2009
Hoko ko ha Kau Maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki Mālohi Ange
Nōvema 2009


Hoko ko ha Kau Maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki Mālohi Ange

Te tau lava ʻo mālohi ange ʻi hono faitāpuekina e moʻui ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, mālohi ange ʻi hono tokoniʻi ʻo e kakai kehé.

ʻĪmisi
Elder Walter F. González

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne faiako ai ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ʻi he mālohi mo e mafai lahi. Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito e faiako ʻa e taha ʻo kinautolu pea naʻe faingataʻa ke taʻe-tui ha taha ki heʻene ngaahi leá.1 Naʻe tokoniʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e kakaí ke nau ʻilo ki he Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, pea tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e fiefiá. Naʻe ʻomi ʻe heʻenau ngaahi akonakí mo ʻenau sīpinga leleí ha ngaahi founga naʻe lava ai ʻa e kakaí ʻo aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó. ʻOku tau ʻilo naʻa nau taki ha toko lauiafe ke papitaiso mo fai ha ngaahi fuakava ke kātaki ki he ngataʻangá.2 Ko ʻeku lea ʻeni fekauʻaki mo e kau faifekau maʻongoʻonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohí.

Te tau lava ʻo ako ha meʻa lahi mei he fānau ko ʻeni ʻa Līhaí. Kapau te tau fai ʻa e meʻa ne nau faí, te tau lava ʻo mālohi ange ʻi hono faitāpuekina e moʻui ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, mālohi ange ʻi hono tokoniʻi ʻo e kakai kehé, mālohi ange ʻi hono fakahaofi ʻo e kakai kehé, pea mālohi ange ʻi he hoko ko ha kakai hangē ko Kalaisí.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa ne nau fai ke nau lavameʻa lahi aí; naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lekooti ko ē naʻe toʻo mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi naʻá ne ʻoange ai ʻa e lekooti naʻe iku ʻo hoko ko e Tohi ʻa Molomoná ki hono foha ko Hilamaní, naʻá ne akoʻi ange ka ʻikai ʻa e ʻū laʻi peleti ko ʻení, “[ne] ʻikai lava ʻe Āmoni mo hono kāingá ʻo fakamahino ki he fuʻu toko lauafe pehē … ; ʻio, naʻe hanga ʻe he ngaahi lekōtí ni mo ʻenau ngaahi leá ʻo fakalotoʻi ʻa kinautolu ke fakatomala.”3

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá Hono mālohí ʻi he ngaahi peletí ʻaki ʻene fakahoko ha taumuʻa ʻe taha, “ko e … fakafoki ʻo e lauafe tokolahi … ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní.” Naʻe toki kikiteʻi leva ʻe ʻAlamā ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “kei fakahā atu ʻa hono māfimafí ki he ngaahi toʻu tangata ʻamuí.”4 Ko ia naʻe fakatolonga ai ʻa e ngaahi lekōtí pea ko ha konga kitaua ʻo e ngaahi toʻu tangata ka hoko mai ko iá. Pea hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo e kuonga ki muʻá, te tau lava ʻo hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohi lahi ʻaki haʻatau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

He ʻikai ke lava ʻo fakatataua e founga hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ia ki ha toe faʻahinga ngāue ʻa ha taha faʻu tohi ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. Te tau lava ke pehē ko ha tohi ia naʻe fakahoko mai ʻe he “toʻukupu tonu pē” ʻo hotau ʻOtuá. Lolotonga e ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki ʻAmelika he kuonga muʻá, naʻá Ne kole ai kia Nīfai ke ne ʻomi ʻa e ngaahi lekooti ne nau tauhí ʻo tuku ia ki Hono ʻaó. Naʻe toki vakaiʻi leva ia ʻe Sīsū mo Ne fekau ke tānaki atu mo ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻe hoko pea mo ha ngaahi fakamatala.5 “Peá ne [ʻa e Fakamoʻuí] folofola: Ko e ngaahi folofola ko ʻeni, ʻa ia naʻe ʻikai te mou maʻú, kuo fekau ʻe he Tamaí ke u foaki kiate kimoutolu; he naʻá ne ʻafioʻi ʻoku lelei ke ʻoatu ia ki he ngaahi toʻu tangata ʻamuí.”6 ʻOku ou ongoʻi ha fakafetaʻi taʻe-tūkua ke kau ʻi he ngaahi toʻu tangata ko ʻení. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná, kuó u hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ongo ne u maʻu ʻi heʻeku fuofua lau ʻa e tohi toputapú ni ʻi heʻeku kei siʻi hake ʻi ʻUlukuaí. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u lau ha meʻa lahi he 1 Nīfaí ke u maʻu ai e faʻahinga fiefia ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻe he leá. Naʻe hangē ia ne fakafonu e tohí ʻaki e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo ne ʻai ke u ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá.

Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke ʻuhingamālie ange ʻa e lea ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fekauʻaki mo e tohí ni ʻi heʻene fakahā “ ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”7 ʻOku ou toe fakatokangaʻi foki ʻene kaungatonu ʻa e talaʻofa ʻa Palesiteni Tomasi S. Monisoní ʻi heʻene pehē “ ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola kehe ʻa e Siasí, ʻi heʻetau ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi akonakí, te tau toki ʻilo ai ʻa e tokāteliné, he ko hotau talaʻofá ʻeni; te tau ʻilo pe ʻoku ʻo e tangatá ia pe ʻoku ʻo e ʻOtuá.”8

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi talaʻofá ni ʻa e fiefiá kiate kitautolu he taimí ni pea ʻi hotau kahaʻú. ʻI heʻeku maʻu pē e fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ko e ongo fakanatula ne hoko mai aí ko ha holi ke fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻo e tohí ki hano fai ha ngaahi fuakava. Naʻá ku fai ha ngaahi fuakava ʻaki ʻeku papitaiso mo hilifakinima ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe hanga ʻe he ongo fuakava ko ʻeni naʻe fai ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakataha mo e ʻilo ne u maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻo liliu ʻeku moʻuí.

ʻOku ʻikai ha ʻohovale ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki ʻAmelika he kuonga muʻá, he naʻe ʻikai ngata pē Heʻene akoʻi ʻa e tokāteliné, ka naʻá Ne foaki foki kia Nīfai mo ha niʻihi ʻa e mālohi ke fai papitaisó.9 Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻe fepoupouaki e tokāteliné mo e ngaahi ouaú. ʻOku fie maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí fakataha mo hono ngaahi fuakavá, ki hono fakaʻaongaʻi kakato ʻo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tohi ʻoku tukuatu ki he māketí pea ʻoku vave hono fakatauá. ʻOku nau fakatupu hono manakoa ia he taimi lahi pea ʻoku nofo-ʻamanaki ai ʻa e kakaí ki hono tuku maí. Hangē ʻoku fakafonu ʻe he ngaahi tohi peheé ʻa e māketí he vave tahá pea te mou lava ʻo mamata ki hono lau ia ʻe he kakaí he potu kotoa pē. Naʻe fakatatali ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene poto taʻe-fakangatangatá ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ʻaonga kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ko hono taumuʻá ke hoko ko e tohi fakataua tahá. Neongo ia, te tau lava ʻo liliu ʻa e tohi toputapú ni ke hoko ko ha tohi ʻoku lahi taha hono lau ʻe he kakaí mo fakaʻaongaʻi taha ʻi heʻetau moʻuí. Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi ʻekitivitī ʻe tolu ʻe lava ʻo tokoni ke tau liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko e tohi ʻoku lahi taha hono laú mo lelei taha hono fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí, ke ne hanga ʻo fakamālohia kitautolu he ʻahó ni ke tau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohi ange, pea hangē ko kinautolu ʻi he kuonga muʻá.

ʻUluakí, keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí. Kuo pau ke tau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná kae lava ke tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”10 Ko e keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko ha meʻa ia ʻoku makehe. Ko e taimi te tau lau ai mo fekumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi tokāteliné te ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, te tau maʻu ai ha loto vēkeveke foʻou. Hangē ko ʻení, ko e taimi ʻe fehangahangai ai ʻa e toʻu tangata kei tupu haké mo e palopalema ʻo e mālohi fakatoʻú, te tau lava ʻo lau ʻa e tohí ʻo kumi hake ʻa e ngaahi akonaki pē ko ia te nau tokoniʻi kinautolu ʻi he faʻahinga palopalema peheé. Ko e taha ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení ʻe lava ke maʻu ia mei he meʻa ne hoko kia Lemiuelá. Naʻe fai ʻe Lemiuela ha ngaahi fili hala koeʻuhí he naʻá ne ʻulutukua ki he vili taʻeʻunua ʻa Leimaná.11 Naʻe ʻikai ke ne fai ʻa e meʻa totonú koeʻuhí he naʻe ʻikai te ne “ʻiloʻi ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻOtua ko ia naʻá ne fakatupu kinauá.”12 ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo toʻo mei he meʻa ko ʻení, ʻa ia ʻe tokoni haʻatau ako ʻa e tokāteline ʻo e founga fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo kitautolú, ke tau matuʻuaki ai ʻa e mālohi fakatoʻú. ʻOku lahi ange ha ngaahi akonaki mo ha ngaahi sīpinga fekauʻaki mo e tefitó ni ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ʻe lava ke ʻaonga ki hotau toʻu tangatá ʻa e ngaahi akonaki ʻo e tohí ni.

