2009
Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá
Nōvema 2009


Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá

ʻOku lekooti ʻa e fakamatala mo fakafika e tukufakaholo mo e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, ka ʻoku tukuʻau ia mei he loto ki he loto.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu he pooni. ʻOku ou fie fakahaaʻi e ʻofa mo e fakamālō meia Palesiteni Monisoni pea mo Palesiteni ʻUkitofa. Talu mei hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻi he 1842, mo hono faitāpuekina ʻo e Fineʻofá ʻe he langimamaʻo tokanga mo ʻofa ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe hanga ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakahinohinoʻi ʻa e kau taki pea mo e kau mēmipa ne fakataha hake ki aí ʻi hono fuofua kamata ʻi Nāvuú.

ʻI heʻeku ʻilo ko ia homou hisitōlia nāunauʻiá ni, ko ia ne u ongoʻi ai ʻa hono mafatukituki ʻo e fakaafé ni meia Palesiteni Monisoni ke lea atu kiate kimoutolú. ʻI he taha ʻo e ngaahi fuofua fakataha ko ia ʻa e Kautahá, naʻe fakaʻohovaleʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa Pīsope Niueli K. Uitenei ʻaki haʻane kole ange ke ne lea ʻo fetongi ia. Naʻe pehē ʻe Pīsope Uiteneí naʻe ʻalu ange ia mo e fakatetuʻa ʻe akoʻi kinautolu ʻe he Palōfitá. ʻOku mahino kiate au ʻa ʻene ongoʻi kuo siva ʻene ʻamanakí—pea mahalo ʻoku pehē foki mo kimoutolu.

Pea ko ia ne u fehuʻi ange kia Palesiteni Monisoni ʻi heʻeku teuteu mai ki he houa ní, pe ko e hā ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻaonga taha ke mou fanongo ki aí. Naʻe hanga ʻe heʻene talí ʻo fakapapauʻi mai ʻa e ngaahi ongo ne u maʻu ʻi heʻeku ako mo lotú.

Te u lea atu he pooni ʻo fekauʻaki mo e tukufakaholo maʻongoʻonga kuo tukuʻau mai kiate kimoutolu ʻi he Fineʻofá mei ha niʻihi ne muʻomuʻa ʻiate kimoutolu. Ko e konga ʻo e fakavaʻe ko ia kuo nau fakatoka maʻamoutolú, pea hangē kiate au ko e mahuʻinga taha mo tuʻuloá ia, ko e hoko ko ia ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko e uho ʻo e kautahá pea ʻoku pau ke uho ʻaki ia pea hoko ko e momona ʻo e natula ʻo e mēmipa kotoa pē. Naʻe mahulu ange kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ia ʻi heʻene hoko pē ko ha ongoʻi manavaʻofá. ʻOku fāʻeleʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻe he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ko e ola ia ʻo e ngāue ʻa ʻEne Fakaleleí ʻi he loto ʻo hono kau mēmipá. ʻOku tokolahi ha ngaahi kulupu ngāue ʻofa ʻo e kakai fefiné ʻoku nau fai ha ngaahi lelei lahi. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻoku mālohi ʻenau maʻu e ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu ʻoku masivá, mahamahaki mo faingataʻaʻiá. Ka ʻoku makehe ʻa e kautaha ia ko ʻení pea naʻe pehē pē ia talu mei he kamataʻangá.

ʻI he fakavaʻe ko ia ne nau fakatoká, ne fokotuʻu ai ʻe he kau fefine maʻongoʻongá ni ke hoko ʻa e “ ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” 1 ko e uho ʻo e kautahá. Naʻe lelei ia kiate kinautolu ʻi he kamataʻangá, pea ʻi he vahaʻataimi maʻongoʻonga ne hoko aí, ʻokú ne ngāue lelei ia maʻanautolu ʻi he taimí ni ʻi ha kuonga foʻou, pea te ne ngāue lelei maʻá e Fineʻofá ʻi he kotoa ʻo e ngaahi vahaʻataimi ʻoku hanga mai mei muʻá.

