2009
Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie
Nōvema 2009


Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie

ʻI hoʻo fakahoko tokanga ia ʻo fakafou ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea ongongofua ki he ngaahi ongo ʻe hoko maí, te ke maʻu ai ha tataki fakalaumālie.

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

Talu mei he tukuʻau mai ʻa e ngaahi kuongá, mo e maʻu ʻe ha tokolahi ha tākitala ʻoku ʻaonga ke fakalelei ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí, ʻaki ʻenau muimui ki he founga naʻe hanga ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ‘o fakaleleiʻi ‘enau ngaahi palopalema tatau pē. ʻOku vave ʻaupito e liliu e ngaahi tūkunga ʻo e māmaní he ʻahó ni, ko ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa maʻu ai ʻa e foʻi founga ko ʻení.

ʻOku ou fiefia fakatāutaha foki ʻi he moʻoni ko ia ʻokú ne fakatupu ha tūkunga ʻe fie maʻu ai ke tau fakafalala ange ki he Laumālié ke ne tākiekina kitautolu ʻi he ngaahi feliliuaki ʻo e moʻuí. Ko ia ai, ʻoku tataki kitautolu ke tau fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie fakatāutaha ʻi he ngaahi fili mahuʻinga ʻo e moʻuí.

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakalahi ai hano malava ke tataki koe ki he ngaahi fili totonú ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakafalala ki ai ʻa e fetuʻutaki fakalaumālié? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻā vahevahe te ne lava ʻo taʻofi e faʻahinga fetuʻutaki ko iá, ʻa ia ʻe fie maʻu ke ke fakaʻehiʻehi mei aí?

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Sione Teila ʻo pehē: [“Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita kiate au ʻi he taʻu ʻe fāngofulu tupu kuohilí: ʻ ʻE Misa Teila, kuó ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Muimui leva he taimí ni ki he tākiekina ʻa e Laumālie ko iá pea te ne tataki koe ki he moʻoni kotoa pē, kae ʻoua leva kuo hoko ia ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e maʻu fakahaá ʻi hoʻo moʻuí.’] Naʻá ne tala mai leva ke ʻoua naʻá ku teitei tuʻu hake ʻi he pongipongí ʻoku teʻeki ai ke u punou he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fakatapui au kiate ia ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá.”1

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní te mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa pea ʻe fie maʻu ke mou fai ha ngaahi fili ʻe mahulu hake ia ʻi he meʻa totonu te mou lava ʻo fili ki aí. ʻI Heʻene palani ʻo e fiefiá, naʻá Ne fakakau mai ai ha founga ke tokoniʻi koe ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fili ko ia te ke fai ʻi hoʻo moʻui fakamatelié. ʻE hoko mai ʻa e tokoni ko iá kiate koe ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hao tataki fakalaumālie. Ko ha mālohi, ʻoku mahulu ange he meʻa te ke lavá, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvani ʻofá ke ke fakaʻaongaʻi maʻu pē ke ke nonga mo fiefia ai.

ʻOku ou tui lahi ʻoku ʻikai ha founga pe hala faingofua ia ʻe lava ke vave ai hoʻo taukei hano tataki koe ʻe he leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻamanaki atu ʻetau Tamaí ke ke ako ki he founga ke maʻu ai ʻa e tokoni fakalangi ko iá, ʻaki hoʻo fakahaaʻi hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoni ko Sīsū Kalaisí. Kapau naʻá ke talitali kole ʻataʻatā pe ke maʻu ha tataki fakalaumālie taʻe te ke ngāueʻi ia, te ke hoko ai ʻo vaivai mo fakafalala lahi ange kiate Kinaua. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻe hoko mai ha tupulaki fakatāutaha mahuʻinga ʻi hoʻo faifeinga ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe tākiekina ai koe ʻe he Laumālié.

Ko e ngāue ko ia ʻe hā ngali fakapipiko he kamataʻangá, ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene toe faingofua angé ʻi hoʻo feinga maʻu pē ke ʻiloʻi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko hoʻo falala ko ia ki he fakahinohino ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ʻalu pē ke toe mālohi ange. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko hoʻo aʻusia ko ia mo ola lelei hono tākiekina koe ʻe he Laumālié, ʻe toe pau ange ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, ʻi hoʻo fakafalala ki he meʻa ʻokú ke mamata mo fanongo pē ki aí.

