2009
Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
Nōvema 2009


Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

Ko e ʻofá ko e meʻafua ia ʻo ʻetau tuí, ko e ueʻi fakalaumālie ki heʻetau talangofuá, pea mo e meʻafua moʻoni ʻo e māʻolunga ʻo hotau tuʻunga fakaākongá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻOku kei tupulekina pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ʻiloa lelei ange ʻi he funga ʻo māmaní. Neongo ʻoku ʻi ai maʻu pē ha niʻihi ʻoku nau ʻai hingoa ki he Siasí mo hono kāingalotú ʻi ha founga ʻoku kovi, ka ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku nau lau ʻoku tau faitotonu, ʻaonga mo ngāue mālohi. ʻOku ʻi ha niʻihi ʻa e ʻīmisi ʻo e kau faifekau teuteu maʻá, ngaahi fāmili ʻofá mo ha ngaahi kaungāʻapi ʻoku ʻikai ifi pe inu. ʻE lava foki ke toe ʻiloa kitautolu ko ha kakai ʻoku maʻu lotu he Sāpate kotoa pē ʻi ha houa ʻe tolu ʻi ha feituʻu ʻoku ui ai ʻa e taha kotoa ko e tokoua pe tuofefine, ʻoku hivaʻi ai ʻe he fānaú ha ngaahi hiva fekauʻaki mo e fanga kiʻi vaitafe ʻoku leá, ʻuluʻakau ʻoku fua ko e popikoane mo ha fānau ʻoku fie hoko ko ha huelo ʻo e laʻaá.

ʻE kāinga, ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau loto ke ʻiloa ai kitautolú, ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi lelei ʻoku mahulu hake te ne fakamatalaʻi kitautolu ko e kāingalotu ʻo Hono siasí, ʻio ko ha kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi? Talu mei heʻetau konifelenisi lahi fakaʻosi he māhina ʻe ono kuo hilí, mo ʻeku fakakaukau ki heni mo ha ngaahi fehuʻi meimei tatau kehe. Ko ʻaho ní, ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo kuo hoko mai tuʻunga ʻi he fekumi ko iá. Ko e fehuʻi ʻuluakí:

Te Tau Hoko Fēfē Ko e Kau Ākonga Moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi?

Naʻe ʻomi tonu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e talí ʻi ha folofola mahino: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”1 Ko hono kakano ʻeni ʻo e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoní: ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa Kalaisi Sīsuú, ʻoku nau ʻaʻeva mo Ia.2

Ka ʻe ala fakatupu ʻe he meʻá ni ha palopalema ki ha niʻihi koeʻuhí he ʻoku lahi fau ʻa e “ngaahi meʻa ʻoku tonu ke tau faí” mo e “ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau faí”—ʻe lava ke faingataʻa hano lau fakalautelau kinautolú. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku hanga ʻe hono fakamatalaʻi mālie ʻo ha tefitoʻi moʻoni fakalangi—ʻa ia ʻoku faʻa maʻu mei ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku ʻikai ueʻi fakalaumālie—ʻo toe fakafaingataʻiaʻi, fakavaivaiʻi ʻa e haohaoa ʻo ha moʻoni fakalangi ʻaki ha ngaahi fakamatala fakaetangata. Ko ha foʻi fakakaukau lelei pē ʻa ha taha—ki ha meʻa ʻe ala ʻaonga ki ai—kuo hoko ia ʻo aka ʻo hoko ko ha fie maʻu. ʻE faifai pē, pea ʻe lava ke mole atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ʻi he fihituʻu ʻo e “ngaahi fakakaukau leleí.”

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fakaanga ʻa e Fakamoʻuí ki he “kau mataotao” fakalotu ʻi Hono kuongá, ʻa ia naʻá Ne valokiʻi ʻi heʻenau tokanga ki he fanga kiʻi meʻa iiki ʻe laungeau he fonó kae taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mahuʻinga angé.3

Ko ia, ʻe fēfē nai haʻatau feinga ke tau ʻi ha tuʻunga tatau mo e ngaahi “meʻa mahuʻinga ange ko ʻení?” ʻOku ʻi ai nai ha kāpasa pau ʻe lava ʻo tokoni ke tau fokotuʻutuʻu lelei ʻetau moʻuí, ngaahi fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá?

