Potutusi
Lesona 88: Galuega 9


Lesona 88

Galuega 9

Folasaga

Na faaali atu Iesu ia Saulo a o malaga atu o ia i Tamaseko, mulimuli ane ai sa tauaso ia Saulo. Ina ua maea ona faamalolo o ia e Anania, sa papatisoina Saulo ma sa amataina ai ona talai atu i Tamaseko. Tolu tausaga mulimuli ane ai, sa alu atu ai Saulo i Ierusalema, ae sa faamatauina lona ola, sa auina atu o ia e Aposetolo i Tasesa. Sa faia e Peteru ni vavega i Lita ma Iopa.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 9:1–9

Ua faaali atu Iesu ia Saulo i le ala i Tamaseko

Tusi i le laupapa le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (O loo maua lenei saunoaga i le “O le a oo mai le Mea Sili,” Ensignpo o le Liahona, Ian. 2010, 25–26.)

“O loo i ai se mea i totonu o le toatele o i tatou lea e faapitoa lava ona le mafai ai ona faamagalo ma faagalo mea sese ua tuanai o le olaga— a le o a tatou mea sese o mea sese a isi. …

“Tuu atu i tagata ia salamo. Tuu atu i tagata ia tuputupu ae. Talitonu e mafai ona suia tagata ma faaleleia” (Elder Jeffrey R. Holland).

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga o i le laupapa. Ona fesili lea i le vasega:

  • O a ni nai tulaga e taua e tuu atu ai i isi ia suia ma faaleleia ma ia talitonu e mafai ona latou faia?

  • O a ni nai tulaga e taua ai le talitonu e mafai ona tatou suia ma faaleleia?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Galuega 9e mafai ona tatou aoaoina mai le aafiaga o se tasi ua suia ma faaleleia.

Faamatala o le tele o le anotusi o leGaluega 9 e taulai atu i aafiaga o se tagata e igoa ia Saulo. Valaaulia se tagata e faitau leotele le faamatalaga lea o Saulo:

Sa fanau mai Saulo i le aai o Eleni i Tasesa (tagai Galuega 21:39) ma o ia o se tagatanuu o Roma (tagai Galuega 16:37). O ia o se Iutaia mai le gafa o Peniamina (tagai Roma 11:1) ma sa aotauina o ia i Ierusalema e Kamalielu (tagai Galuega 22:3), o se Faresaio lauiloa ma se aoao faaaloalogia o le tulafono a Iutaia (tagai Galuega 5:34). Sa avea Saulo ma Faresaio (tagai Galuega 23:6), ma sa tautala o ia i le “gagana Eperu” (atonu o le faa-Aramaika) ma le Eleni (tagai Galuega 21:37, 40). Sa lauiloa mulimuli ane o ia i lona igoa faa-Latina, o Paulo (tagai Galuega 13:9). (Tagai i le Bible Dictionary, “Paul.”)

Faamanatu i le vasega o Saulo sa i ai i le fetogiga o Setefano i maa (tagai Galuega 7:58–59). Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi e faitau leotele le Galuega 8:1–3 ma se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 9:1–2. Fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai i le faiga e Saulo o e na mulimuli ia Iesu Keriso.

  • O a faiga na faia e Saulo i e na mulimuli ia Iesu Keriso?

  • E tusa ai ma le Galuega 9:1–2, aisea na alu ai Saulo i Tamaseko?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 9:3–6. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tupu a o malaga atu Saulo i Tamaseko.

  • O ai na faaali atu ia Saulo?

Faasino atu le fuaitau “aa i tui” i le fuaiupu 5. Faamatala o se tuie faasino i se mea e faaoso ai, po o se laau ua fisi faamaai e tulituli ai manu (pe afai e mafai, faasino i le vasega se laau ua faamaai). O le tulaga lea, o le “aa i tui” o lona uiga o le tau faasagatau i le Atua.

Valaaulia le vasega e mafaufau e maka le fesili a Saulo o loo tusia i le fuaiupu 6.

