Potutusi
Lesona mo Suesuega i le Aiga: 1 Korinito 7–14 (Iunite 22)


Lesona mo Suesuega i le Aiga

1 Korinito 7–14 (Iunite 22)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Fai i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Fai i le Aiga i Aso Taitasi

O le otootoga lenei o aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoaoina mai e tamaiti, a o latou suesueina le 1 Korinito 7–14 (iunite 22) ua le faamoemoeina e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tagata aoga.

Aso 1 (1 Korinito 7–8)

Mai faatonuga a Paulo i tagata ua faaipoipo ma tagata nofofua o le Ekalesia i Korinito, sa aoao ai e le vasega o sootaga vavalalata i le va o le tane ma le ava e faauuina e le Atua ma o soo faamaoni o Iesu Keriso e i ai le aafiaga faapaiaina i o latou aiga. Sa aoaoina foi e le vasega e mafai ona tatou faaalia le alofa mama i isi e ala i le aloese mai taga e ono taitai atu ai i latou e tautevateva faaleagaga.

Aso 2 (1 Korinito 9–10)

A o faaauau pea ona suesue le vasega i le fautuaga a Paulo i le Au Paia i Korinito, sa latou aoaoina faapea ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou aoao e faatino le amio pulea o le tagata lava ia i mea uma. Sa latou iloa ai foi o le a saunia e le Atua se ala mo i tatou e sosolaese ai mai faaosoosoga, ae e tatau ona tatou filifili e tuuese mai i tatou lava mai faaosoosoga.

Aso 3 (1 Korinito 11)

Sa aoao foi e le vasega faapea i le fuafuaga a le Alii, e le mafai e tane ma fafine ona maua le ola e faavavau e aunoa ma le tasi ma le isi. Sa latou aoao ai foi o i latou o e aai ma feinu i le faamanatuga ma le le tatau e aumaia le tausalaga ma le malaia ia i latou lava. O le mea lea e tatau ai ona tatou suesue i o tatou olaga a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga.

Aso 4 (1 Korinito 12–14)

Mai aoaoga a Paulo e uiga i meaalofa a le Agaga, sa aoao ai e le vasega upumoni nei: E na o le Agaga Paia lava e mafai ona tatou maua ai se molimau patino o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. A o tatou saili ia maua le meaalofa faaleagaga o le alofa mama , tatou te avea atili e pei o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. O le alofa mama o le meaalofa silisili a le Agaga. A o tatou aoao atu ma molimau atu e ala i musumusuga, e mafai ona tatou fesoasoani ma faamafanafana i isi.

Folasaga

Sa tusia e Paulo e uiga i meaalofa e tele a le Agaga. Sa ia faatusaina i se tino faitino ma sa faamatala ai e pei lava ona moomia e le tino o ia vaega uma ia galue lelei, e mafai foi e tagata uma o le Ekalesia ona faaaoga ia meaalofa a le Agaga e saofaga ai i, ma faamalosia le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Korinito 12:1–11

Ua aoao atu Paulo e uiga i meaalofa faaleagaga

Faaali atu se ata o le maa lea:

Ata
maa, pe o ai lava oe, faatino lelei lau vaega

Valaaulia se tagata e faitau leotele le igoa o i luga o le maa. Faamatala ao faamisiona Peresitene Tavita O. MaKei i Sikotilani, sa ia vaai i le maa lea i luga o le faitotoa o se fale e lata i le Maota o Stirling ma sa musuia ai i lana savali (see Francis M. Gibbons, David O. McKay: Apostle to the World, Prophet of God [1986], 45).

Faamatala o faatusa taitasi i faatafafa e iva o le maa e faatusa i se mea tau faafuainumera. Fai i le vasega e faailoa mai le tau faafuainumera o siepi taitasi. (Mai le tauagavale i le taumatau, o faailoga e faatusa i le 5, 10, ma le 3 i le laina pito i luga; 4, 6, ma le 8 i le laina ogatotonu; ma le 9, 2, ma le 7 i le laina pito i lalo.)

  • O le a le aofaiga o numera e tolu o loo i le laina pito i luga i le taimi nei? le laina ogatotonu? le laina pito i lalo?