ʻOku ʻi ai ha fua ʻe ua ʻo e tuʻunga fakalaumālie. Ko e ʻuluakí ko e ueʻi fakalaumālié ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Ko hono uá ko e mālohi pe ivi ke fai iá. ʻOku fengāueʻaki fakataha ʻa e ongo mālohi ko ʻení. Ko e ʻuhinga ia naʻe malava ai ʻe Nīfai ʻo pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”2 Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fono fakalaumālie naʻe fakatefito ai ʻa e tataki fakalaumālié pea mo e mālohí. ʻIo, ʻoku tali mai ʻe he ʻOtuá ʻa e lotú mo ne ʻomi ha fakahinohino fakalaumālie, ʻo kapau te tau moʻui talangofua mo ngāue ʻaki ʻetau tui kiate Iá.

Te u vahevahe atu he taimí ni ha meʻa ne hoko ʻa ia ne akoʻi ai au ʻi he founga ke maʻu ai ha tataki fakalaumālié. ʻI ha Sāpate ʻe taha ne u ʻalu ai ki ha fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha kolo lea faka-Sipeini ʻi Mekisikou Siti. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e faifeinga ʻa ha taki lakanga fakataulaʻeiki loto fakatōkilalo Mekisikou, ke ne akoʻi mai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻe ʻi he lēsoní. Ne u fakatokangaʻi ʻene feinga mālohi ke vahevahe mai ki he kau mēmipa ʻi heʻene kōlomú, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia naʻá ne mahuʻingaʻia lahi aí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe mahuʻinga fau ia ki he kau tangata naʻe ʻi aí. Naʻe hā mei hono ʻulungāangá ha fakamoʻoni ʻo ʻene ʻofa haohaoa ki he Fakamoʻuí pea mo e niʻihi naʻá ne akoʻí.

Naʻe hanga ʻe heʻene loto fakamātoató, taumuʻa haohaoá mo ʻene ʻofá, ʻo tuku ke fakafonu e lokí ʻe ha mālohinga fakalaumālie. Naʻe ongo moʻoni ia kiate au. Naʻe kamata leva ke u maʻu ha ngaahi ongo fakatāutaha ʻo fakalahi atu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he faiako loto fakatōkilalo ko iá. Naʻe fakatāutaha pea fekauʻaki ia mo hoku fatongia ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe hoko mai ia ko ha tali ki heʻeku faifeinga fuoloa ʻi he faʻa lotu ke u ako ʻení.

ʻI he hoko mai ʻa e ueʻi taki taha, ne u tohiʻi fakalelei ia. ʻI he founga ko ʻení, naʻe foaki mai ai kiate au ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ne u fuʻu fie maʻu kae lava ke u hoko ai ko ha tamaioʻeiki lelei ange ʻa e ʻEikí. ʻOku toputapu ʻa e fakaikiiki ʻo e fetuʻutaki ko iá, ʻo hangē ha tāpuaki fakapēteliaké pea naʻe fakataumuʻa ia kiate au fakatāutaha. Naʻe ʻomi kiate au ha ngaahi tataki pau, fakahinohino mo ha ngaahi talaʻofa tukupau kuó ne fai ha liliu ʻaonga ki heʻeku moʻuí.

Ne u ʻaʻahi kimui ange ai ki ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻi homau uōtí, ʻa ia naʻe fakahoko e lēsoní ʻe ha faiako poto. Naʻe fehangahangai ia mo e meʻa ne hoko kiate au ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí. Hangē kiate au naʻe fili pē ʻe he faiakó ia ha ngaahi fakamoʻoni taʻepau pea mo ha ngaahi sīpinga ngalikehe ke fakatātaaʻi ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e lēsoní. Naʻe ongo mālohi kiate au naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he faiakó ia ʻa e faingamālie fakafaiako ko ʻení ke ne ʻai ke mālieʻia ʻa e kalasí ʻi he lahi ʻo ʻene ʻiló. Ka naʻe hangē naʻe ʻikai feinga ia ke ne fakahoko mai e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻo tatau mo e taki lakanga fakataulaʻeiki loto fakatōkilaló.