Naʻe toe fakahā pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foungá. ʻI he taimi naʻe kole ai ke Ne fakahā ʻa e fekau māʻolunga tahá, naʻe ʻikai momou. Naʻá Ne folofola; “Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa, Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.”4 ʻI hono fakatahaʻi mo e fekau lahi hono uá—ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú5—ʻoku tau maʻu ai ha kāpasa ʻokú ne ʻomi ha fakahinohino ʻo ʻikai maʻa ʻetau moʻuí pē ka ki he Siasi foki ʻo e ʻEikí ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó.

Koeʻuhí ko e ʻofá ko ha fekau maʻongoʻonga, ʻoku tonu leva ke ʻi he uho ʻo e meʻa kotoa pē mo ia ʻoku tau fai ʻi hotau fāmilí, ʻi hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí pea ʻi heʻetau ngaahi ngāueʻanga maʻuʻanga moʻui. Ko e ʻofá ko e lolo fakamoʻui ia ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e vātamaki fakafoʻituitui mo fakafāmilí. Ko e haʻi ia ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí, koló mo e fonuá. Ko e ʻofá, ko e mālohi ia ʻokú ne kamata ʻa e anga fakakaumeʻá, kātakí, angaleleí mo e fakaʻapaʻapá. Ko e maʻuʻanga ivi ia ke ikunaʻi ʻa e loto kehekehé mo e tāufehiʻá. Ko e ʻofá ko e afi ia ʻokú ne fakamāfanaʻi ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e fiefia mo e ʻamanaki toputapu. ʻOku totonu ke tau ngāueʻi ʻa e ʻofa ʻoku tau laú.

Ko e taimi ʻoku mahino moʻoni ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ke ʻofa hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolú, ʻoku mōlia atu leva ʻa e puputuʻú pea tatau e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻE fakafiefia ange ʻetau moʻui ko e kau ākonga ʻo Kalaisí. ʻOku ʻi ai leva ha ʻuhinga foʻou ki heʻetau moʻuí. ʻOku mālohi ange ai hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku hoko mo e talangofuá ko ha meʻa fakafiefia kae ʻikai ko ha kavenga.

Ko e Hā ʻOku Totonu Ke Tau ʻOfa Ai Ki he ʻOtuá?

Naʻe ʻikai tuku mai ʻe he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ʻa e ʻuluaki fekau maʻongoʻongá koeʻuhí ko Haʻane fie maʻu ke tau ʻofa kiate Ia. He ʻikai hōloa Hono mālohí mo Hono nāunaú kapau te tau liʻaki, fakasītuʻaʻi pe fakameleʻi Hono huafá. Ko Hono mālohí mo ʻEne pulé ʻoku taʻe fakangatangata hono taimí mo hono lahí, ʻo ʻikai fakafalala ki heʻetau talí, loto ki aí pe saiʻiá.

ʻIkai, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻOtuá ia ke tau ʻofa ʻIate Ia. Kae ʻikai hono lahi ʻetau fie maʻu ke tau ʻofa he ʻOtuá!

He ʻoku hanga ʻe he meʻa ʻoku tau ʻofa aí ʻo fakamahinoʻi mai e meʻa ʻoku tau fekumi ki aí.

ʻOku hanga ʻe he meʻa ʻoku tau fekumi ki aí ʻo fakamahinoʻi mai ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi mo faí.

ʻOku hanga ʻe he meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi mo faí ʻo fakamahinoʻi mai ʻa kitautolu—mo ia te tau aʻusiá.

Naʻe ngaohi kitautolu ʻi he tatau ʻo ʻetau mātuʻa fakalangí; ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻoku tau malava lahi ai ke ʻofa—he ko e konga ia ʻo hotau tukufakaholo fakalaumālié. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamahinoʻi hotau tuʻunga fakafoʻituituí ʻe he meʻa ʻoku tau ʻofa aí mo e founga ʻo ʻetau ʻofá, ka ʻokú ne toe fakamahino foki ai kitautolu ko e siasí. Ko e ʻofá ko e ʻulungāanga fakafōtunga mahino ia ʻo ha ākonga ʻo Kalaisi.

Talu mei he kamataʻangá mo e hoko ʻa e ʻofá ko e tupuʻanga ʻo e fiefia māʻolunga tahá pea mo e ngaahi kavenga mafasia tahá. Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu ki he ʻahó ni, te mou fakatokangaʻi ʻoku meimei ko e ʻofa ki he ngaahi meʻa halá ʻa e ʻelito ʻo e mamahí. Pea te mou maʻu ʻi he ʻelito ʻo e fiefiá ʻa e ʻofa ki he ngaahi meʻa leleí.