ʻOku kau ki he kautahá ni ha kau fafine ʻoku mapuna mei honau lotó ʻa e ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí, ʻo liliu ia ʻe heʻenau moʻui taau ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku toki fakahoko pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻenau ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí meiate Ia ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí. ʻOku tākiekina ʻenau ngaahi tōʻonga faka-Kalaisí ʻe Heʻene tā sīpingá—pea ʻoku fai ia tuʻunga ʻi he loto houngaʻia koeʻuhí ko ʻEne meʻaʻofa taʻefakangatangata ʻo e ʻaloʻofá—pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fekau mai ke hoko ko e takaua ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue ʻo e ʻaloʻofá. Pea ʻoku makatuʻunga ai ʻa ʻenau lava ʻo fai e ngaahi meʻa kuo nau faí mo malava ke fai ha ngaahi meʻa makehe maʻá e niʻihi kehé pea maʻu ai ha fiefia neongo ʻoku hulutuʻa ʻenau ngaahi fie maʻu ʻoku ʻikai siʻi malava ke feaú.

ʻOku fonu e hisitōlia ʻo e Fineʻofá ʻi ha ngaahi talanoa fakaofo ʻo ha ngaahi tokoni taʻesiokita. ʻI he ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e fakatangá mo e masivá ʻi he hikifononga ʻa e kau faivelengá mei ʻOhaiō ki Mīsuli, ki ʻIlinoisí, pea nau kolosi fakahihifo ai ʻi he ngaahi toafá, naʻe siʻi kei fetokoniʻaki ai pē ʻa e kau fafiné neongo ʻenau masivá mo e mamahí. Te mou tangi ʻo hangē ko ia ne u faí, ʻo kapau te u lau atu he taimí ni ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoa ʻo homou hisitōliá. ʻE ongo ki homou lotó ʻa siʻenau angaʻofá, ka ʻe toe mahulu ange ʻa hoʻomou ʻiloʻi ʻa e tui naʻá ne langaki hake mo pukepuke ʻa kinautolú.

Naʻa nau haʻu mei ha ngaahi tūkunga kehekehe. Naʻa nau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo e loto mamahi tatau ʻo e moʻuí. Naʻe ʻikai hanga ʻe heʻenau loto vilitaki mei heʻenau tui ke tauhi ki he ʻEikí mo e niʻihi kehé, ʻo kalofi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí meiate kinautolu, ka nau hangatonu atu pē kiate kinautolú. Naʻe kei talavou ʻa e niʻihi pea toulekeleka ʻa e niʻihi. Naʻa nau omi mei ha ngaahi fonua lahi mo e matakali kehekehe ʻo hangē ko kimoutolu ʻi he ʻaho ní. Ka naʻa nau loto taha, mo fakakaukau taha pea taha pē ʻenau taumuʻá. Naʻa nau fakapapauʻi te nau tokoni ki he ʻEikí ke langa ʻa Hono Saioné, ʻi ha feituʻu ʻe lava ke nau tupu fiefia ai ʻo hangē ko ia kuo fakamatalaʻi mahino mai maʻanautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mou manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne hoko ʻi he 4 Nīfaí, ʻa ia ne nau tukulotoʻi neongo pe ko e fē ha feituʻu naʻe tataki kinautolu ki ai ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau fononga ki Saioné:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono tolungofulu mā ono ʻo e taʻú, kuo fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí, ʻi he funga hono kotoa ʻo e fonuá, ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná fakatouʻosi, pea naʻe ʻikai ha ngaahi fekeʻikeʻi pe ngaahi fakakikihi ʻiate kinauolu, pea naʻe fefaitotonuʻaki ʻa e kakai kotoa pē ʻiate kinautolu.

