2009
Ko e Faingofua mo e Loto Fiemālie ke Tuí
Nōvema 2009


Ko e Faingofua mo e Loto Fiemālie ke Tuí

ʻOku hanga ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakamolū ʻa e lotó, ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakafaingofuaʻi mo loto fiemālie ai ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Elder Michael T. Ringwood

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí kuo toutou tākiekina au ki ha veesi folofola ʻi he tohi ʻa Hilamaní, vahe 6: “Pea ko ia ʻoku tau vakai naʻe kamata ke lilingi hifo ʻe he ʻEikí ʻa hono Laumālié ki he kau Leimaná, koeʻuhí ko ʻenau loto-fakatōkilaló mo ʻenau fie tui ki heʻene ngaahi folofolá” (veesi 36).

ʻI heʻeku lau e veesi folofolá ni ʻi heʻeku ako fakatāutahá, ne ongo moʻoni ia ki hoku lotó peá u fakakaukau ki ai ʻi ha ngaahi uike. Ne kamata ke u fehuʻia pe ʻoku faingofua ke u tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ko e hā nai ne faingofua ai ki he kau Leimana ko ʻeni ne fakauluí ke nau tuí? Ko e hā ne tupu ai ha fuʻu loto tāufehiʻa mo taʻetui ʻa ha kakai ʻo faingataʻa ai mo ʻikai te nau loto fiemālie ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, 4 Nīfai 1:39)?

ʻOku tau ako ki he tupuʻanga ʻo e liliú ni lolotonga ha taʻu fakaofo moʻoni. Lolotonga e taʻu hono 62 ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻi fakamāú, ne fakaului ai ha kau Leimana ʻe toko 8,000 ʻi Seilahemala ʻi hono akoʻi kinautolu ʻe Nīfai mo Līhai ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai pea mo e meʻa ne totonu ke akoʻi ʻa ia ne foaki kiate kinauá (vakai, Hilamani 5:18–19). Ne fakaului mo ha toko tolungeau kehe ʻi ha mana ne hoko ʻo nau fanongo ai ki ha leʻo ne mahuhuhuhu ʻo ongo ki honau laumālié (vakai, Hilamani 5:30). Ne ʻalu atu ʻa e toko 300 ko ʻení ke fakapoongi ʻa Nīfai mo Līhai he lolotonga ʻena ʻi pilīsoné, ka naʻe ui ʻa e toko 300 ki he ʻOtuá ʻi he manatu mo ʻilo ʻe ʻAminatapi ko ha tangata Nīfai ne angatuʻu ki he Siasí, ʻoku totonu ke nau lotu kae ʻoua kuo nau maʻu ha tui kia Kalaisi (vakai, Hilamani 5:35–41). Ne tokolahi mo ha kau Leimana ne fakaului ʻe he fakamoʻoni ʻa e toko 300 ʻi heʻenau malanga ki he kakaí ʻo fakahā ʻa e meʻa ne nau sio mo fanongo ki aí (vakai, Hilamani 5:49–50).

ʻOku fakaʻosi ʻa e taʻu hono 62 ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “Kuo hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē pea kuo hoko ʻa e kau Leimaná, ʻa e tokolahi ange ʻo kinautolu, ko ha kakai māʻoniʻoni” (Hilamani 6:1).

Ne hoko e tuʻunga lelei ko ia ʻo honau fakauluí, ko ha meʻa ke tuku ai ʻe he kau Leimaná ni ʻa ʻenau tāufehiʻa ki he kau Nīfaí mo ʻenau ngaahi meʻa taú (vakai, Hilamani 5:51); naʻa nau fai mālohi mo tuʻu maʻu ʻi heʻenau tuí (vakai, Hilamani 6:1); naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi fuakavá pea ʻaʻeva angatonu (vakai, Hilamani 6:34); pea naʻa nau tupulaki ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá (vakai, Hilamani 6:34).

Ka ko e meʻa ʻoku ongo taha kiate aú, ko ʻenau anga fakafaingofuá mo ʻenau loto ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Ne ʻomi ʻe heʻenau anga fakafaingofuá mo e loto ke tuí ʻa e Laumālié kiate kinautolu ʻo lahi pea tokoniʻi kinautolu ke nau kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui (vakai, Hilamani 15:5–9).

Ko e meʻa fakamamahí he ko e taimi tatau pē ne tokolahi e kau Nīfai ne “fakafefeka honau lotó, ʻikai fie fakatomala pea nau fuʻu fai angahala” (Hilamani 6:2; vakai foki ki he veesi 31–34). ʻO fehangahangai e meʻa ne hoko ki he kau Leimaná mo ia ne hoko ki he kau Nīfaí. Ne mahuʻi atu ʻa e Laumālié koeʻuhí ko e fefeka honau lotó (vakai, Hilamani 6:35), ka naʻe lilingi hifo ʻa e Laumālié ki he kau Leimaná ko e fakavaivaiʻi honau lotó.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he meʻa ne tupu ai e liliu lahi ko ʻeni ʻo e loto ʻo e kau Leimaná, ne u ʻilo ʻoku maʻu ʻa e anga fakafaingofua mo e loto ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻení mei he molū ʻa e lotó. ʻOku haʻu ia mei hono maʻu ha loto ʻokú ne ongoʻingofua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku haʻu ia mei hono maʻu ha loto ʻofa. ʻOku haʻu ia mei hono maʻu ha loto te ne fakahoko pea tauhi ha ngaahi fuakava toputapu. ʻOku haʻu ia mei ha loto molū ʻokú ne ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.

ʻOku maʻu ʻa e anga fakafaingofua ko ʻeni ke tuí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha niʻihi ʻoku molū honau lotó pea naʻa nau fakafōtunga atu ʻa e anga fakafaingofua ke tuí ʻo hangē ko Nīfai mo Līhaí. Ne fakahingoa kinaua ʻe heʻena tamai ko Hilamaní ke fakamanatu kiate kinaua ʻa e tui ʻenau ngaahi tamaí (vakai, Hilamani 5:6). ʻOku ʻi ai hotau tokolahi kuo tohitongi ʻi hotau hingoá ha tukufakaholo ʻo e tuí mei heʻetau ngaahi kuí ,ʻa ia ne nau fakavaivaiʻi honau lotó pea faingofua ke nau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ne hangē ko ʻeku kui tangata hono ua ko ʻIfalemi K. Hengisí, ʻi heʻene ʻilo ne “hola [hono taʻoketé] mo e kau Māmongá” naʻá ne fakapapauʻi ke fakafoki mai ia ki ʻapi. Ne ʻikai ha ofo ʻi he hiki ʻa ʻIfalemi ki Nāvū pea papitaiso ia hili haʻane fanongo ki ha fakamoʻoni hono tehiná ʻo kau kia Siosefa Sāmita mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí (vakai, Richard K. Hanks, “Eph Hanks, Pioneer Scout” [masterʻs thesis, Brigham Young University, 1973], 18–21).

Kuo tāpuekina kitautolu ʻe ha niʻihi kehe ʻi he folofolá ʻi heʻenau akoʻi kiate kitautolu ʻa e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e anga fakafaingofuá mo e loto ko ia ke tuí. ʻOku hoko ʻa Nīfai, foha ʻo Līhaí, ko ha sīpinga ʻo e meʻá ni. Ko e ʻuluaki meʻa naʻá ne fai ʻi heʻene fanongo ki he akonaki ʻene tamaí ʻo kau ki hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, ko ʻene tangi ki he ʻEikí kae ʻoua kuo fakavaivaiʻi hono lotó peá ne tui ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí (vakai, 1 Nīfai 2:16). Naʻe folofola tonu ʻa e ʻEikí kia Nīfai ʻo pehē, “ ʻOku monūʻia koe, ʻe Nīfai, koeʻuhi ko hoʻo tuí, he kuó ke fekumi faivelenga kiate au, ʻi he loto-fakatōkilalo” (1 Nīfai 2:19). ʻOku akonaki ʻa Nīfai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e holi ʻo e lotó mo e faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú mo ui ki he ʻOtuá koeʻuhí kae faingofua e lava ke tau pehē, “Te u ʻalu ʻo fai [ia]” (1 Nīfai 3:7).

ʻOku tau ako meia ʻĪnosi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tuku ke tō kakano ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi hotau lotó kae ʻoua kuo tau fiekaia ki he moʻoní (vakai, ʻĪnosi 1:3–4). ʻE faingofua e tuí ʻi he taimi ʻoku tohitongi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hotau lotó (vakai, Selemaia 31:33; 2 Kolinitō 3:3).

ʻOku tau ako mei he sīpinga ʻa e tamai ʻa Lamōnaí ʻa hono mahuʻinga ʻo e loto kuo fakavaivaí pea mo e loto fiemālie ke liliú. Ne loto lelei e tamai ʻa Lamōnaí ke foaki atu e vaeua hono puleʻangá kia ʻĀmoni ke fakafetongiʻaki ʻa ʻene moʻuí (vakai, ʻAlamā 20:21–23). Hili e kole pē ʻa ʻĀmoni ki he tuʻí ke ne lotu o fakatatau mo hono lotó ʻi hono puleʻangá, ne puputuʻu ʻa e tuʻí ʻi hono ʻatamaí mo e lotó ʻi he angalelei mo e ngaahi lea maʻongoʻonga ne fai ʻe ʻĀmoní (vakai, ʻAlamā 20:24; 22:3). ʻI he aʻu atu ʻa ʻĀmoni ke akoʻi ʻa e tuʻí, ne liliu ʻa hono lotó pea naʻe faingofua ke ne tui, ʻo ne pehē ai kia ʻĀmoni, “Vakai te u tui pē” (ʻAlamā 22:7). Naʻá ne fakahā ʻa ʻene loto lelei ke foaki ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú, ʻo aʻu pē ki hono puleʻangá ke maʻu ʻa e fiefia ʻo e ʻEikí (vakai, ʻAlamā 22:15). ʻ I heʻene fuofua lotú, naʻá ne ʻoatu ʻa e meʻa ko ia ne fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻene pehē, “Te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhí ke u ʻiloʻi koe” (ʻAlamā 22:18). ʻE hoko mai ʻa e anga fakafaingofuá mo e loto ko ia ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá mei he fakatomalá mo e talangofuá.

Te tau ʻilo ʻi heʻetau vakavakaiʻi ʻetau moʻuí ha ngaahi taimi ne faingofua ange ai ke tau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi taimi ko ia ʻo ha liliu mahuʻinga ʻo hangē ko e mali pe fāʻeleʻi ʻo ha fānau; taimi ʻo e ngāue fakamātoato ʻi ha uiuiʻi foʻou pe ʻi he ngāue fakafaifekaú; taimi ʻi heʻetau ʻi he toʻu tupú mo ha pīsope lelei, kau taki ʻo e toʻu tupú mo e kau faiako seminelí; taimi ʻo e ngaahi ʻahiʻahí; mo e taimi ʻo e tupulaki mei he fuofua taimi ʻo e ako ki he ongoongoleleí ko ha vahaʻataimi kotoa ia ʻoku faingofua ai ke tuí. Mahalo ko e vahaʻataimi mahuʻinga tahá ko e taimi ʻo e kei siʻí. ʻI heʻeku kei siʻí, ne u ʻilo ʻoku faingofua ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ne akoʻi kiate au ʻe ha mātuʻa mo e ngaahi kui lototoʻa. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he ekinaki kiate kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí kae lava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 3 Nīfai 11:38). ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono akoʻi kiate kitautolu ke tau “ ʻohake [ʻetau] fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (T&F 93:40).

Kapau ʻokú ke hangē ko aú, te ke ʻilo ʻoku ʻikai ko e ngaahi tūkungá ʻokú ne ʻomi ʻa e fakafaingofuá mo e loto ke tuí ka ko e tukupā ko ia ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí lolotonga e ngaahi taimi ko ʻeni ʻi hoʻo moʻuí. Ne lahi ange hoʻo tūʻulutuí mo e ako folofolá he vahaʻataimi ko ʻení. Ne faingofua ange ke fakataha mai ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo e lotu fakafāmilí. Ne faingofua ange ke ke ʻalu ki he lotú pea ke moihū ʻi he temipalé. Ne faingofua ke ke totongi hoʻo vahehongofulú mo e ngaahi foakí. Ko e moʻoni ʻoku hanga ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakamolū ʻa e lotó, ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakafaingofuaʻi mo loto fiemālie ai ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni, kapau te tau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa hotau palōfitá mo e kau ʻaposetoló he konifelenisí ni, ʻe faingofua ange pea tau loto fiemālie ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo faleʻi kitautolu ke moihū ʻi he temipalé; fakamālohia hotau fāmilí ʻi he lotu fakafāmili maʻu pē, ako folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí; ngāue faivelenga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí; totongi vahehongofulu mo e ngaahi foakí; ke tui pea lotu ke maʻu ha tataki; pea ke tau moʻui feʻunga mo taau ke maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau faʻa hangē ko Neamaní, ko ha tangata kilia mei Sīlia ne ʻalu atu ki he palōfita ʻi ʻIsilelí ke fakamaʻa hono kiliá. ʻI hono fekauʻi atu pē ʻe ʻIlaisa ha talafekau mo e fakahinohino ke uku tuʻo fitu ʻi he Vai Soataní, ne foki ʻa Neamani mo e loto ʻita. Mālō pē ko e ʻi ai haʻane tamaioʻeiki naʻá ne pehē ange, “Ka ne tala ʻe he palōfitá ke ke fai ha meʻa lahi, ʻikai kuó ke fai ia? kae muʻa hake ʻeni, ʻa ʻene pehē mai kiate koe, kaukau pea te ke maʻa ai” (2 Ngaahi Tuʻi 5:13).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hoko mai ʻa e faingofua mo e loto fiemālie ke tui ko ʻení ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hangē ʻoku ʻikai mahuʻingá ʻa ia ʻoku toutou akoʻi kiate kitautolu talu mei heʻetau kei talavoú. ʻE ʻomi ʻe he talangofuá ʻa e loto moluú mo ha faingofua ange ke tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lilingi hifo ʻa e Laumālié ʻi he faingofua ange ko ia ke tuí.

ʻE lava ke siviʻi ʻa e faingofua ko ia mo e loto fiemālie ke tuí ʻi he uike kotoa ʻi heʻetau maʻu e houalotu sākalamēnití. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he fakatahá ni ʻaki ʻetau fakahā ʻetau loto fiemālie ke ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, T&F 20:77). ʻI heʻetau tangutu ko ia ʻi he houalotu sākalamēnití, ʻoku totonu ke faingofua ʻetau fai e ngaahi fuakavá ni pea faingofua ke fakafanongo pea ako ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakaʻamu ke lilingi hifo ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí kiate au koeʻuhí ko ʻeku “anga faingofua mo e loto fiemālie ke tui ki heʻene folofolá.” Kuó u ongoʻi kuo hanga ʻe he potufolofolá ni ʻo fakaake ʻiate au ha ongoʻi ʻo hoku “fatongia ki he ʻOtuá”— pea ʻoku totonu ke u “anganofo mo angavaivai; akoʻingofua; mohu kātaki; … faivelenga maʻu pē ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá; … pea fakafetaʻi maʻu ai pē ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e [ngaahi] meʻa kotoa pē ʻoku [ou] maʻú” (ʻAlamā 7:22–23).

Fakatauange ʻe faingofua maʻu pē ke tau tui ki Heʻene folofolá. ʻOfa ke mou fakahā ʻi he anga faingofua ʻo hangē ko ia ʻoku ou faí, ko Sīsuú ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Ko Ia ʻa hotau Tauhí pea ʻe ʻiloʻi ʻa Hono leʻó ʻe kinautolu ʻoku anga faingofua pea loto fiemālie ke tuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.