  • O le a se mea o aoao ai i tatou i le fesili a Saulo e uiga ia te ia? (Sa manao o ia e gauai atu i le finagalo o le Alii.)

Aotele le Galuega 9:7–9 i le faamatalaina e faapea o i latou sa malaga faatasi ma Saulo sa vaaia le malamalama ae e lei faalogo i le siufofoga o Iesu aua sa ia fetalai atu ia Saulo (tagai Faaliliuga a Iosefa Samita , Galuega 9:7 [i le Galuega 9:7, vaefaamatalaga a]; Galuega 22:9). Ina ua mavae le faaaliga, sa tauaso faaletino ia Saulo. Sa taitai atu o ia i Tamaseko, ma sa lei ‘ai o ia pe inu mo aso e tolu.

  • Manatu faapea o oe o Saulo. Afai na e matua faasaua i soo o Iesu Keriso, mata o a ou mafaufauga ma lagona i lea taimi?

Galuega 9:10–22

Ua faamaloloina Saulo e Anania o Tamaseko, ua papatiso, ma ua talai atu e uiga ia Iesu Keriso

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 9:10–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii ia Anania, se tagata o le Ekalesia i Tamaseko e fai.

  • O le a le mea na faatonu e le Alii ia Anania e fai?

Tau i ai o le uluai faamoemoe o Saulo o le alu i Tamaseko o le pue faapagotaina mai lea o tagata e pei o Anania.

  • Ana fai o oe o Anania ma sa e iloaina le talaaga o Saulo, mata o a ni ou mafaufauga ina ua e maua le faatonuga mai le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le galuega 9:13–16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea na aoao atu e le Alii ia Anania e uiga ia Saulo.

  • Na faapefea ona ese le silasila atu a le Alii ia Saulo mai le vaaiga a Anania?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, o le a le mea na filifilia e le Alii ia Saulo ia iai ma ia faia? (Atonu e te manao e tau i ai o le fasifuaitau “ipu ua filifilia” e mafai ona faasino i le mea moni sa muai faauuina ia Saulo i lana galuega.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 16, e ui o le a avea Saulo ma ipu filifilia a le Alii, ae mata o a mea o le a fetaiai ma ia?

  • O a upumoni ua tatou aoaoina mai i nei fuaiupu e uiga i le auala e silasila mai ai le Alii ia i tatou? (Atonu e faailoa mai e le vasega ni upumoni eseese, ae ia mautinoa e faamamafa mai e faapea e silasila mai le Alii ia i tatou i mea e mafai ona avea ai i tatou ma e silasila mai le Alii i o tatou gafatia e fesoasoani ai ia te Ia i Lana galuega. Tusi upumoni nei i luga o le laupapa.)

Valaaulia le vasega e mafaufau pe mafai faapefea e o latou talaaga, uiga, ma tomai ona faaaoga e fesoasoani ai i le Alii i Lana galuega. Valaaulia i latou e faamaumau o latou manatu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 9:17–20. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea na faia e Anania ina ua uma ona fesoasoani le Alii ia te ia ia malamalama i le gafatia o Saulo ma lana misiona i le lumanai.

  • O le a le mea na faia e Anania mo Saulo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 20, o le a le mea na faia “loa” pe i le taimi lava lea e Saulo, ina ua uma ona papatiso ma maua le malosi?

Tau i ai o le salamo, papatisoga, ma le talai atu o Saulo na faatinoina ai lona faatuatua ia Iesu Keriso ma lona gauai atu i le finagalo o le Alii.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 9:21–22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaai pe na faapefea ona tali atu tagata i le talaiga a Saulo.

  • Na faapefea ona tali atu tagata i le talaiga a Saulo?

  • Aisea na maofa ai tagata a o latou faalogologo atu ia Saulo?