“Pea naʻa nau meʻa taha ʻaki ʻenau ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia naʻe ʻikai ha maʻumeʻa mo e masiva, pe pōpula mo e tauʻatāina, ka naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo nau ʻinasi ʻi he meʻafoaki fakalangí… .”

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.”2

Naʻe ʻikai nonga e taimi ia ne kamata e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá. Ka naʻe nofoʻia honau lotó ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Pea naʻa nau kātaki lolotonga e fononga fakahihifó pea mo e ngaahi taʻu kimui aí. Koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga faingataʻá, ne laka hake ai he taʻu ʻe 40 tupú ʻa e ʻikai toe hoko ʻa e Fineʻofá ia ko ha kautaha maʻá e Siasí kotoa. Ka ʻi he 1868, naʻe ui ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa ʻIlisa R. Sinou ke ne tokoni ki he kau pīsopé ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e Fineʻofá. Naʻe ui ia ke ne hoko ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá ʻi he 1880. ʻOku hā he lekooti ʻo e Fineʻofá ko e taimi ko ia naʻe fakalea ai ʻa e kau takí ki he houʻeiki fafine ʻi he Siasí ke toe kamata fakalele e ngāue ʻa e Fineʻofá, ne nau toki ʻiloʻi ai kuo teʻeki ai pē ke hōloa ʻa ʻenau ongoʻi ʻe kinautolu e ʻofa faka-Kalaisí ʻi honau lotó. Ne nau kei hokohoko atu pē ʻi hono tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko kinautolu ko ia ne nau kei tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakavá, ne kei tuʻuloa pē ʻiate kinautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Naʻa nau kei maʻu pē ia.

ʻI he ngaahi taʻu ne hoko atu aí, naʻe tupulaki e tokolahi mo e mālohi ʻo e Fineʻofá ke faitokonia ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá. Naʻe takimuʻa ai he Fineʻofá ha kau fafine ne nau maʻu ha ngaahi vīsone maʻongoʻonga mo ivi lahi, pea nau muʻomuʻa ai ʻi hono fakahoko ha ngaahi tokoni ʻofa naʻe teʻeki ai ke fakahoko ia ki muʻa maʻanautolu naʻe faingataʻaʻiá. Naʻa nau fokotuʻu ha kiʻi falemahaki. Naʻa nau poupouʻi e kakai fefiné ke nau ō ki he hahaké ʻo ako fakafaitoʻo ke nau omi ʻo ngāue ai. Ko e kamataʻanga ia ʻo e taha ʻo e ngaahi ngāue fakafalemahaki maʻongoʻonga taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Naʻa nau kamata ha ngaahi polokalama ne laui taʻu ʻene hoko ko e ngaahi polokalama tokoni ʻa e Siasí ki he ngaahi fāmilí. Naʻa nau fokotuʻu ha polokalama lelei ki hono tauhi ʻo e kēlení ke nau lava ai ʻo tali ha kole mei he puleʻangá ʻi he taimi taú mo e faingataʻá. Naʻa nau kamataʻi ʻa e Palaimelí pea mo e kautaha maʻá e kau finemuí ʻi he Siasí. Naʻa nau fokotuʻu ha makasini maʻá e kakai fefiné. Naʻa nau takimuʻa he ngaahi kautaha ʻa e kakai fefiné ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻa nau hoko ko e taha ʻo e ngaahi kautaha lalahi taha ʻi he māmaní maʻá e houʻeiki fafiné.

Naʻe tuʻu e Fineʻofá ʻi he lotolotonga ʻo e kamataʻanga e mālohi ʻo e Siasí ke fai ha tokoni ʻofa fakaetangata ki he funga ʻo e māmaní. ʻI he taimi ʻoku ʻaʻahi mai ai ha kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá ki ʻIutaá, ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻenau ofo mo e tanganeʻia he meʻa kuo fai ʻe he Siasí maʻá e masivá pea mo kinautolu ne uesia he taú mo e ngaahi fakatamaki fakanatulá ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku hoko e ngaahi meʻaʻofa fakaofo ko ia ki he fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha konga ia ʻo e tukufakaholo tuʻuloa ʻo e Fineʻofá.