Pea ko e ʻOtuá ʻoku maʻongoʻonga taha ʻi he meʻa lelei kotoa pē.

Kuo ʻosi foaki kiate kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní, ko ʻEne fānaú, ʻa e ngaahi meʻa ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻe lava ke makupusi ʻe he ʻatamai fakamatelié. Fakatatau mo ʻEne fakahinohinó, naʻe fakatupu ʻe [he ʻEiki] Māfimafí ʻa e māmani fakaofo ko ʻeni ʻoku tau nofo aí. ʻOku tokangaʻi kitautolu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí, fakafonu hotau lotó ʻaki ha fiefia fakaofo, fakanonga hotau taimi faingataʻa tahá ʻaki ha tāpuaki ʻo e nonga, fakatō ki hotau ʻatamaí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga, tauhi kitautolu ʻi he taimi fakatuʻutāmakí mo fiefia he taimi ʻoku tau fiefia aí mo tali mai ʻetau ngaahi kole māʻoniʻoní.

ʻOkú Ne fai ki Heʻene fānaú ha talaʻofa ʻo ha moʻui nāunauʻia mo taʻe fakangatangata mo ʻomi ha founga ke tau fakalakalaka ai ʻi he ʻiló mo e nāunaú kae ʻoua kuo tau maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá. Kuó Ne ʻosi talaʻofa mai maʻatautolu ʻa e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú.

Kapau ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e ngaahi ʻuhingá ni kotoa ke tau ʻofa ai ki heʻetau Tamai Hēvaní, mahalo te tau lava ʻo ako mei he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Sioné, ʻa ia naʻá ne pehē, “ ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhí ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú.”6

Ko e hā ʻOku ʻOfa ai ʻa e Tamai Hēvaní ʻIate Kitautolú?

Fakakaukau ki he ʻofa haohaoa mo kānokato taha te ke lava ʻo mafakakaukauʻí. Liunga e ʻofa ko iá ʻaki ha fika kilukilua—ko e lahi ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé.7

ʻOku ʻikai ʻafio ʻa e ʻOtuá ia ki he tangata ʻi tuʻá.8 ʻOku ou tui ʻoku ʻikai Haʻane teitei tokanga pe ʻoku tau nofo ʻi ha fale fakatuʻi pe fale ʻakau, pe ʻoku tau talavou pe palakū, pe ʻoku tau ʻiloa pe taʻe-ʻiloa. Neongo ʻoku tau taʻekakato, ka ʻoku ʻofa kakato pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa, ka ʻokú Ne ʻofa haohaoa ʻiate kitautolu. Neongo te tau ongoʻi hē mo ʻikai haʻatau kāpasa, ka ʻoku takatakaiʻi kakato kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOkú Ne ʻofaʻi kitautolú he ʻokú Ne fonu ʻi ha ʻofa ʻoku māʻoniʻoni, maʻa mo taʻe-fakangatangata ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻOku tau mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻo ʻikai koeʻuhí ko hotau ongoongó, ka koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku tōnounoú, liʻekiná, faingatāmaki, mamahi pe loto-laveá. ʻOku lahi fau e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku aʻu ʻEne ʻofá ki he hīkisiá, siokitá, fiemeʻá mo e angahalá.

ʻOku ʻuhinga ʻeni, neongo pe ko e hā hotau tuʻunga lolotongá, ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei kiate kitautolu. Tatau ai pē pe ko e hā hotau faingataʻaʻiá, tatau ai pē pe ko e hā hotau mamahí, tatau ai pē pe ko e hā ʻetau fehālākí, ʻoku fie maʻu heʻetau Tamai Hēvani ʻofa taʻe-fakangatangatá ke tau ʻunuʻunu ke ofi kiate Ia koeʻuhí kae lava ʻo ʻunuʻunu mai ʻo ofi kiate kitautolu.9

Te Tau Lava Fēfē ʻo Fakatupulaki ʻEtau ʻOfa ki he ʻOtuá?

Koeʻuhí “ko e ʻOtuá ko e ʻofa,”10 ko ʻetau ofi ange ko ia kiate Iá, ko e lahi ange ia ʻetau ʻilo e ʻofá.11 Ka koeʻuhí ʻoku vahevaheʻi ʻe ha veili ʻa e moʻui fakamatelié ni mei hotau ʻapi fakalangí, kuo pau ai ke tau fekumi ʻi he Laumālié ki he meʻa ko ē ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he mata fakamatelié.