Faamanatu i le vasega o le fesili na tuuina atu e Saulo ia Iesu o loo tusia i le Galuega 9:6ua faatinoina ai lona lotomaualalo ma lona naunau e gauai atu i le finagalo o le Alii.

  • Faapei o Saulo, o le a le mea e tatau ona tatou faia e suia ai ma faataunuu le gafatia o loo silafia e le Alii ia i tatou? I le faaaogaina o upu a tamaiti aoga, tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa: Afai tatou te gauai atu i le finagalo o le Alii, ona mafai lea ona suia i tatou ma mafai ona faataunuina le gafatia o loo Ia silafia ia i tatou.

Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e o mai i luma o le potu. Tuu atu i se tasi le kelei vaivai e mafai ona lomi, ma avatu i le isi le kelei ua malo. (Afai e te le maua ni kelei, valaaulia le vasega e mafaufau faapea o loo latou faia lenei gaoioiga, ona fai atu lea i ai o fesili ia o loo sosoo ma le gaoioiga.) Tuu atu i e na volenitia se 30 sekone pe a, e fatufatu ai se mea latou te filifilia e faaaoga ai a latou kelei. Afai e fai mai le tagata o i ai le kelei malo e faigata tele, fautuaina o ia e taumafai pea.

A uma ua lava se taimi, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina. Fesili i le tagata na tuu i ai le kelei malo:

  • Aisea na faigata ai ona fatufatu se mea i lau kelei?

Faafetai atu i e na volenitia ma valaaulia i laua e toe foi i o laua nofoaga. Fesili atu i le vasega:

  • E mafai faapefea ona faatusa le kelei malo i se tasi e le gauai atu i le finagalo o le Alii?

  • E mafai faapefea ona faatusa le kelei na mafai ona lomi i se tasi e gauai atu i le finagalo o le Alii?

  • Na fesoasoani faapefea ia te oe po o isi le gauai atu i le Alii e suia ai ma faataunuu le gafatia o loo silafia e le Alii ia te oe po o i latou?

Faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E le mafai e se [tagata] ona toe fesili e sili atu ona taua i lona olaga nai lo lea na fesili ai Paulo: ‘… Le Alii e, se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?’” (“Faalogo i le leo o se Perofeta,” Ensign, Jan. 1973, 57).

Valaaulia le vasega e mafaufau i le fesili “Le Alii e, se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?” Valaaulia i latou e tusi i lalo soo se uunaiga latou te maua. A uma ua lava se taimi, faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Benson:

“E le mafai e se [tagata] ona sili atu se faatinoga e faia nai lo le tulimatai o se auala o le a ia maua ai le tali i lena fesili ona faatinoina lea o lena tali” (“Faalogo i le Leo o Se Perofeta,” 57).

Fautuaina le vasega e faaauau pea ona saili i se tali i le fesili lenei ma faatino soo se uunaiga latou te mauaina.

Galuega 9:23–31

Ua faamatauina le olaga o Saulo i Ierusalema, ma ua auina atu o ia e le Au Aposetolo i Tasesa

Tau iai ina ua mavae le liua o Saulo, sa nofo o ia i Arapi ma mulimuli ane toe foi i Tamaseko (tagai Kalatia 1:17). Aotele le Galuega 9:23–26i le faamatalaina e faapea na taupulepule tagata Iutaia sa i Tamaseko e fasioti ia Saulo, peitai sa fesoasoani tagata o le Ekalesia e faasola o ia mai le aai. Tolu tausaga talu ona liua o ia, (tagai Kalatia 1:18), sa alu Saulo i Ierusalema, i le mea sa fefefe tagata o le Ekalesia e talia ai o ia ona sa latou le talitonu ua avea o ia ma soo o Iesu Keriso.

  • E te manatu aisea na faatuatuai ai nisi o tagata o le Ekalesia ona talia e faapea ua avea Saulo o se soo o Iesu Keriso?