ʻI he ʻuluaki fakataha ʻa e Fineʻofá, naʻe fakahā ange ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolu ʻe hoko ha ngaahi meʻa fakaofo ko e tupu mei heʻenau tokoni faivelengá. Naʻá ne pehē ʻe haʻu ha ngaahi kuini ke ako mo kau atu ki heʻenau ngāué.3 Kuó u mātā tonu ʻa hono fakahoko e kikite ko iá. Pea ʻoku lava ke u ʻilo mei he lekōtí kuo fakahoko foki ki he kau Fineʻofa paionia ko iá mo ha talaʻofa fakafolofola ne fai kiate kinautolu ʻoku tauhi ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué. Ko e talaʻofa ko iá naʻe fakafou mai ia ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ʻoku lekooti ia ko e vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku fakamatala ia ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻe ui ke tauhi kiate Iá ʻi ha faʻahitaʻu hokohoko ʻe hongofulu mā ua:

“Pea naʻá ne pehē ki he ʻuluakí: ʻalu koe ʻo ngāue ʻi he ngoué, pea te u haʻu ʻi he ʻuluaki houá kiate koe, pea te ke mamata ki he fiefia ʻo hoku matá.

“Pea naʻá ne pehē ki hono uá: ʻAlu mo koe foki ki he ngoué, pea te u ʻaʻahi kiate koe ʻi he houa hono uá mo e fiefia ʻo hoku matá.

“Pea ki hono tolú foki ʻo pehē: Te u ʻaʻahi kiate koe;

“Pea ki hono faá, pea fai pehē atu ʻo aʻu ki hono hongofulu mā uá.

“Pea naʻe ʻalu ʻa e ʻeiki ʻo e ngoué ki he ʻuluakí ʻi he ʻuluaki houá, ʻo ne nofo mo ia ʻi hono kotoa ʻo e houa ko iá, pea naʻe fakafiefiaʻi ia ʻaki ʻa e maama ʻo e fofonga ʻo hono ʻeikí.”4

ʻOku mahino mei heʻenau ngaahi lekooti ne nau tukú, naʻe ongoʻi ʻe he kau fafine ʻi he fuofua vahaʻa taimi ʻo e Fineʻofá, ʻa e fiefia naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne kau fakataha mo kinautolu ʻi he ngāué. Naʻá Ne fakatupulaki ia pea naʻa nau ongoʻi ai ha fiefia mo ha maama.

Ka naʻe tomuʻa mamata foki ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻe hoko atu mo ha faʻahitaʻu kehe. Naʻá ne mamata ki he ngaahi ngāue fakaʻeiʻeiki te nau fokotuʻu ʻi he ʻuluaki faʻahitaʻú. Ka naʻá ne toe pehē kuo pau ke nau ngāue, faitāpuekina mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau feohi vāofi mo ʻiloʻi fakatāutaha kinautolú.

Hili ha vahaʻataimi fakafiefia ʻo e ngāue maʻá e Fineʻofá, naʻe tataki ai kinautolu ʻe he ʻEikí ki ha faʻahitaʻu kehe, ʻo mamaʻo mei he ngaahi feituʻu kuo nau tokangaʻi leleí. ʻOku ou ʻilo naʻe faingataʻa ki he houʻeiki tangata ne tukuʻau mai ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻo hangē ko e ngāue fakafalemahakí kuo nau tataki mai ʻi he fakavaʻe kuo langa ʻe he Fineʻofá. Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamahino mai ʻi Heʻene kau palōfitá ʻe lava ke tuku atu ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e falala ki hono tauhi mo langa ʻo e meʻangāue mālohi fau mo lelei ko iá ke tokangaʻi ia ʻe ha niʻihi kehe, ka nau tokanga kinautolu ki he ngaahi feituʻu naʻe ngāue ki ai ʻa e ʻEikí ke fakahaofi ʻa e ngaahi laumālie taʻengata ʻo e fānau ʻa ʻEne Tamaí. Ko ia naʻe tukuange atu ai ʻe he Siasí ʻa hono ngaahi falemahaki fakaʻofoʻofá.

