2009
‘Oku Fie Maʻu ʻe he Fefine Kotoa pē ʻa e Fineʻofá
Nōvema 2009


‘Oku Fie Maʻu ʻe he Fefine Kotoa pē ʻa e Fineʻofá

ʻOku mau loto ke mou faitāpuekina ʻa hoʻomou moʻuí mo homou ʻapí ʻaki e tākiekina mo e mālohi ʻo e Fineʻofá.

ʻĪmisi
Silvia H. Allred

Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke tau fakataha mai ʻi he funga ʻo e māmaní ko e ngaahi tokoua ʻi Saione. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e faingamālie ko ʻeni ke vahevahe mo kimoutolu ʻeku fakamoʻoni ʻo kau ki he Fakamoʻuí pea mo fakahaaʻi atu hoku ʻofá kiate kimoutolu.

Te u lea atu he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he fefine kotoa pē ʻa e Fineʻofá ʻi heʻene moʻuí.

Hili pē hono faʻufaʻu mo fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Siasí, naʻá ne fokotuʻu foki mo e Fineʻofá maʻá e houʻeiki fafiné. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ai ke haohaoa ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí ka ne taʻeʻoua ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻo e houʻeiki fafiné.”1 Ko e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e Siasí pea ʻi heʻemau hoko ko e kau palesitenisií, ʻoku mau fakatauange pē ʻe lava ke mau tokoni ke fakamahino atu ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ia ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e holi taupotu taha ʻa ʻemau kau palesitenisií ke tokoni ki he fefine kotoa pē ʻi he Siasí ke ne teuteu ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻokú ne fakahokó pea mo kau atu ki hono fakahoko ʻo e ngāue ʻo Saioné. ʻOku hanga ʻe he Fineʻofá ʻo tataki fakalaumālie mo akoʻi ʻa e houʻeiki fafiné ke fakatupulaki ʻenau tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí pea mo fekumi pea faitokonia ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo fekauʻaki mo hotau kuongá, naʻá ne pehē ai:

“Ko e konga lahi ʻo e tupu ʻāfaʻafa ʻoku hoko mai ki he Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko mai ia koeʻuhí ʻe tokolahi fau ha kau fafine lelei tokolahi ʻi he māmaní te nau kau mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hāsino ai mei he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻa e moʻui angatonú pea nau leʻoafea pea mātā ʻa kinautolu ko ha kakai fisifisimuʻa mo makehe—ʻi ha ngaahi founga fakafiefia—mei he kakai fefine ko ia ʻo e māmaní.

“ ʻOku kau he kau fafine tuʻukimuʻa ʻi he māmaní ʻe kau mai ki he Siasí, ha kau fafine ʻoku nau tokanga ange kinautolu ki he moʻui angatonú kae ʻikai ko e moʻui siokitá. ʻOku maʻu ʻe he kau fafine tuʻukimuʻa ko ʻení ʻa e loto fakatōkilalo moʻoní, ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu ai ʻo mahuʻinga lahi ange ʻa e angatonú kae ʻikai ko e fakamamatá… .”

Ko ia ʻe hoko ai e tā sīpinga ʻa e houʻeiki fafine ko ia ʻo e Siasí ko ha mālohi lahi fau ʻi he tupulaki ʻo e tokolahí mo e tupulaki fakalaumālie ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.”2

ʻOku ou tui ʻoku lolotonga fakahoko ʻa e ngaahi lea fakakikite ko ʻení. ʻOku tali tokolahi ʻe he kau fafine lelei ʻo e māmaní ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi puleʻangá. Ko kimoutou ʻa e kau fafine tuʻukimuʻa moʻoni ko ia naʻá ne lea ki aí. Kuo mau feʻiloaki mo ha lauiafe ʻo kimoutolu ʻi heʻemau folaua ʻa e māmaní. Kuo mau mātā hoʻomou ngaahi ngāue leleí; kuo mau ongona hoʻomou ngaahi fakamoʻoni fakalavelotó; pea kuo mau ongoʻi homou laumālié. Kuo mau mātā e malama mei homou fofongá ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí. ʻOku makehe pea fakaofo moʻoni ʻa hoʻomou tā sīpingá mo homou mālohi tākiekina ki he leleí.