Ne u toe maʻu ai ha ngaahi ongo mālohi ʻaupito. Naʻá ku tohiʻi kinautolu. Naʻe kau he pōpoaki makehe ko iá ha faleʻi ki he founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha meʻangāue lelei ange ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻe lahi fau e ngaahi ongo fakatāutaha ne u maʻú pea ne u ongoʻi naʻe ʻikai taau ke hiki kinautolu ʻi he lolotonga ʻo e kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. Ne u fekumi ki ha feituʻu fūfūnaki ange, ke hoko atu ʻeku hiki ʻa e ngaahi ongo ne hū mai ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó, ki he tonu taha ne u lavá. Hili hono hiki ʻo e ongo mālohi taki taha, ne u fakalaulauloto leva ki he ngaahi ongo ne u maʻú ke fakapapauʻi pe naʻe tonu koā ʻeku hiki kinautolú. Ko hono olá, ne u fai ha fanga kiʻi liliu siʻi ki he meʻa ne u hikí. Ne u ako leva honau ʻuhingá mo fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻeku moʻuí.

Hili iá ne u lotu ʻo vakaiʻi mo e ʻEikí ʻa e meʻa ne u fakakaukau ne akoʻi kiate au ʻe he Laumālié. ʻI heʻeku maʻu ko ia ha ongoʻi nongá, ne u fakamālō kiate Ia ʻi he tataki naʻe ʻomai kiate aú. Naʻe ongo mālohi kiate au ke u fehuʻi ange, “Naʻe toe ʻi ai nai ha meʻa ke talamai?” Ne u maʻu ha toe ngaahi ongo makehe pea ne u toe fai pē ʻa hono hiki ʻo e ngaahi ongo ko iá peá u fakalaulauloto mo lotu ke fakapapauʻi ia. Ne toe ueʻi au ke u fehuʻi ange, “ ʻOku toe ʻi ai nai ha meʻa ke u ʻilo ki ai?” Pea naʻe ʻi ai. ʻI he fakaʻosinga ʻo e meʻa fakamuimui mo toputapu taha ko iá ke u aʻusiá, ne u maʻu ai ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahinohino pelepelengesi, mahino mo fakatāutaha taha kuó u maʻu ʻi he moʻuí ni. Kapau naʻe ʻikai ke u tali mo hiki ʻa e ngaahi ueʻi ne u fuofua maʻú, pehē naʻe ʻikai ke u mei maʻu mo e fakahinohino fakamuimui mo mahuʻinga tahá.

ʻOku ʻikai ko au pē kuó u aʻusia ʻa e meʻa ko ia ne u fakamatalaʻi atú. ʻOkú ne fālute ha ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻo kau ki he fetuʻutaki ʻa e ʻEikí mo ʻEne fānau ʻi he māmaní. ʻOku ou tui he ʻikai lava ke ke ongoʻi e fakahinohino mahuʻinga taha mo fakatāutaha ʻa e Laumālié ʻo kapau he ʻikai ke ke tali leva ki ai mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ueʻi naʻá ke fuofua maʻú.

ʻOku hoko mai e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ko e tali ki ha lotu tautapa pe fakatuʻupakē ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí kiate koe ʻa e moʻoní he taimi ʻoku ʻikai ke ke fekumi vēkeveke ai ki aí, ʻo hangē ko e taimi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai kae ʻikai ke ke ʻiloʻí. Ka he ʻikai ke fakamālohiʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke ako. Kuo pau ke ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí ke fakamafaiʻi ʻaki e Laumālié ke ne akoʻi koe. ʻI hoʻo fakahoko ʻa e tōʻonga moʻui ko ʻení, te ke toe ongoʻingofua ange ai ʻa e tataki fakalaumālie ʻe fakahoko atú. Pea ʻi he hoko mai ʻa e tataki fakalaumālie ko iá, ʻe faingofua leva ke ke ʻiloʻi ia, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ia ʻi ha taimi naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai.

