2009
Piki Maʻu
Nōvema 2009


Piki Maʻu

Kuo teʻeki ke liʻaki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau moʻui fakamatelié. Kuó Ne ʻosi ʻomai ʻa e “ngaahi nāunau maluʻi” kotoa pē ʻoku tau fie maʻú ke tau lava ʻo foki hake kiate Ia.

ʻĪmisi
Ann M. Dibb

ʻOku ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e kiʻi ongoongo nounou ʻi he nusipepa fakalotofonuá, ʻa ia naʻá ne kaihaʻasi ʻeku tokangá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí: “Ne mate ha toko fā pea fakahaofi ha kau ngāue ʻe toko fitu hili ia ʻenau piki maʻu ki he lalo hala fakakavakava Sā Katalina ʻi ʻOnateleō [Kānata] ʻa ia ʻoku fute ʻe 125 (mita ʻe 38) hono māʻolungá, hili ia ha holo ʻa e tuʻunga naʻa nau ngāue aí” (“News Capsules,” Deseret News, June 9, 1993, A2).

Naʻe fakaofo pea ʻoku kei fakaofo pē kiate au ʻa e kiʻi talanoa nounou ko ʻení. Hili ʻeku lau e kiʻi ongoongó naʻá ku telefoni ki haku kaungāmeʻa naʻe nofo ʻi Sā Katalina. Naʻá ne fakamatala mai naʻe vali ʻe he kau ngāué ʻa e Hala Fakakavakava Kāteni Sití ʻi ha taʻu nai ʻe taha pea naʻe toe pē ha uike ʻe ua pea kakato ʻa e ngāué he taimi ne hoko ai e fakatuʻutāmakí. Hili e fakatāmaki ne hokó, ne fehuʻi ai ki he kau pulé pe ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ʻi ai ai ha nāunau maluʻi ʻa e kau tangatá ni. Naʻe faingofua pē ʻa e talí: naʻe ʻosi ʻi ai ʻa e nāunau ʻa e tokotaha ngāue taki taha; ka naʻa nau fili ke ʻoua ʻe tui ia. Hili e holo ʻa e tuʻungá, naʻe piki ʻa e niʻihi ne moʻuí ʻi ha konga ukamea ʻinisi ʻe taha (senitimita ‘e 2.5) pea nau tuʻu ʻi ha funga pamu ʻinisi ʻe valu (senitimita ‘e 20) ʻi ha houa nai ʻe taha kimuʻa pea toki aʻu mai e timi fakahaofi moʻuí kiate kinautolu. Naʻe pehē ʻe ha taha ne hao moʻui, naʻá ne fakakaukau lahi ki hono fāmilí lolotonga ʻene piki maʻu ki he hala fakakavakavá. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou fakamālō pē ki he ʻEikí ko ʻeku ʻi heni ʻi he ʻaho ní… . ʻOku ou talaatu, naʻe fakailifia moʻoni” (‘i he Rick Bogacz, “Skyway Horror” fai ʻe Rick Bogacz, Standard, June 9, 1993).

ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke ako mo fakafehoanaki ki ai ʻi he fakatamaki ko ʻeni ne hokó. Neongo ko e tokolahi ʻo kitautolu he ʻikai te tau teitei fehangahangai mo e ngaahi fakatamaki fakalilifu peheni ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá, ka ʻoku ongoʻi ʻe hatau tokolahi ʻoku tau foua ha taimi fakailifia moʻoni ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí.

Mahalo te tau ongoʻi ʻoku tau piki ki ha meʻa ʻoku hangē ha konga ukamea ʻinisi ʻe taha. ʻOku ʻikai faingofua ʻa hotau tuʻunga fakamatelié pea ʻoku ʻikai ke taimi nounou ia. Kuo tāpuekina kitautolu ke tau haʻu ki he māmaní pea maʻu ha sino fakamatelie. Ko e moʻuí ni, ko hotau faingamālie ia ke fakahā mo fakaʻaongaʻi ai ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí (vakai, ʻĒpalahame 3:25). ʻE lava ke tau fili ke muimui ki he palani taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní ki hotau fakamoʻuí (vakai, Seilomi 1:2; ʻAlamā 42:5; Mōsese 6:62) mo e huhuʻí (vakai, Sēkope 6:8; ʻAlamā 12:25; 42:11), pe ko ʻetau feinga ke kumi pē hotau halá. Te tau lava ʻo talangofua pea tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú, pe ko ʻetau lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi nunuʻa ʻa ia kuo pau ʻe muimui maí.

Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻoku ʻi ai foki haʻatau ngāue mo e fatongia ʻoku fakatuʻutāmaki hono fakamatalaʻí. Kuo pau ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Mahalo te tau aʻusia ʻa e taʻelatá, mole ʻa e vā fakakaumeʻá, mole falalá, ʻahiʻahí, maʻunimaá, fakangatangata hotau sino fakamatelié pe ko e mole ʻo ha ngāue ʻoku fuʻu fie maʻu. Mahalo ʻoku tau fehangahangai mo e loto mamahí koeʻuhí ko e ʻikai aʻusia ʻetau ngaahi ʻamanaki mo e fakaʻānaua māʻoniʻoní ʻo fakatatau mo e taimi ʻoku tau loto ki aí. Mahalo te tau fehuʻia ʻa e ngaahi meʻa te tau lava ʻo faí pea manavasiʻi ʻi he ʻikai ke tau ikuna ʻo aʻu ki hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasi mo fakafāmilí. Ko e ngaahi faingataʻa mo e fakatuʻutāmaki ʻoku tau feʻao mo ia ʻi he ʻaho ní, kau ai hono tali lelei pē ʻe he sosaietí ʻa e fai angahalá, kuo kikiteʻi ia ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau palōfita ʻo onoʻahó. ʻOku moʻoni mo fakalilifu ia ʻo tatau tofu pē mo haʻate tō mei ha hala fakakavakava fute ʻe 125 (mita ʻe 38), ko e mate kuo pau.

ʻOku ʻikai ke u haohaoa. ʻOku ou fekuki mo e ngaahi faingataʻa tatau. ʻA kitautolu kotoa. ʻOku ou ʻilo ʻoku hoko mai kiate kitautolu kotoa maʻu pē ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí pea mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ou tui tatau mo e tangata ngāue naʻe piki maʻu ki he konga ukameá ʻi heʻene vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he fakatamaki ko ʻení ʻo pehē: “ ʻOku ou talaatu, naʻe fakailifia moʻoni.”

Kaekehe, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ha ngaahi talanoa ʻi he folofolá fekauʻaki mo ha niʻihi naʻe moʻui ʻi he fiefia haohaoa mo ʻikai aʻusia e ʻahiʻahi ʻa e filí. ʻOku tau ako mo tupulaki ʻi hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻá ʻi he tuí, vilitaki faivelengá mo e moʻui angatonu fakatāutahá. Kuo fakamālohia au ʻe he falala taʻeveiveiua ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki heʻetau Tamai Hevaní mo kitautolú. Naʻá ne pehē: “Manatu ʻoku ʻi ai hoʻomou totonu ki he ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai [Hēvaní] ʻi he ngāué ni. Naʻe ʻikai te Ne uiuiʻi kimoutolu ki homou fatongiá ke mou fakahoko toko taha pē ia taʻe ʻi ai ha fakahinohino, kae fakafalala pē ki ha monū ʻe hoko. Ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e poto ʻoku mou maʻú, ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngāue mateakí, pea te Ne liliu hoʻomou ngaahi vaivaí ke hoko ko e mālohinga. Kuó Ne talaʻofa: ‘Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu’ ” (“Suka Pītí mo e Mahuʻinga ʻo e Laumālié,” Liahona, Siulai 2009, 3–4).

Kuo teʻeki ke liʻaki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau moʻui fakamatelié. Kuó Ne ʻosi ʻomai ʻa e “ngaahi nāunau maluʻi” kotoa pē ʻoku tau fie maʻú ke tau lava ʻo foki hake kiate Ia. Kuó Ne foaki mai ʻa e lotu fakatāutahá, ngaahi folofolá, kau palōfita moʻuí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki kitautolu. Ko taimi e niʻihi ʻe ngali fakamafasia, fakahela mo taʻefeʻunga mo e ākengá hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi nāunau ko ʻení. Ka kiate au, ʻoku ou fili ke fakaʻaongaʻi ia. Kuo pau ke tau fili kotoa pē ke fakaʻaongaʻi ia.

ʻI he folofolá ʻoku tau ako ai kau ki ha kiʻi nāunau maluʻi mahuʻinga moʻoni—ʻa e “vaʻa ʻukameá.” Naʻe fakaafeʻi ʻa e kau ākonga ʻa hotau Fakamoʻuí, ko Sīsū Kalaisí, ke piki maʻu ki he vaʻa ʻukameá ni kae lava ke nau ʻilo honau hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ou ʻuhinga ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻoku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI ha fakahā faka-ʻOtua fakafoʻituitui, naʻe fakahā ki he palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko Līhai mo hono foha ko Nīfaí ʻa hotau tuʻunga ʻahiʻahiʻi ʻi he moʻui fakamatelié mo hono ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku pehē ʻe Līhai, “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻalu hake ha ʻao fakapoʻuli; ʻio, ko ha ʻao fakapoʻuli ʻaupito, ʻo tupu ai ʻa e puli ʻiate kinautolu kuo kamata ʻi he halá ʻa honau ʻaluʻangá, ʻo nau hē atu ʻo puli” (1 Nifai 8:23). Ka “naʻá ne [toe] mamata ki ha ngaahi haʻofanga kakai tokolahi kehe ʻoku nau vivili mai; pea naʻa nau haʻu ʻo piki ki he muiʻi vaʻa ukameá; pea nau vivili atu ʻi honau halá ʻo piki maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo tō ki lalo ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú,” ʻo ʻuhingá ki he ʻakau ʻo e moʻuí (1 Nifai 8:30).