Uá, fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e meʻa kotoa pē kuo tau ako fekauʻaki mo Kalaisí. Ko ha meʻa langaki moʻui moʻoni ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fekumi ki he ngaahi ʻulungāanga ʻo Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe ʻilo ʻe he tokoua ʻo Sēletí ko e ʻEikí ko ha ʻOtua ʻo e moʻoni; ko ia he ʻikai ke Ne lava ʻo loi.13 Ko e ʻamanaki lelei lahi ia ʻoku ʻomi ʻe he ʻulungāanga ko ʻení ki hoku laumālié! ʻE fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi talaʻofa kotoa pē naʻe fai ʻe he kau palōfita moʻui he ʻaho ní koeʻuhí he ko e ʻOtuá Ia pea he ʻikai ke Ne lava ʻo loi. Naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá ni, ʻoku tau ʻilo ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa kapau te tau muimui ʻi he ngaahi akonaki mei he Tohi ʻa Molomoná mo e kau palōfita moʻuí. Ko ʻetau ʻilo pē ha ʻulungāanga ʻo Kalaisi, hangē ko ia ne fakatokangaʻi ʻe he tokoua ʻo Sēletí, ʻoku totonu leva ke tau ngāue ke fakahoko ia ʻi heʻetau moʻuí fakatāutaha. ʻE tokoni ʻeni ke tau hoko ai ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohi ange.

Tolú, akoʻi ʻa e tokāteline mo e ngaahi akonaki ʻoku ʻi he ngaahi peesi toputapu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te tau lava ʻo akoʻi ha taha mei he tohí ni. ʻOku mou lava nai ʻo fakakaukau atu ki he “mālohi [makehe] ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻoni”14 he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi, lau, pe toe lau maʻuloto ai ʻe he kau faifekaú mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ngaahi lea totonu ʻo e tohí?

ʻOku ou manatuʻi ha misiona ʻi ʻEkuātoa naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe hono kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau meʻa kotoa pē. Koeʻuhí ko kinautolu, ne foua ai ʻe ha lauiafe ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó mo pehē ke nau fai e ngaahi fuakava ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue koula ia ʻi hono kumi mo fakaului ʻa e kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní pea ʻi hono fakahaofi ʻo ha tokolahi ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke nau foki mai ʻo mālohi he ongoongoleleí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi hano fakahoko e ngaahi akonaki ʻo e tohi maʻongoʻongá ni ʻi heʻenau moʻuí. ʻE fakahaofi ha tokolahi ʻo ʻetau fānaú he te nau manatuʻi, ʻo hangē ko ʻĪnosí, ʻa e ngaahi lea naʻá ne faʻa fanongo ki hono lea ʻaki ʻe heʻene tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá, pea koeʻuhí ko e meʻá ni, naʻá ne ʻilo ai kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.15

Te ta lava, ʻi heʻeta kau he toʻu tangata ne fai ki ai ʻa e laú, ʻo hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohi ange ʻaki haʻatau fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ʻo hotau lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou fakamoʻoni mo au ki ai, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, 3 Nīfai 7:18.

  2. Vakai, ʻAlamā 23:5–6.

  3. ʻAlamā 37:9.

  4. ʻAlamā 37:19.

  5. Vakai, 3 Nīfai 23:6–14.

  6. 3 Nīfai 26:2.

  7. Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  8. Thomas S. Monson, “Decisions Determine Destiny,” New Era, Nov. 1979, 5.

  9. Vakai, 3 Nīfai 11:18–22.

  10. 2 Nīfai 32:3.

  11. Vakai, 1 Nīfai 3:28.

  12. 1 Nīfai 2:12.

  13. Vakai, ʻEta 3:12.

  14. 3 Nīfai 28:29.

  15. Vakai, ʻĪnosi 1:34–5, 10.