Faamatala o fuainumera e tolu o loo iai i soo se laina, koluma, po o le laina e lifa i lenei maa o le aofaiga lava e 18. O se mafuaaga e tasi atonu na faaaofia ai nei siepi ma le fasifuaitau “Pe o Ai Lava Oe, Faatino Lelei Lau Vaega” o le, afai e toefaatulaga soo siepi o nei siepi pe afai foi e suia lo latou tau, o le a le toe maua le aofaiga e 18 i laina ma koluma o le maa i itu uma.

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le 1 Korinito 12e mafaufau pe faapefea ona pei i tatou o tagata o le Ekalesia o siepi o i le maa.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 12:7. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea ua tuuina mai ai meaalofa a le Agaga ia i tatou. (Afai e tatau ai, faamatala atu “e aoga ai” o lona uiga e mo le lelei tutusa o le Au Paia uma.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai le Aposetolo o Paulo pe aisea ua tuuina mai ai meaalofa a le Agaga i fanau a le Tama Faalelagi? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: Ua tuuina mai meaalofa a le Agaga ia aoga i fanau uma a le Tama Faalelagi. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 12:8–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo meaalofa faaleagaga na taua e Paulo.

Valaaulia le vasega e lipoti mai meaalofa faaleagaga sa latou mauaina ma le uiga o meaalofa taitasi. Pe a manaomia, faamatala “o le upu o le poto” (fuaiupu 8) e faasino i le faamasinoga lelei ma le faaaogaaga talafeagai o le iloa; o le “upu o le malamalama” (fuaiupu 8) e faasino i le malamalama i le Atua ma Ana tulafono; “suega o agaga” (fuaiupu 10) e faasino i le iloaina o le moni mai mea e le moni ma le iloaina o le lelei ma le leaga i isi; ma “gagana eseese” (fuaiupu 10) e faasino i le tomai e tautala ai i gagana ese po o gagana e le iloa.

  • E aoga faapefea nei meaalofa faaleagaga i fanau a le Atua?

Tau i ai o meaalofa faaleagaga o loo taua patino i tusi paia ua na o ni nai meaalofa o le mau meaalofa e mafai ona tatou maua e ala i le Agaga.

  • O a isi meaalofa e mafai ona tatou maua e ala i le Agaga Paia?

  • O a meaalofa faaleagaga ua e matauina i tagata o lou aiga, uo, ma tagata o lau vasega?

  • O le a se mea e mafai ona tatou fai ina ia tatou iloa ai a tatou meaalofa faaleagaga? (Fesili i le Tama Faalelagi i le tatalo ma ia maua ma suesue o tatou faamanuiaga faapeteriaka.)

Valaaulia le vasega e mafaufau i meaalofa faaleagaga ua tuuina atu ia i latou ma pe mafai faapefea ona latou manuia ai ma faaaogaina e faamanuia ai isi.

1 Korinito 12:12–31

O meaalofa a le Agaga ua tuuina mai e faamanuia ai tagata uma o le Ekalesia.

Tofi ni tagata se toafa e o mai i le laupapa. E aunoa ma le faailoa atu i le isi vaega o le vasega, tofi i tagata taitasi o nei tamaiti se tasi o upu nei: vae, lima, taliga, ma le mata. Faatonu tagata taitasi e tusi se ata o lana upu i le laupapa, ma fai i le vasega e mate pe o le a le mea o tusia e tagata taitasi. A uma ona faailoa sao mai e le vasega ata taitasi, valaaulia tagata e toe foi i o latou nofoaga. Fai i le vasega e mafaufau i vae, lima, taliga, ma mata pe faapefea ona saofaga i le galuega e faia e le tino.

  • Pe i ai se taimi na e faamanualia ai sina vaega itiiti o le tino, e pei o se tama tamailima, nifo, po o se tamatamaivae? Na faapefea e si na manua itiiti ona aafia ai nai feau faigofie o le aso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 12:12–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na faatusa i ai e Paulo le tino ma ona itutino.