Ka ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻoku tokolahi ha kau fafine ʻi he Siasí ʻoku ʻikai ke nau maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue mālohi ʻi he Siasí pea mo e Fineʻofá. Kiate kimoutolu ko ia ʻoku ʻosi kau mai ki he Fineʻofá, ʻoku mau ʻoatu ha ui kiate koe. ʻOku mau kole atu ke ke ʻalu atu ki he kau fafine ko ia ʻoku teʻeki ke nau omi ki he ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi homou uōtí mo e koló pea akoʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻofa ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he Fineʻofá maʻanautolú. Fakamoʻoni kiate kinautolu ʻe fakatupulekina ʻe he Fineʻofá ʻa honau ngaahi ʻapí pea mo ʻenau moʻuí. Fakahā ange hoʻo ongoʻi fiekaungāmeʻá mo e ongoʻi fakatokouá. Tokangaʻi mo fakamālohia ʻa kinautolu. Tokoni mai ke tau liliu e fakautuutu ʻo e movetevete ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he sosaietí. Tokoniʻi homou ngaahi tokouá ke nau tafoki ki he ʻEikí pea mo ʻEne palani ʻo e fiefiá maʻa ʻEne fānaú. Te nau maʻu ha fakahinohino, fiemālie, nonga, mahino mo ha tataki fakalaumālie. Te nau ʻiloʻi ʻoku ʻofeina kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tokanga mai kiate kinautolu ʻi ha founga ʻoku ʻikai lava ke mafakamatalaʻi.

Ko e hā ʻoku fai ʻe he Fineʻofá maʻá e houʻeiki fafine ʻoku nau tali ke ngāue mālohi ʻi he kautahá? ʻOku faitāpuekina fēfē ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻapí?

Naʻe toki papi ului mai pē ʻeku faʻeé ki he Siasí pea ui ia ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi homau kiʻi kolo ʻi Seni Salavatoá. Naʻá ne fakahā ki heʻene palesiteni fakakoló naʻe ʻikai ke ne taukei, taʻe mateuteu mo taʻe feʻunga. Naʻá ne taʻu 30 tupu pea naʻe ʻikai ke ako lelei, pea naʻe tukutaha pē ʻene moʻuí ki hono tokangaʻi ʻo hono husepānití mo ʻene fānau ʻe toko fitú. Ka naʻe kei uiuiʻi pē ia ʻe he palesiteni fakakoló.

Ne u mātā ʻa hono fua faivelenga ʻe heʻeku faʻeé ʻa hono fatongiá. ʻI he lolotonga ʻene ngāué, naʻá ne ako ai ha ngaahi poto fakatakimuʻa mo fakatupulaki ha ngaahi meʻafoaki foʻou ʻo hangē ko e faiakó, lea ki he kakaí, palani mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakatahá, ngaahi ʻekitivitií mo e ngaahi ngāue tokoní. Naʻá ne tākiekina ʻa e kakai ʻo e koló. Naʻá ne tokangaʻi mo ne akoʻi kinautolu ke nau fetauhiʻaki. Naʻe ʻofeina pea tokaʻi ia ʻe he kau fafiné. Naʻá ne tokoniʻi e kau fafine kehé ke nau ʻiloʻi, fakaʻaongaʻi mo fakatupulaki honau ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi talēnití; naʻá ne tokoni ke nau langa hake ʻa e puleʻangá pea mo ha ngaahi fāmili fakalaumālie ʻoku mālohí. Naʻá ne tauhi faivelenga ʻa ʻene ngaahi fuakava ʻi he temipalé. ʻI heʻene pekiá, naʻá ne maʻu ai ha nonga mo e Fakamoʻuí.

Naʻe toki faitohi mai kimui ange ha fefine naʻá ne tokoni palesiteni ki heʻeku faʻeé ʻi he Fineʻofá ʻo pehē: “Ko hoʻo faʻeé naʻá ne akoʻi au ʻi he founga ke u aʻusia ai e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní. Naʻá ku ako meiate ia ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, angaʻofá, faitotonú mo e fatongia ʻaki hotau ngaahi uiuiʻí. Naʻá ne hoko ko ha faifaleʻi mo ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au. Ko hoku taʻu 80 ʻeni, ka kuó u tauhi faivelenga ai pē ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Kuó u ngāue fakafaifekau pea kuo faitāpuekina lahi au ʻe he ʻEikí.”3

Kuó u mātā ʻa e mana tatau ʻi he moʻui ʻa ha kau fafine tokolahi ʻi ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. ʻOku nau tali ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku tokoni ʻa e Fineʻofá ke fakamālohia ʻenau tuí pea nau tupulaki fakalaumālie ʻi heʻenau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke hoko ko ha kau takimuʻa mo ha kau faiako. ʻOku nau maʻu ha moʻui foʻou ʻi heʻenau tokoní. ʻI heʻenau fakalakalaka fakalaumālié, ʻoku tupulaki foki ai ʻenau ongoʻi ʻoku tali lelei kinautolú, ʻiloʻi honau tupuʻangá pea mo honau mahuʻinga fakatāutahá. ʻOku nau ʻiloʻi ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e palani ʻo e ongoongoleleí ko hono ʻomi kiate kitautolu ha faingamālie ke tau aʻusia ai ʻa hotau lelei tahá.