ʻOku tau ako mei he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí kuo pau ke tau piki maʻu ki he ʻā malu ko ʻení—ʻa e vaʻa ukameá, ʻoku maʻu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí—ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí, kae ʻoua kuo tau aʻusia ʻa e taumuʻa maʻongoʻonga ʻo e moʻui taʻengatá mo ʻetau Tamai Hēvaní. ‘Oku palōmesi mai ʻa Nīfai ko kinautolu ko ia te nau piki maʻu ki he vaʻa ukameá “ ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:24).

ʻOku ou fakafeʻi kimoutolu ke mou toe lau kakato ʻa e mata-meʻa-hā-mai fakalaumālie ko ʻení. Ako mo fakalaulauloto kiate kinautolu pea fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻomou moʻui fakaʻahó. ʻI hono fakalea fakaeonopōní, ʻe lava ke tau pehē ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau “piki maʻu” ki ai. Kuo pau ke tau pikitai ki he vaʻa ukameá pea ʻoua naʻa tukuange ia.

Ne akonaki ʻa Hāloti B. Lī, ko e palōfita he taimi ne u ʻi he taʻu hongofulu tupú aí ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku mātuʻaki fie maʻu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa mo puputuʻu ko ʻení, ʻa ia ʻoku fekumi ai ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavoú ki ha ngaahi tali ki he ngaahi palopalema ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha ‘vaʻa ukamea’ ko ha fakahinohino pau ʻi he hala hangatonu ki he moʻui taʻengatá, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi hala ngali kehe mo kovi ʻe taki ʻo aʻu ki he fakaʻauhá pea ki he maumau ʻo e meʻa kotoa ʻoku ‘māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo leleí’ ” (“The Iron Rod,” Ensign, June 1971,7).

Naʻe mahuʻinga ʻa e lea ko iá ʻi heʻeku kei ʻi he taʻu hongofulu tupú, pea mahalo ʻoku toe mahuʻinga ange ia he ʻahó ni. Ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ko ha fakatokanga, akonaki pea ʻoku nau poupouʻi ʻa e moʻoní ʻo tatau ai pē pe naʻe lea ʻaki ia ʻi he taʻu 600 B.C., 1971 pe ko e 2009. ʻOku ou poupou atu ke mou fakafanongo, tui pea fai ki he ngaahi lea ne ueʻi fakalaumālie ʻa kinautolu kuo tau hikinimaʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá.

ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e piki ki he vaʻa ukameá. Mahalo te tau tukuange ia koeʻuhí ko e mālohi e tākiekina fakatoʻú pe ko e loto hīkisiá, ʻo tau fakakaukau te tau lava pē ʻo kumi ʻa e hala—ke foki aí. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai iá ʻoku tau liʻaki e ngaahi nāunau maluʻí. ʻI he mata meʻa-hā-mai ʻa Līhaí naʻá ne sio ki he tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau tukuange ʻa e vaʻa ukameá. ʻOku pehē ʻe Nīfai, “Pea naʻe puli meiate ia ʻa e tokolahi, ʻo nau hē atu ʻi ha ngaahi hala ngali kehe” (1 Nīfai 8:32). ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí, mahalo te tau toki fakatokangaʻi hake ʻoku tau ʻi ha “ngaahi hala ngali kehe.” Tuku muʻa ke u fakapaupauʻi atu ʻoku malava maʻu pē ke tau maʻu e hala ke tau foki aí. Te tau lava ʻo toe maʻu mo tukupā ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá pea toe ongoʻi ʻa e tataki ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he fakatomalá, ʻa ia ne malava ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu hono kotoa: fakatomala, piki maʻu pea ʻoua ʻe tukuange.

ʻOku ou naʻinaʻi atu ʻaki e ivi kotoa ʻo hoku laumālié, ʻo hangē ko Nifaí, ke mou “tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea manatu ke tauhi maʻu ai pē ʻa ʻene ngaahi fekaú ʻi he meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 15:25). Fakaʻaongaʻi ʻa e nāunau maluʻi kuó Ne foaki kiate koé. Piki maʻu peá ke tui ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo faivelengá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Ko e faingamālie mo e tāpuaki maʻongoʻonga ia ke u hoko ko hono ʻofefine. ʻOku ou ʻofa moʻoni ʻi heʻeku ongomātuʻá.

ʻI ha efiafi ʻe taha naʻá ku kiʻi ongoʻi lotosiʻi peá u pehē ange, “ ʻEi, Tangataʻeiki, ko e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi talaʻofa ʻo e temipalé ʻoku fuʻu lelei ia, ʻo kapau te tau kakapa atu ki ai mo fili ke tali kinautolu.” Naʻá ne tali mai, taʻe toe veiveiua ʻo pehē, “Ane, ko e ngaahi meʻá kotoa ia.”

Ke tau piki maʻu muʻa ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhí he ko e ngaahi meʻá kotoa ia, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.