ʻE lava ke ikunaʻi pe fakafeʻātungiaʻi ʻa e tākiekina fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he ngaahi ongo mālohi, hangē ko e ʻitá, tāufehiʻá, holí, manavasiʻí pe hīkisiá. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e faʻahinga mālohi ko iá, ʻoku hangē ia ko haʻate feinga ke te ifoʻia ʻi hono kai ʻo ha foʻi kālepi, lolotonga haʻate kai polo fifisi. ʻOkú ke fakatou maʻu e ifo ʻo e ongo meʻakai ko iá, ka ʻoku mālohi ange ʻaupito e tahá he tahá. Ko e founga tatau pē ʻoku hanga ia ʻe he ngaahi ongo mālohí ʻo lolomi ʻa e ngaahi ueʻi pelepelengesi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku hoko ʻa e angahalá ko ha meʻa ʻoku fakapōpula; holoki moʻui; fakatupu maumau; fakamate ki hoto laumālié, lotó mo e ʻatamai leleí; fakakuihi ʻa e moʻoní; fakaʻauha hoto ʻatamaí, sinó mo e laumālié. Ko e angahalá ko ha ʻātakai fakatupu ʻauha. Kapau he ʻikai ke mapuleʻi, te ne hanga ʻo maʻunimā kita. ʻOku ikunaʻi ia ʻaki ʻa e fakatomalá mo e anga māʻoniʻoní.

ʻOku ou ʻoatu ha fakatokanga. ʻOku poto ʻaupito ʻa Sētane ʻi hono taʻofi ʻo e fetuʻutaki fakalaumālié ʻaki ʻene fakalotoʻi ʻa e kakaí, ʻo fakafou ʻi he ʻahiʻahí ke nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻoku fakavaʻe ʻaki ʻa e fetuʻutaki fakalaumālié. ʻOkú ne lava ʻo fakalotoa ha niʻihi ke nau pehē he ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga fakahinohino pehē mei he ʻEikí.

Kuo taukei ʻa Sētane ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa hono mālohi tohoaki ʻo e ponokalafí ke fakangatangata ʻaki hotau mālohi ke tākiekina kitautolu ʻe he Laumālié. Kuo hanga ʻe he taʻau ʻo e ponokalafí ʻi hono ngaahi fōtunga palakū, fulikivanu mo fakaʻauha kotoa pē, ʻo fakatupu ha ngaahi mamahi lahi, faingataʻaʻia, loto mamahi mo ne fakaʻauha ha ngaahi nofo mali. Ko e taha ia ʻo e ngaahi mālohi fakatupu malaʻia taha ʻi he māmaní. Pea ʻoku tatau ai pē pe ʻoku fakafou mai ʻi ha laʻi pepa, heleʻuhila, televīsoné, hiva taʻe tāú, talanoa fakalielia ʻi he telefoní pe ko hano lomiʻi ʻo ha komipiuta, ka ʻoku fuʻu mālohi fau mo lava ke maʻunimā ha taha ʻe he ponokalafí pea ʻoku fakatupu ʻauha moʻoni. ʻOku hanga ʻe he meʻangāue ko ʻeni ʻa Lusifaá ʻo holoki ʻa e ʻatamaí pea mo e lotó pea mo e moʻui ʻa ha taha pē ʻokú ne fakaʻaongaʻi ia. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau fihia ʻi heʻene tauhele fakatupu tohoaki mo fakamamahí, pea nau kei nofo pē aí, te nau pōpula ki hono mālohi angaʻuli mo fakatupu ʻauhá. Ki ha tokolahi, he ʻikai lava ke ikunaʻi e pōpula ko iá kae ʻoua kuo ʻi ai ha tokoni. ʻOku ongo maheni ʻaupito ʻa hono sīpinga fakalilifú. ʻOku kamata ʻaki ia ha fieʻilo ʻoku tafunaki ʻe hono fakatupu ʻo e ongo ko iá pea fakatonuhiaʻi ia ʻe he kumi ʻuhinga ko e taimi ʻe fai fūfūnaki aí, he ʻikai fakatupu maumau ia ki ha taha. Pea ʻi he taimi ʻoku tau moʻulaloa ai ki he foʻi loi ko iá, ʻoku ʻalu leva ke toe kovi ange hono fai iá ʻo lahi ange hono fakatupu ʻo e ngaahi ongo ko iá, kae ʻoua kuo hanga ʻe he tauhelé ʻo pukeʻi koe pea iku ia ki hano puleʻi fakaʻaufuli kita ʻe ha tōʻonga moʻui angaʻuli mo fakapōpula.

Ko e kau atu ko ia ki ha faʻahinga founga ʻo e ponokalafí, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau siokitá. ʻE lava fēfē ʻe ha tangata, tautautefito ki ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki, ke ne taʻefakakaukauʻi ʻa e maumau fakaeloto mo fakalaumālie ʻe hoko ki he kakai fefiné, tautautefito ki hono uaifí, ʻaki e tōʻonga fulikivanu ko ʻení?

Naʻe talamai ʻe Nīfai e ueʻi fakalaumālie ko ʻení, “Pea te ne [ko e tēvoló] fakafiemālieʻi … pea kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano, … pea ʻokú [ne] kākaaʻi ʻa honau laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli.”3

Kapau ʻokú ke kau atu ki he ponokalafí, fai ha tukupā ʻe tuʻuloá he taimí ni ke ikunaʻi ia. Fekumi ki he potu ʻoku lōngonoa; lotu fakamātoato ki ha tokoni mo ha poupou. Faʻa kātaki pea talangofua. ʻOua naʻá ke loto foʻi.

ʻE ngaahi mātuʻa, mou tokanga he ʻe lava ke kamata kei siʻi pē ʻa e pōpula ki he ponokalafí. Ngāue leva ke taʻofi haʻane hoko ha meʻa fakamamahi pehē. ʻE kau palesiteni fakasiteiki mo e kau pīsope, mou lea fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e palakū ko ʻení. Fakaafeʻi ha taha ʻokú ke fakakaukau kuo maʻunimā ia ke ne ʻalu atu kiate koe ke maʻu ha tokoni.

He ʻikai faingofua ke tohoakiʻi ʻa e tokotaha ko ē ʻoku fakavaʻe ʻaki ʻene moʻuí ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui paú mo ne tukupā ʻe tuʻuloa ʻene talangofua ki aí. Ko e tokotaha ngeia ia kapau ʻokú ne palakūʻia ʻi he angahala mamahí mo ne feinga maʻu pē ke mapuleʻi ia taʻefakalotoa ʻe ha taha kehe. ʻE faingofua ange ʻa e fakatomalá ki he tokotaha peheé. Ko e ongoʻi fakameʻapangoʻia hili hono fai ʻo ha fehālākí, ko ha kelekele lelei ia ʻe lava ke matala ai ʻa e fakatomalá.

Faʻa kātaki ʻi hoʻo feinga ke fakahaohaoaʻi hoʻo malava ke tākiekina koe ʻe he Laumālié. ʻI hoʻo fakahoko tokanga ia ʻo fakafou ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea ongongofua ki he ngaahi ongo ʻe hoko maí, te ke maʻu ai ha tataki fakalaumālie. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe lava ke lea atu ʻa e ʻEikí, ki ho ʻatamaí mo ho lotó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo pē ʻe faʻa hoko ia ko ha ngaahi ongo angamaheni. ʻE hoko mahino mo pau mai ʻa e fakahinohino ko iá he taimi ʻe niʻihi, ko ia ʻe lava ke ke tohiʻi ia, ʻo hangē ʻoku tala-kae-tohi fakalaumālie atú.4

ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato atu, ʻi hoʻo lotu ʻaki e kotoa ʻo ho laumālié ʻi he loto fakatōkilalo mo houngaʻiá, ʻe lava ke toutou tākiekina koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe lava ke ke ako fakatāutaha mo ke ʻiloʻi lelei e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono tākiekina koe ʻe he Laumālié. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke tataki koe ʻe he Laumālié ke ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí mo ke maʻu ha nonga mo ha fiefia lahi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. John Taylor, The Gospel Kingdom, ed. G. Homer Durham (1943), 43–44.

  2. 1 Nīfai 3:7.

  3. 2 Nīfai 28:21.

  4. Vakai, T&F 8:2.