ʻOku tau tokoni ʻi he ngāue ʻa e Fineʻofá ke langa hake ʻa e puleʻangá mo fakamālohia ʻa e ngaahi ʻapi ʻo Saioné. ʻOku ʻikai mo ha toe houalotu ʻi he Siasí te ne lava ʻo fai e tokoni ʻoku fai ʻe he Fineʻofá. ʻOku lauafe ha ngaahi fāmili oku nau maʻu e tokoni ko iá ʻo fakafou ʻi ha kau faiako ʻaʻahi ʻofa ʻoku nau fai ha fakafiemālie, fakafanongo mo ʻoatu ha lea fakalotolahi.

Naʻe fakamatala mai ʻe heʻeku tama fefine ko Nomá ʻo kau ki he hoko ʻa e Fineʻofá ko ha tāpuaki ʻi heʻene moʻuí: “ʻI heʻeku toki mali atu mo Tālení pea teu ke fāʻeleʻi ʻema ʻuluaki pēpeé, naʻá ma nofo ai ʻi ha kiʻi kolo ʻo e ʻunivēsití. Naʻá ma fakatou ako pea siʻisiʻi ʻema paʻanga hū maí. Ko e uooti ofi tahá naʻe tuʻu ia ʻi ha kolo naʻe maile ʻe 30 [kilomita ʻe 48] hono mamaʻó, pea ko ʻema feʻaluʻakí naʻe fai pē heʻema fuʻu kā motuʻa naʻe lahi ange taimi ia naʻe mate aí. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau fafine ʻi he uōtí ʻa e tuʻunga ne ma ʻi aí, naʻa nau ngāue fakataha leva ke ʻi ai ha taha te ne ʻave maʻu pē kimaua ki he lotú ʻi he Sāpaté pea mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e Siasí. Naʻe nofo ha niʻihi ʻo e kau fafiné ʻi ha tukui kolo kehe pea ne nau fakaʻuli mai ʻi ha maile ʻe 20 pe 30 [kilomita ʻe 32 ki he 48] ke ʻave kimaua. ʻIkai ngata aí, naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe ha kau fafine tokolahi ki honau ngaahi ʻapí ke mau maʻu meʻatokoni efiafi he tuku ʻa e lotú. Naʻe ʻikai ke nau teitei ʻai ke ma ongoʻi naʻá ma hoko ko ha fakakavenga kiate kinautolu. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e ʻofa moʻoni mo faka-Kalaisi naʻe fakahaaʻi mai ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá lolotonga ʻa e kiʻi vahaʻa taimi nounou mo faingataʻa ko ia ʻo ʻema moʻuí.”4

ʻOku pīsope ʻa hoku husepānití pea ʻokú ne talamai he ʻikai teitei lava ʻo fakahoko ʻa hono fatongiá ka ne taʻe ʻoua ʻa e palesiteni Fineʻofá. ʻOku ngāue fakataha ʻa e kau palesiteni Fineʻofa ʻi he funga ʻo e māmaní mo ʻenau kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ke fokotuʻutuʻu e kau fafiné ki he tukupā toputapu ko ia ko hono kumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fie maʻu ʻe he kau palesiteni Fineʻofa mateaki ko iá ʻa hoʻomou poupoú mo e fietokoní. ʻE hanga ʻe hoʻomou kau atu ki he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he Sāpaté ʻo faitāpuekina ʻa kimoutolu, ka ʻe hanga ʻe hoʻomou kau atu ki he ngāue ʻa e Fineʻofá ʻo faitāpuekina ʻa e Siasí fakakātoa.

ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke kei talavou pe toulekeleka, taʻemali pe ʻosi mali, uitou pe ʻi ai hao fāmilí, ʻoku mau loto ke mou faitāpuekina ʻa hoʻomou moʻuí mo homou ʻapí ʻaki e tākiekina mo e mālohi ʻo e Fineʻofá. ʻOku ʻi ai ha fie maʻu vivili ke uki mai e kau fafine ʻo e Siasí ke nau ʻunuakiʻi ki muʻa ʻa e ngāué. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou ngāue ʻaki hoʻomou mālohi takiekina ki he leleí ke fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí, hotau Siasí pea mo hotau tukui koló. Ko ha mālohi kimoutolu ʻoku fie maʻu ki he ʻofá, moʻoní mo e angatonu ʻo e māmani ko ʻení. ʻOku mau fie maʻu kimoutolu ke tanumaki ʻa e ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá pea mo e kaungāʻapí. ʻOku fakafōtunga mai ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá maʻá e tokotaha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú.

ʻOku faʻa maʻu ʻe heʻemau kau palesitenisií ha ʻū tohi mei ha kau fafine kuo faitāpuekina ʻenau moʻuí ʻo fakafou ʻi he Fineʻofá. ʻOku hiki mai ʻe hanau tokolahi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he Fineʻofá maʻanautolu mo honau ngaahi fāmilí. Mahalo ʻe ongo peheni ʻa e lisi ko iá:

  • ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Fineʻofá ʻoku ʻofeina au ʻe he Tamai Hēvaní pea ko Hono ʻofefine au.

  • ʻOkú ne fakamanatu mai kuo faitāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻafoaki.

  • ʻOku ou ako ai ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé kiate au mo hoku fāmilí.

  • ʻOku ou ako ai ke maʻu ha fiefia ʻi he tuʻunga ko e faʻeé.

  • ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi lēsoni mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Fineʻofá ke u ako ʻa e ngaahi taukei ʻoku fie maʻu ke u hoko ai ko ha faʻē leleí.

  • ʻOku ou ʻiloʻi ʻa hoku fatongia ke tākiekina ki he leleí ʻa e toʻu tangata kei tupu haké.

  • ʻOku tokoniʻi au ʻe he Fineʻofá ke u hoko ko ha uaifi lelei ange, ke u fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hoku husepānití.

  • ʻOku poupouʻi au ke u feinga ke u ako mo tupulaki fakatāutaha.

  • ʻOku ou ako mo fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he ngaahi fakatahaʻangá mo e ngaahi ʻekitivitií.

  • ʻOku ou aʻusia ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi he tokoní ʻo fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí mo e ngāue ʻofá.

  • ʻOku ou ʻiloʻi ha ngaahi meʻafoaki naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ne u maʻu.

  • ʻOku ʻomi ʻe he Fineʻofá ha ngaahi faingamālie ke u fakaʻaongaʻi ai hoku ngaahi talēnití.

  • ʻOku ou ako ai te u lava ʻo hiki hake mo fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi kehé.

  • ʻOku ou ako ai ʻoku tau maʻu kotoa pē ha meʻa te tau lava ʻo vahevahe atu: ʻa e ʻofá, angaleleí, malimalí, ongoʻi fiekaungā-mamahí pea mahulu hake ai.

  • ʻOku ou fakatupulaki ai ha tokanga fakamātoato ki he niʻihi kehé.

  • ʻOku ou ako ke u hoko ko ha kaungāʻapi lelei ange pea ke u angalelei mo angaʻofa ki he niʻihi kehé.

  • ʻOku ou ako ai ke mohu founga pea mo fakapapauʻi ʻeku taumuʻá.

  • ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava ke u maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻeku Tamaí ʻo kapau te u faivelenga mo tauhi moʻoni ʻeku ngaahi fuakavá.

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e lisí ia. ʻOku ou ʻilo pau ʻoku fie tānaki mai ʻe hamou tokolahi ha meʻa ki he lisi ko ʻení. ʻOku mahuʻinga ʻa e Fineʻofá ki he lelei ʻa e ʻapí mo e fāmilí. ʻOku totonu ke poupouʻi ʻe he husepāniti mo e tamai kotoa pē ʻa e kau atu ki he Fineʻofá. ʻOku totonu ke haʻu ʻa e fefine kotoa pē ʻo ako ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku lava ke maʻu ʻi he Fineʻofá. ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e fefine angatonu kotoa pē ke ne fakahoko ʻi he palani ʻa e ʻOtuá pea mo hono langa hake ʻo Hono puleʻangá. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he Fineʻofá pea ʻoku mou fie maʻu ʻa e Fineʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu naʻe fakalangi ʻa hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá, ke tokoni ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue faifakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina ʻa kitaua. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Joseph Smith, fakamatala ʻi he Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  2. Spencer W. Kimball, “The Role of Righteous Women,” Ensign, Nov. 1979, 103–4.

  3. Tohi fakatāutaha.

  4. Tohi fakatāutaha.