ʻOku ou ʻiloʻi mo tanganeʻia ʻi he kau tangata kuo nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e tokoni ki he polokalama fakafalemahaki ko iá. Pea naʻá ku mamata ki heʻenau ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he ngāue fakataha mo e ʻEikí, kae ʻikai ko ʻenau ngaahi lavameʻa pē ʻanautolú. Ko ia ne nau malimali pē mo foaki fiemālie atu ʻa e meʻa kuo nau langá, pea ʻikai ke nau ongoʻi kuo nau masiva pe hōloa ai honau ngeiá. Naʻa nau tui ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku fie maʻu lahi ange ʻenau tokoní ʻi ha feituʻu kehe mo ha ngaahi faʻahitaʻu kehe.

Ko ha konga pelepelengesi ʻo homou tukufakaholo ʻi he Fineʻofá, ko e tui tatau ko ia ʻoku maʻu ʻi he loto ʻo e kau takí mo e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá. Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻe fie maʻu ki ai honau ngaahi talēniti maʻongoʻongá, ʻi he faʻahitaʻu kehe pea te nau maʻu ai ha fiefia ʻoku lahi angé, ʻo mahulu hake ia ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaʻofoʻofa kuo nau kamataʻi mo langá.

Naʻe tupu ʻa e Siasí ʻo lahi ange pea mafola atu ia ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe kamata ke fie maʻu ʻe he ngaahi tokoni ne fokotuʻu ʻe he Fineʻofá ha maʻuʻanga tokoni lahi fau pea ke tokangaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ngāue kuo nau kamataʻí ʻi ha Siasi ʻoku tupulaki pea mo ha māmani mohu faingataʻa. Naʻe hanga ʻe hono fakalele mo fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi polokalamá, ʻo holoki ai e faingamālie ʻo e kau taki mo e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ke nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e tokoni ki ha tokotaha fakafoʻituitui maʻá e ʻEikí pea fakataha mo Ia.

Ko ia ʻi ha faʻahitaʻu foʻou, ne ʻosi teuteu ai ʻe he ʻEikí ha faingamālie. Ko e polokalama pē ʻe taha ʻe lava ke fai atu ai ha tokoni mo ha fakafiemālie ʻi ha siasi ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehé, ko hono fakafou ia ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku ofi atu ki he kakai faingataʻaʻiá. Ne ʻosi ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻEikí talu mei he kamataʻanga ʻo e Fineʻofá.

Naʻá Ne fokotuʻu ha sīpinga. Naʻe tali ʻe ha ongo fafine ha ui mei he ʻEikí ke na ʻaʻahi ki ha tokotaha kehe. Naʻe moʻoni pē ia mei he kamataʻangá. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau ʻōfisa ʻo e Fineʻofá ha kau mēmipa ne nau maʻu e tuí ke fai ha tokoni ʻofa ʻi he taimi naʻe ʻikai malava ai ke fai ia ʻe he ongo faiako ʻaʻahi ne vahe ki aí. Naʻe ofi maʻu pē ia ki ʻapi, pea ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku akoʻi ʻe he kau mēmipá ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi fakataha fakafeituʻú mo fai ʻenau fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí. ʻOku tokangaʻi ʻe he fānau fefiné ʻenau ngaahi faʻeé. ʻOku fakafanongo, akoʻi mo tokangaʻi ʻe he ngaahi faʻeé ʻa ʻenau fānau fefiné.