Aotele le Galuega 9:27–31 i le faamatalaina e faapea o Panapa,o se tagata o le Ekalesia (tagai Galuega 4:36–37), na aumaia Saulo i le Au Aposetolo ma tau atu ia i latou le faaaliga na iloa e Saulo ma lana talaiga ma le lototoa i Tamaseko. Ona talia ai lea e tagata o le Ekalesia ia Saulo i la latou mafutaga. Ina ua sailia e Iutaia Eleni i Ierusalema e fasioti ia Saulo, sa auina atu e taitai o le Ekalesia o ia i Tasesa. Sa maua e le Ekalesia le filemu ma le tuputupu ae i Iutaia, Kalilaia, ma Samaria.

Galuega 9:32–43

Na faia e Peteru ia vavega i Lita ma Iopa

Vaevae le vasega i ni paga. Fai atu i se tagata se toatasi o le paga e faitau le Galuega 9:32–35 ae o le isi e faitau le Galuega 9:36–42. Valaaulia e vaavaai mo vavega na faia e Peteru ma pe na faapefea ona tali atu i ai tagata. Faamatala o meaalofa (fuaiupu 36)o le faiga e avatu ai taulaga i e matitiva.

A uma ua lava se taimi, valaaulia le vasega e talanoaina i paga ia vavega na faia e Peteru ma pe na faapefea ona tali atu i ai tagata. Ona fesili lea i le vasega:

  • E tusa ai ma le fuaiupu 35 ma le 42, na faapefea ona tali atu tagata i Lita ma tagata i Iopa i le galuega a Peteru?

  • O le a se mea o mafai ona tatou aoao mai i a latou tali e uiga i aafiaga e ono i ai i le auaunaga i isi? (I le faaaogaina o upu a tagata aoga, tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.) O le auauna atu i isi, e mafai ai ona tatou fesoasoani i tagata e liliu atu i le Alii ma talitonu ia te Ia.

Faamatala o le tuuina atu o faamanuiaga faaleperisitua o se tasi lea o ala e auauna atu ai i isi. Ina ia fesoasoani ia iloa isi ala e mafai ona tatou auauna atu ai i isi, fesili:

  • E tusa ai ma le fuaiupu 36 ma le 39, na faapefea ona auauna atu Tapita i isi?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani se tasi o le ua “tele ana galuega lelei” fuaiupu 36 ma auauna atu i isi ona fesoasoani i tagata e liliu atu i le Alii ma talitonu ia te Ia?

  • O anafea na fesoasoani ai galuega a se tasi ia te oe po o isi e liliu atu ai i le Alii ma talitonu ia te Ia?

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau i upumoni sa aoao atu i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 9:1–2. O le pule a Saulo e aumai ia tagata o le Ekalesia o loo noanoatia i Ierusalema

Sa maua e Saulo le pule mai le faitaulaga sili i Ierusalema e alu i talaatu o Iutaia ma aumaia tagata Iutaia e faamasinoina i luma o le au Saneterini, lea e mafai e le faitaulaga sili ona tuuina atu aua “sa faatagaina e Roma le au Saneterini e faaaoga le pule e faia ai faaiuga faalemalo ma solitulafono (sei vagana ai i mataupu tetele) i le aoao tetele o tagata Iutaia, e oo i fafo atu o Palesitina” (J. R. Dummelow, ed., A Commentary on the Holy Bible [1909], 831). Talu ai o le tulafono a Mose na avea ma tulafono faalemalo faapea foi tulafono faalelotu mo Iutaia, o lea sa mafai ai ona pueina faapagota ia Kerisiano Iutaia. O “tusi” sa tauaveina e Saulo o ni pepa o faamatalaga sa i ai faatonuga e tusa ai ma le faamoemoega o Saulo ma le faamaoniga o lana pule e faatino ai lona faamoemoe.

Galuega 9:1–22. O le liuaina o Saulo

Na faamatala e Peresitene Harold B. Lee e faapea “O Saulo o Tasesa o se tasi sa lototoa ma sa punouai ma le maelega i le taumafai e soloia le faa-Kerisiano lea sa ia talitonu o se vaega ua faaleagaina le afioga a le Atua” (i le Conference Report, Oct. 1946, 144). Peitai, o le aafiaga i le Faaola toetu na aumaia ai se suiga tele ia Saulo. Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea atonu na feagai ma Saulo i aso e tolu na tauaso ai:

“I le tolu aso na po ai le vaai a [Saulo] na amata ai le faafouga o le uiga lea ina ua oo i le taimi e tatau ai, ua suia ai le talafaasolopito o le faa-Kerisiano. Ai lava se tele o le loto tiga sa ia lagonaina, ai se mumusaesae o le loto fuatiaifo, se salamo faaleatua ona o agasala, a o ia faalotomaualaloina o ia lava e tapena ai e gauai atu i le faatonuga a Anania” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:90).

Na saunoa Peresitene Howard W. Hunter i mea nei e uiga i le liuaina o Saulo:

“Ina ia faatoatoaina le liua o [Saulo] sa papatisoina o ia. Sa suia le olaga o Paulo. E ofoofogia aua o le tagata na uuina ofu o e na fasiotia ia Setefano a ua mulimuli ane avea ma tagata autu e faalauiloaina mataupu faavae ia na maliu ai Setefano. …

“… Na alaluaina le olaga o Paulo i le Auala i Tamaseko. I le taimi muamua, o ia o se tagata faaoosala inaina i Kerisiano, ae ina ua maea le ala i Tamaseko o ia o se tagata famaoni aiai” (in Conference Report, Oct. 1964, 108–9).

Galuega 9:2. O taumafaiga a Saulo e puefaagaota soo o Iesu Keriso

Na aoao mai e Peresitene Tavita O. MaKei e uiga i faamoemoega o Saulo e saili e puefaapagotaina soo o Iesu Keriso:

“Sa matua naunau o ia e faamuta le mea sa ia manatu o se talitonuga faatuiese e faapea ua ia maua le aia tatau o se taitai o le au Saneterini e puefaapagotaina i latou o e mulimuli ia Iesu i soo se mea na te mauaina ai i latou. Sa alu atu o ia mai lea fale i lea fale, ma tatoso mai tamaloloa mai a latou ava ma fanau. Sa ia pue faapagotaina foi fafine ma lafo i le falepuipui! E moni o le fetagisi ma auega faamomoiloto a nai tamaiti laiti atonu na saeia ai lona loto tiga toetoe ina a sili atu nai le faamaturoina o Setefano faamaoni. E moni, a o ia aveeseina mai faamalosi tamaloloa ma fafine mai o latou fale, atonu ai na tusilolomi i lona loto foliga sesega o tamaiti na faapupuu solo, ma a latou tagi ma lotonutimomoia e ono faalotomaualaloina ai o ia a leai o le a taumulimuli pea ia te ia i aso uma o lona ola! E na o le tasi le mea sa mafai ona maua ai e ia le mafanafana mulimuli ane i le olaga pe a ia toe tepa i tua i na aafiaga matautia. O le mea lenei, a o ia taua i ana lava upu: ‘O au nei foi, na ou manatu ifo e tusa ona ou faatuieseina o mea e tele i le suafa o Iesu le Nasareta’ [Galuega 26:9]. Sa faamaoni Saulo i le mea sa ia faia. E lei talitonu o ia o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma sa manatu o le a fiafia lona Tama i le Lagi i le faia ia faafitia e tagata uma ua talitonu ia Keriso Lona suafa” (Ancient Apostles, 2nd ed. [1921], 147–48).

Galuega 9:15–16. E silasila mai le Alii ia i tatou a o avea i tatou ma e tatau ai

Na aoao mai e Peresitene Thomas-,S. Monson ia tagata ole Ekalesia e vaai atu i tagata taitasi i le ala e silasila atu ai le Alii ia i latou (tagai “Vaai atu i Isi Tagata e mafai ona Avea ai i Latou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 70).