2009
Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu
Nōvema 2009


Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu

Ko ʻetau ngāué ko ha ngāue ʻo e fakamoʻui, ngāue tokoni pea hoko ko ha kakai māʻoniʻoni.

ʻĪmisi
Julie B. Beck

Ko ha haʻofanga fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e kau fafine ʻo e Fineʻofá. Talu mei heʻetau fakataha lahi fakamuimuí, kuo tāpuekina au ke u ʻaʻahi atu ki hamou niʻihi tokolahi. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou moʻui faivelenga mo ngāue mateakí. ʻI he ngaahi fakataha lahi ʻa e Fineʻofá kimuí ni maí, ne akonekina ai ʻa kitautolu ki he founga ʻoku tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ai ʻa kitautolu kau fafine Siasi ʻi he ʻAho Kimui Ní ʻi hono ʻiloʻi mo fakahoko ʻa e taumuʻa ʻo e Fineʻofá.1 ʻOku ou fakaʻamu he pooni ke fakalahi ʻetau fakamoʻoní mo ʻetau mahino ko e Fineʻofá ko ha ngāue ia ʻoku fakatefito ʻi he tuí. Te u lea ki he taumuʻa ʻo e ngāué ni mo e founga ke tau fakahoko ʻaki iá.

ʻOku tau ʻiloʻi ko e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi hono fokotuʻu ʻe he ʻEikí, ke teuteuʻi ʻa e houʻeiki fafiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke:

  1. Fakatupulaki ʻenau tuí mo e angatonu fakafoʻituituí.

  2. Fakamālohia honau fāmilí mo e ʻapí.

  3. Tokoni ki he ʻEikí mo ʻEne fānaú.

Ko e hisitōlia, taumuʻa mo e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻoku makehe ia mei he ngaahi kautaha kotoa ʻa e kakai fefiné. ʻI he 1942, ‘i hono fakamanatu e senituli ʻo e Fineʻofá, naʻe pehē ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí:

“Kuo teʻeki ai ha kautaha ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he māmaní kotoa ʻe fokotuʻu peheni… .

“ ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻatā ʻe ha kau mēmipa [ʻo e Fineʻofá] ke hanga ʻe ha faʻahinga tōʻonga pūpūhaʻa pe feʻauʻauhi ʻo tohoakiʻi kinautolu mei he ngaahi fatongia mo e ngaahi tufakanga, ngaahi tāpuaki mo e ngaahi lāngilangi, ngaahi faingamālie mo e ngaahi lavameʻa ʻo ʻenau hoko ko ha mēmipa ʻo e Kautaha maʻongoʻongá ni.”2

Kapau ʻoku mahuʻinga fau ʻetau kau ki he Fineʻofá, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi kautaha kehe maʻá e kakai fefiné. ʻOku mahuʻinga ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fai ʻi he Fineