2009
‘Oku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí ni
Nōvema 2009


‘Oku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí ni

ʻOku mau fakaʻamu ke maʻu ʻe he kāingalotu tokolahi taha ʻe ala lavá, ʻa e faingamālie ke nau ʻalu ki he temipalé ʻo ʻikai fai ha fuʻu fefonongaʻaki lōloa ki ai.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou talitali lelei ʻa kimoutolu kotoa pē ʻi heʻetau kamata ʻa e Konifelenisi Fakavaeuataʻu ko ʻeni Hono 179 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhi ko e kuonga ʻoku tau moʻui aí—ko ha kuonga ʻo e fakalakalaka fakatekinolosiá ʻo lava ai ke mau lea atu kiate kimoutolu ʻi he funga ʻo e māmani. ʻI he tuʻu atu ʻa e Kau Taki Māʻolungá mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú ʻi heni he Senitā Konifelenisí ʻi Sōleki Sití, ʻe aʻutaki atu homau leʻó kiate kimoutolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo kau ai ʻa e letioó, televīsoné, satelaité pea mo e ʻInitanetí. Neongo te mau lea faka-Pilitānia atu, ka te mou fanongo mai ʻi ha lea fakafonua ʻe kehekehe ʻe 92.

Talu mei heʻetau fakataha ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu ní, kuo mau fakatapui ai ʻa e Temipale Moʻunga ʻAkuila ʻIutaá ʻi Soatani Saute ʻi ʻIutā. Ne fakahoko he vahaʻa ʻo e fakatapui ko ʻeni ʻo e Temipale Tuleipa ʻIutaá ʻi Māʻasí pea mo e Temipale Moʻunga ʻAkuila ʻIutaá ʻi ʻAokosí, ha polokalama fakafonua pō ʻe ua naʻe kau ki ai e toʻu tupu mei he ongo vāhenga fakatemipalé ni. Naʻe kau ʻi he ngaahi faivá ʻa hono toe fakamanatu ʻo e tukufakaholo fisifisimuʻa ʻo ʻIutaá ʻo fakafou ʻi he hivá mo e tauʻolungá pe hulohulá. Naʻe fakafuofua ki ha toʻu tupu ʻe toko 14,000 ne nau kau atu ki he ongo pō ko iá.

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻetau langa temipalé. ʻOku mau fakaʻamu ke maʻu ʻe he kāingalotu tokolahi taha ʻe ala lavá, ʻa e faingamālie ke nau ʻalu ki he temipalé ʻo ʻikai fai ha fuʻu fefonongaʻaki lōloa ki ai. ʻI he funga ʻo e māmaní, ko e peseti ʻe 83 ʻo hotau kāingalotú ʻoku nau nofo ʻi loto ʻi he maile ʻe 200 (320 kilomita) ʻo ha temipale. ʻE hokohoko atu e tupulaki ʻa e peseti ko iá ʻi heʻetau langa ha ngaahi temipale foʻou ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ha temipale ʻe 130 ʻoku lolotonga ngāue ʻaki pea kuo fanongonongo pe lolotonga langa ha temipale ʻe 16. ʻOku ou fiefia foki he fanongonongo atu ha toe ngaahi temipale ʻe 5 ʻa ia kuo maʻu honau kelekele pea ʻe langa ia ʻi he ngaahi māhina mo e taʻu ka hokó ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: Pilikihami Siti ʻi ʻIutā; Konisepisioni ʻi Silei; Fotaleisa ʻi Palāsila; Footi Lotateila ʻi Fololita; pea mo Saipolo ʻi Siapani.

ʻOku laui miliona e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he temipalé he taʻu taki taha ko e fakafofongaʻi siʻotau ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá. ʻOfa ke tau hokohoko faivelenga atu hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ko iá maʻanautolu ʻoku ʻikai ke nau siʻi lava ʻo fai iá. ʻOku ou manako ʻi he lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo fekauʻaki mo e ngāue tokoni ʻi he temipalé pea mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili ʻa e moʻui fakamatelié. Naʻá ne pehē, “ ʻOku fakafou ʻi heʻetau ngāue ʻo fakafofongaʻi kinautolú ʻa hono veteange ʻo e ngaahi sēini ʻo e pōpulá meiate kinautolu pea mōlia atu mo e fakapoʻuli ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú kae lava ke ulo atu ʻa e māmá kiate kinautolu pea nau fanongo ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ki he ngāue kuo fai kiate kinautolu ʻe honau [kakai] ʻi hení, pea te nau fiefia ʻi hoʻomou fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení.”1

Siʻi kāinga, ʻoku hokohoko atu e tupulaki ʻa e Siasí, talu mei hono fokotuʻu ʻi he taʻu ʻe 179 kuohilí. ʻOku fakautuutu he taʻu kotoa pē ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻokú ne liliu ʻenau moʻuí pea ʻoku mafola atu ia ki he funga ʻo e māmaní ʻi he fekumi ʻetau kau faifekaú ki he niʻihi ʻoku fekumi ki he moʻoni ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mau kole atu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakamaheni ki he kau ului foʻoú, tokoni kiate kinautolu pea takatakaiʻi kinautolu ʻaki ʻa e ʻofa mo tokoni ke nau ongoʻi lata.

ʻOku ou kolea ke kei hokohoko atu hoʻomou tuí mo hoʻomou lotua ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku kei fakangatangata pea ʻikai ngofua ke tau malangaʻi tauʻatāina ai ʻa e ongoongoleleí he taimi ní. ʻE lava ke hoko ha ngaahi mana ʻi heʻetau fai iá.

Ko ia ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau loto vēkeveke atu ke fanongo ki he ngaahi pōpoaki ʻe fai mai he ʻaho ʻe ua ka hokó. Ko kinautolu te nau lea aí, kuo nau feinga ke maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino fakalangi ʻi heʻenau teuteu ʻenau ngaahi pōpoakí. Kuo ueʻi kinautolu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ke nau lea ʻakí. ʻOku ou lotua ke fakafonu ʻa kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo mo akó ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1916, 6.