Kuo falala maʻu pē ʻa e kau tauhisipi fakafeituʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ki he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá. ʻOku maʻu ʻe he pīsope mo e palesiteni fakakolo kotoa pē ha palesiteni Fineʻofa ke ne fakafalala ki ai. ʻOku ʻi ai mo ha kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fie maʻu ʻa e fefine kotoa pē. ʻE lava ke fakafou ai hono ʻiloʻi ʻe he palesiteni fineʻofá ʻa e loto ʻo e fakafoituituí mo e ngaahi fāmilí. Te ne lava ʻo feau ʻenau ngaahi fie maʻú mo tokoni ki he pīsopé ʻi hono uiuiʻí, ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.

Ko ha konga fakaʻofoʻofa ʻe taha ʻo e tukufakaholo ʻo e Fineʻofá ʻoku hāsino maʻu pē ia ʻi he founga kuo fakaʻapaʻapaʻi ʻai e he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e Fineʻofá mo maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa meiate kinautolú. Kuó u mātā tonu ia ʻo hangē pē ko kimoutolú. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe malimali mai e pīsope hoku fāmilí mo ne pehē mai kiate au, “Ko e hā nai hono ʻuhinga ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻalu ai ki ha taha faingataʻaʻia ʻi he uōtí, hangē ʻoku ʻosi aʻu ki ai ho uaifí ia ʻoʻou ʻo muʻomuʻa ia ʻiate aú?” Kuo ongoʻi ʻe he pīsope mo e palesiteni fakakolo taukei kotoa pē ʻa e tekemui ʻoku fai ʻe he sīpinga fakalaumālie ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá. ʻOku nau tokoni ke tau manatuʻi, he ʻikai lava ke ʻi ai ha fakamoʻui ʻo ka ʻikai ha tokoni ʻofa ʻo tatau pē ki he houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá.

Ko kimoutolu ko ia ʻoku matuʻotuʻa angé te mou manatuʻi ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenei ʻi heʻene leaʻaki e potu folofola ko ʻení ʻi heʻene loto vilitaki ʻo hangē ko e houʻeiki fafiné ke faivelenga ʻi hono fai ʻo e tokoni ʻofa ko iá. Naʻá ne lau ʻa e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “Pea ko ʻeni, koeʻuhí ko e ngaahi meʻá ni kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú—ʻa ia ko e pehē, koeʻuhí ke tauhi ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho, koeʻuhí ke mou ʻaʻeva ʻo taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻoku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú.”5

Ko e ʻuhinga ne malimali ai ʻa Palesiteni Lomenií, kapau ʻoku tonu ʻeku manatu ki aí, he naʻá ne pehē naʻá ne matuʻaki fie maʻu ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Ko ia naʻá ne fakakaukau ai ke kau fakataha mo e kau fefiné ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue ʻofa kotoa pē te ne lavá.

Tau talanoa muʻa he taimí ni ki he meʻa kuo pau ke mou fai ke mou ʻoatu ai ʻa e tukufakaholo fakaofo mo toputapu ko ʻeni ʻo e Fineʻofá, kiate kinautolu ʻe muiaki mai ʻiate kimoutolú. ʻE fie maʻu pē ki ai ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua. Manatuʻi ko e tukufakaholó ʻoku tukuʻau atu ia mei he loto ki he loto. Ko e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofa haohaoa ko ia ʻa Kalaisí, ko ha konga ia ʻo e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākonga faivelengá. Ko ia, ʻoku ʻikai faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e fanga kiʻi meʻa faingofua kuo pau ke mou fai ke ʻoatu ʻaki ʻa e tukufakaholo ko ʻení.

