po o se isi lava—lea e lagolagoina se filosofia pe faalauiloaina se faamoemoega lea e taitai ese ai tagata mai le faaolataga ae agai atu i malo o mamalu maualalo ifo i le lalolagi e faavavau” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:558).

Faaaliga 18:4. “Ia outou o ese ia [Papelonia], … ina ne’i faatasia outou i ana agasala”

Na aoao mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea e mafai ona fai e tagata o le Ekalesia ia ola ai i se lalolagi e aunoa ma le faaleagaina e ona mea leaga:

“O le tele o le lalolagi, ua lilofia i se tafega o se vaitafe o mea mataga, ua lafoa’i ese ai le amioatua, amiotonu, faamaoni patino, faaipoipoga e masani ai, ma le olaga faaleaiga. …

“… E ui a i vaega e leaga ai, ae o le lalolagi lava ia i lona aotelega e maeu le matagofie, e tumu i mea lelei e tele ma tagata faamaoni. Ua saunia e le Atua se ala e ola ai i lenei lalolagi e aunoa ma le faaleagaina i uunaiga toilalo ua salalau ai. E mafai ona e ola i se olaga amioatua, tamaoaiga, ma le amiotonu, e ala i le mulimuli i le ata o le puipuiga sa faia e lou Tama oi le Lagi: O Lana ata o le fiafia” (“Auala e Ola Lelei Ai i le Lotolotoi o le Amioleaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 100).

Faaaliga 18:4. “[Ina ia le] tofusia foi outou i ona mala”

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le a faasaoina mai e amiotonu mai tofotofoga uma ma puapuaga uma e o faatasi ma faamasinoga o le a oo mai i luga o e amioleaga:

“E sese le manatu e faapea, o le a sao mai le Au Paia mai faamasinoga uma, ae o le a puapuagatia ai e amioleaga; aua o tagata uma e oo i ai puapuaga, ma ‘o e amiotonu o le a tau le mafai ona sao mai ai; … o le toatele o e amiotonu o le a oo i gasegase, i faama’i, ma isi mea faapena, e ala i mafuaaga o le vaivai o le tino, ae e faaolaina lava i le Malo o le Atua” (i le History of the Church, 4:11).

Faaaliga 19:9. “O le tausamaaga [o le Faaipoipoga] o le Tamai Mamoe”

O le “tausamaaga o le Tamai Mamoe” (Faaaliga 19:9) o se faatatauga faafaailoga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita:

“O i latou o e tausia poloaiga a le Alii ma savavali i Ona ala i le iuga, ua na o i latou ia ua faatagaina e nonofo i lena tausamaaga mamalu. …

“Sei toe tau tomanatu mo sina minute, uso e [ma tuafafine], ma fesili po o ua e iloilo ia te oe lava pe ua agavaa [mo] se nofoaga i le tausamaaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 175–76).

Faaaliga 19:13. “Ua Ofu foi o ia i le ofu ua fufui i le toto”

Na saunoa Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le mea lea e uiga i le ofu mumu o le Faaola i Lona Afio Mai Faalua:

“O le sau ai o le toto mai pu afu uma, ai lava se mumu sa i ai Lona laei i Ketesemane, ai se mumu paauli o lena ofutele!

“E leitioa, a oo i le taimi e afio mai ai Keriso i le mana ma le mamalu, o le a Ia afio mai i se laei mumu (tagai MF&F 133:48), e le gata ina faatusa i le soligavine o le to’asa, ae ina ia tatou manatua ai le ala sa Ia puapuagatia ai mo i tatou taitoatasi i Ketesemane ma luga i Kalevaria!” (“Manumalo … E pei lava ona Ou Manumalo,” liahona, Iulai 1987, 72).