  • O le a le mea na faatusa i ai e Paulo le tino ma ona itutino? (O le Ekalesia a Iesu Keriso ma ona tagata.)

Tusi le mau faasino lenei i luga o le laupapa.

1 Korinito 12:15–22, 25–30

Na faapefea ona faatusa e Paulo le tino i le Ekalesia?

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Fai i vaega taitasi e faitau faatasi le 1 Korinito 12:15–22, 25–31, ma vaavaai mo ni auala sa faatusa ai e Paulo tagata o le Ekalesia i itutino o le tino. Atonu e te manao e fautuaina le vasega e vaavaai mo mea na aoao atu e Paulo e uiga i le tino ma ona itutino a o lei faailoa mai pe na faapefea ona ia faatusa ia itutino o le tino i tagata o le Ekalesia. A uma ua lava se taimi, fai i tamaiti e lipoti mai mea sa latou maua.

  • Aisea e te manatu ai sa talanoaina e Paulo ia matafaioi a tagata taitasi o le Ekalesia ina ua faatoa uma ona ia tusi e uiga i meaalofa faaleagaga?

  • O a popolega atonu o i ai i tagata o le Ekalesia i aso nei e mafai ona foia i aoaoga a Paulo e uiga i tagata o le Ekalesia e pei o itutino o le tino?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le faatusatusaga a Paulo o tagata o le Ekalesia i itutino o le tino? (E ono faailoa mai e tamaiti ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le mataupu faavae lenei: A o tatou faaaogaina a tatou meaalofa faaleagaga tulaga ese e auauna atu ai i isi, e mafai ona tatou faamalosia le Ekalesia. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

Faasino i le ata o le maa na faaalia i le amataga o le lesona.

  • E faapefea ona pei i tatou o ni tagata o le Ekalesia o siepi eseese o i lenei maa? (E tulaga ese i tatou taitasi, ma e taua sa tatou matafaioi po o fea lava le mea e tofia i tatou e le Alii e galulue ai. Pe a tatou tuufaatasia a tatou meaalofa ma tomai e auauna atu ai i le Alii, e manuia le Ekalesia atoa. O mea tatou te faia e taua ma e mafai ona fesoasoani e faataunuu ai le galuega a le Ekalesia.)

  • O faapefea ona e vaaia lou aiga; se seminare, Aoga Sa, Tamaitai Talavou, poo se vasega a le perisitua; po o se uarota po o se paranesi ua faamalosia e ala i meaalofa faaleagaga a ona tagata?

Fai i le vasega e mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaogaina a latou meaalofa faaleagaga e faamalolosia ai le Ekalesia ma faamanuia ai olaga o isi. Tau i ai le fautuaga a Paulo o loo tusia i le 1 Korinito 12:31e “naunau i meaalofa e sili.” (Faamatala o le naunau i lenei fuaiupu o lona uiga ia “saili ma le naunautai” [1 Korinito 12:31, vaefaamatalaga a].)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e saili ai ma le naunautai “meaalofa silisili” a le Agaga (tagai foi MF&F 46:8–9)?

Faailoa atu lau molimau ma le lotofaafetai mo meaalofa faaleagaga, ma fautuaina le vasega e saili ma le naunautai mo, ma faaaoga a latou meaalofa faaleagaga e auauna atu ai i isi ma faamalosia le Ekalesia.

Iunite e Sosoo Ai (1 Korinito 152 Korinito 7)

Fai tamaiti e mafaufau i fesili nei a o latou suesueina le isi iunite: Aisea na taua ai e le Aposetolo o Paulo le papatisoga mo e ua maliliu? O ai o le a toetu? O le a le mamalu o loo faatalitali i se tagata e toetu? Pe o le a maua ea e tagata e toetutu mai le mamalu e tasi? Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i mea latou te maua ai le faamoemoe, aemaise pe a latou feagai ma le faanoanoa, toilalo, po o mala. Faamatala i le iunite e sosoo ai o le a latou aoao ai i aoaoga faavae ma mataupu faavae mai aoaoga a Paulo i le Au Paia i Korinito ia e mafai ona latou maua le filemu ma le faamoemoe.