Hangē ko ʻení, ko e taimi kotoa pē ʻokú ke teuteu ai mo ho hoá ke mo ō ʻo faiako ʻaʻahí, ʻoku fie maʻu ke mo manatuʻi ʻa e ola ʻe maʻú. ʻOku mahulu hake ia he hū atu pē ki he falé. ʻE mahulu hake ia ʻi hono fai ange pē ʻo e pōpoakí. ʻE mahulu hake ia ʻi hono fehuʻi ange pe ko e hā ha tokoni te mo ala faí. Mahalo ʻe toki hoko mai ʻa e ola leleí ia hili ha ngaahi ʻaʻahi lahi ʻe fai. Pea mahalo he ʻikai pē te ke mamata koe ʻi he moʻuí ni ki ha fakamoʻoni kuo ola lelei hoʻo ngāué. Ka ʻe lava ke ke ongoʻi ʻa e Laumālié ʻo kapau ʻokú ke fakalakalaka.

Naʻá ku talanoa mo ha mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻo fekauʻaki mo ha ʻaʻahi naʻá ne fai. Naʻe fai ia ki ha fefine naʻe toki mālōlō fakafokifā mo fakamamahi hono husepānití. Naʻe ʻikai fetuʻutaki hokohoko e fefiné ia mo e Fineʻofá ʻi he ngaahi taʻu kimui angé.

Naʻe teuteu ʻa e tokotaha ʻaʻahí ʻaki ʻene tuʻu atu he falekoloa matalaʻiʻakaú. Ko e faʻahitaʻu ia naʻe fonu ai he falekoloá ʻa e matalaʻi tiulipe lanu kehekehé. Naʻá ne fili ʻa e lanu naʻá ne manako aí, ka naʻe ueʻi ia ke ne fili ha lanu kehe. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e ʻuhinga naʻá ne fili ai ʻa e lanu engeengá, ka naʻá ne fai ia.

ʻI heʻene foaki atu ʻa e matalaʻi tiulipe lanu engeengá ʻi he matapaá, naʻe malimali ʻa e fefiné mo ne pehē ange, “Haʻu. Sio heʻeku ngoue matalaʻiʻakaú.” Naʻe fonu ia he ngaahi matalaʻiʻakau tiulipe lanu engenengá. Naʻe pehē ange ʻa e fefiné, “Ne u toki fifili pē ʻeni pe te u tutuʻu nai ha ʻū vaʻa ke ʻai ‘i hoku falé. Ka he ʻikai ke u toe fai ia kae tuku ke u fakaʻofoʻofaʻia pē ai ʻi heʻeku ngoueʻangá he kuó ke ʻomi ʻeni.” Naʻá na talanoa fiefia ai ʻo hangē pē naʻá na kaungāmeʻa fuoloá. Mei he ongo ko ia ke ʻalu mo e matalaʻiʻakaú pea mo fili ʻa e lanu engeengá, naʻe maʻu ai ʻe he faiako ʻaʻahi ko iá ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne fai e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene fakamatala mai iá, nʻe lava ke u ongoʻi ʻene fiefiá ʻi hono leʻó.

ʻI heʻene talanoa mo aú, naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he fefine uitoú hili ʻene ʻaʻahi ki aí. Ka ʻo kapau ne ongoʻi ʻe he uitoú ʻoku ʻofa kiate ia ʻa e ʻOtuá mo Ne fekauʻi atu ha ʻāngelo kiate iá, naʻe ongoʻi ai ʻe he faiako ʻaʻahí ni kuó ne tokoniʻi ia ke ne laka atu ʻi he hala ki he lavameʻá ʻi he fofonga ʻo e ʻEikí. ʻE toki ʻiloʻi pē ʻe he tokotaha ʻaʻahí ʻa e ola ʻo ʻene feinga faivelengá, ʻi he maama ka hoko maí.

ʻOku moʻoni ia ki he ongo faiako ʻaʻahi ko ia ne na hokohoko atu hono ʻomi ʻo e ʻofá ki ha uitou ne nofo ʻi ha fale ofi atu pē naʻe tauhi ai e kau toulekeleka, ʻi ha meimei taʻu ʻe hiva. Hili ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻi ha taʻu ʻe hiva, naʻá ne toki mālōlō atu he ngaahi uike siʻi kuo hilí. ʻOku ou ʻilo mei he tamasiʻi tangata ʻa e uitoú ni, naʻe ola lelei e ngāue ʻa e ongo faiako ʻaʻahi ko iá. Te na aʻusia fiefia ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe he faʻē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kau fafine ʻi he fakataha fakaʻosi ʻa e Fineʻofá naʻá ne kau atu ki aí. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke tau fetauhiʻaki ʻi he ʻofa, [pea] fetokangaʻiʻaki mo fefakafiemālieʻaki pea maʻu ha fakahinohino ke tau nofo fakataha hifo ai ʻi he langí.”6

ʻOku mou ʻoatu ʻa e tukufakaholó ʻi hoʻomou tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻafoaki ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻi honau lotó. Te nau lava ai ʻo foaki atu ia ki he niʻihi kehé. ʻOku lekooti ʻa e fakamatala mo fakafika e tukufakaholo mo e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, ka ʻoku tukuʻau ia mei he loto ki he loto. Ko e ʻuhinga ia ʻoku taʻimālie ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi monū ʻo e Fineʻofá.

Naʻe tuku mai ʻe heʻeku faʻeé maʻaku ha foʻi pine ʻoku tohiʻi ai ʻa e kupuʻi lea, “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá.” Naʻe ʻomi ʻe Sisitā Peki ʻa e kiʻi fakaʻilonga ko ʻení maʻaku.

Ko e tukufakaholo tuʻuloa ko ia naʻe tuku mai ʻe heʻeku faʻeé maʻa hono fāmilí, ne mahulu hake ia ʻi he foʻi piné. Ko ʻene ʻofá mo e ʻofa ʻa e ʻEikí, ʻa ia ne u mātā mo ongoʻi ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki naʻá ne fai ko e ʻofa kiate Iá. Ko e fefine ia ʻo e Fineʻofá. Naʻe ʻikai ha fānau fefine ʻa ʻeku faʻeé, ka kuo ʻoatu ʻe hoku uaifí ʻa e tukufakaholo ko iá ki heʻema ongo tamaiki fefiné. Pea te na tauhi ia ke moʻui ʻi he loto ʻo e niʻihi kehé. ʻE tuʻuloa ia. ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui. ʻI heʻetau ngāue fakataha mo Ia ʻo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tau ongoʻi ai ʻa ʻEne fiefiá. ʻOku makatuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa ʻetau lava ʻo kolea mo maʻu ʻa e meʻaʻofa ko e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e Tamaí pea ʻokú ne tali mai ʻetau ngaahi lotú. Ko e kau mēmipa kimoutolu ʻo ha kautaha kuo fakavaʻe pea fokotuʻu hono taumuʻá ʻe he palōfita naʻe Toe Fakafoki mai ai ʻa e Ongoongoleleí, ʻa ia ko Siosefa Sāmita. Naʻe ui ʻa Sisitā Peki mo hono ongo tokoní ʻo fakafou ʻi ha tataki fakalaumālie mei he ʻOtuá, ʻa ia naʻe fai mai ki ha palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia.

ʻOku ʻi ai hamou tukufakaholo nāunauʻia. ʻOku ou lotua ki he ʻOtuá ke Ne tataki kimoutolu ke mou paotoloaki pea ʻoatu ia ko ha tukufakaholo ke ne faitāpuekina mo ne ʻomi ha fiefia kiate kinautolu ʻi he toʻu tangata mo e faʻahitaʻu ka hoko maí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku tau tauhi ki aí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. 1 Kolinitō 13:8; Molonai 7:46.

  2. 4 Nīfai 1:2–3, 15.

  3. Vakai, Relief Society Minute Book Mar. 1842–Mar. 1844, entry for Apr. 28, 1842, Church History Library, Salt Lake City, 39.

  4. T&F 88:52–56; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

  5. Mōsaia 4:26.

  6. Lucy mack Smith, ʻi he Relief Society Minute Book Mar. 1842–Mar. 1844, entry for Mar. 24, 1842, 18–19.