ʻE ngali mamaʻo ʻa hēvani he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻomi ʻe he folofolá ha ʻamanaki lelei: “Pea te mou kumi mo ʻiloʻi au, ʻo ka moú ka kumi kiate au ʻaki homou lotó kotoa.”12

Neongo ia, ʻoku ʻuhinga e fekumi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa ki ha meʻa ʻoku lahi ange ʻi he foʻi lotú pē pe fai ha ngaahi lea siʻi ʻo fakaafeʻi ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí. “He ko ʻeni ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau fai ki heʻene ngaahi fekaú.”13 Te tau lava ʻo fakahāholo ʻi haʻatau lea ʻaki ʻoku tau ʻilo ʻa e ʻOtuá. Te tau lava ʻo talaki fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia. Neongo ia, kapau ʻoku ʻikai ke tau talangofua kiate Ia, ʻoku taʻeʻaonga e meʻa kotoa, he “ko ia ʻokú ne pehē, ʻoku ou ʻilo ia, ka ʻoku ʻikai fai ʻene ngaahi fekaú, ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e moʻoní.”14

ʻOku tau fakatupulaki ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻetau ʻai ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá ke tatau mo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tataki mo fakalotoa maʻu pē kitautolu ʻe Heʻene ʻofa haohaoá ke tau haohaoa mo māʻoniʻoni ange. ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoní—ʻo ʻikai ʻi he ilifia pe fai-fakafatongia ka ʻi he holi moʻoni ke hangē ko Iá, he ʻoku tau ʻofa kiate Ia. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ai ʻo “fanauʻi foʻou … [pea] fakamaʻa ʻi he totó, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo hoku ʻAlo [pē] Taha naʻe Fakatupú; koeʻuhí ke fakamaʻa [kitautolu] mei he angahala kotoa pē, pea fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he māmani ko ʻení, mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí, ʻio, ʻa e nāunau taʻe-faʻa-maté.”15

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoua te mou loto foʻi kapau te mou humu ʻi ha taimi. ʻOua e loto mamahi pe mole e ʻamanakí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi taau ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi he taimi kotoa pē. Ko e sitepu ʻuluaki ki he ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoní ko e feinga. Kuo pau ke tau feinga ke tui. Feinga ke ʻilo ʻa e ʻOtuá: lau e folofolá; ako e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní; fili ke fafakafanongo ki he Tamaí pea fai ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu. Feinga pea feinga taʻe tuku kae ʻoua kuo malava ʻa e meʻa ne ngali taʻe-malavá—mo hoko e meʻa ʻoku ngali malava ke tau ʻulungāanga mo angaʻaki.

Te tau Lava Fēfē ʻo Fanongo ki he Leʻo ʻo e Tamaí?

ʻI hoʻo tautapa ko ia ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻi hoʻo lotu kiate Ia ʻi he huafa ʻo Kalaisí, te Ne tali atu. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻi he feituʻu kotoa pē.

ʻI hoʻo lau e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá kuo lekooti ʻi he folofolá, fakafanongo ki Hono leʻó.

ʻI he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí ni pea kimuiange ʻi hoʻo ako e folofola ʻoku lea ʻaki hení, fakafanongo ki Hono leʻó.

ʻI hoʻo ʻalu ki he temipalé mo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí, fakafanongo ki Hono leʻó.

Fakafanongo ki he leʻo ʻo e Tamaí ʻi he ngaahi tāpuaki mo e fakaʻofoʻofa ʻo natulá, ʻi he fanafana vanavanaiki ʻa e Laumālié.

ʻI hoʻomou fengāueʻaki fakaʻaho mo e kakaí, ʻi he fakalea ʻo e ngaahi himí, ʻi he kata ʻa ha fānau, fakafanongo ki Hono leʻó.

Kapau te mou fakafanongo ki he leʻo ʻo e Tamaí, te Ne taki kimoutolu ʻi ha hala te ne tuku ke mou ongoʻi ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

ʻI heʻetau ʻunu ʻo ofi ki he Tamai Hēvaní, ʻoku tau māʻoniʻoni ange ai. Pea ʻi heʻetau fakaʻau ke māʻoniʻoni angé, te tau ikunaʻi ʻa e taʻe tuí pea ʻoku fakafonu leva hotau laumālié ʻaki ʻEne māmá. ʻI heʻetau fakafeʻungaʻi ʻetau moʻuí mo e maama fakalangi ko ení, te ne taki kitautolu ki tuʻa mei he fakapoʻulí ki ha maama lahi ange. ʻOku taki atu ʻa e maama lahi ange ko ʻení ki he ngaahi ngāue taʻe-lava ke mafakamatalaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe lava ai ke manifi ʻa e veili he vahaʻa ʻo langi mo māmaní.

Ko e hā ʻOku Hoko ai ʻa e ʻOfá ko e Fekau ʻOku Lahí?

Ko e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ko e tefitoʻi pōpoaki ia ʻo e palani ʻo e fiefiá, ʻa e palani ʻoku toki ʻaonga tuʻunga he Fakalelei ʻa e ʻAló, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi—ko e maʻongoʻonga taha ia hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá kuo ʻilo ʻe he māmaní.16

Hono ʻikai mahino ʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē ʻoku tautau ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofá ʻa e toenga ʻo e ngaahi fekaú.17 Kapau he ʻikai te tau taʻe-tokanga ki he ngaahi fono māʻolungá—kapau te tau feinga moʻoni ke ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau kāingá ʻaki hotau lotó, moʻuí mo e ʻatamaí—ʻe tokamālie hono toé.

ʻOku liliu ʻe he ʻofa fakalangi ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue angamahení ke hoko ko ha tokoni kāfakafa. Ko e ʻofa fakalangí ko e fakaʻaiʻai ia ʻokú ne liliu ʻa e foʻi lea faingofuá ke hoko ko ha folofola toputapu. Ko e ʻofa fakalangí ko e meʻa ia ʻokú ne liliu ʻa e taʻefie talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha monūʻia ʻo e moʻui līʻoa mo e fakatapui.

Ko e ʻofá ko e maama fakahinohino ia ʻokú ne fakamaamangia ʻa e hala ʻo e ākongá mo fakafonu ʻetau fononga fakaʻahó ʻaki ha moʻui, ʻuhinga mo ha meʻa fakaofo.

Ko e ʻofá ko e meʻafua ia ʻo ʻetau tuí, ko e ueʻi fakalaumālie ki heʻetau talangofuá, pea mo e meʻafua mo‘oni ‘o e tu‘unga mā‘olunga ʻo hotau tuʻunga fakaākongá.

Ko e ʻofá ko e ʻulungāanga ia ʻo e ākongá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtuá ʻoku ʻi Hono langí. ʻOkú Ne moʻui. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOkú Ne manatuʻi kimoutolu mo tokaimaʻananga. ʻOkú Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú mo ʻafioʻi ʻa e ngaahi holi hotau lotó. ʻOkú Ne maʻu ha ʻofa taʻe-fakangatangata kiate kimoutolu.

Tuku muʻa ke u fakaʻosi hangē ko ʻeku kamatá, kāinga ʻofeina: ko e hā ha ʻulungāanga ʻoku totonu ke ne fakamatalaʻi kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Tuku muʻa ke ʻiloa ʻa kitautolu ko ha kakai ʻoku ʻofa he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, laumālié, mo e ʻatamaí kotoa pea ʻoku tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí hangē pe ko kitautolú. Ko e taimi ʻe mahino ai mo tau fakahoko ʻa e ongo fekau lalahí ni ʻi hotau fāmilí, ʻi hotau uōtí mo e koló, ʻi hotau fonuá pea ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻe kamata leva ke mahino kiate kitautolu hono ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū ko e Kalaisí. Ko ʻeku fakamoʻoni ia, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Sione 14:15.

  2. Vakai, Kolose 2:6.

  3. Vakai, Mātiu 23:23.

  4. Mātiu 22:37, 38.

  5. Vakai, Mātiu 22:39.

  6. 1 Sione 4:19.

  7. Vakai, ʻĪsaia 54:10; Selemaia 31:3.

  8. Vakai, 1 Samuela 16:7.

  9. Vakai, T&F 88:63.

  10. 1 Sione 4:8.

  11. Vakai, Loma 5:5; 1 Sione 4:7, 16.

  12. Selemaia 29:13.

  13. 1 Sione 5:3; vakai foki, 2 Sione 1:6.

  14. 1 Sione 2:4; vakai foki, ʻĪsaia 29:13.

  15. Mōsese 6:59.

  16. Vakai, Sione 15:13.

  17. Vakai, Mātiu 22:40.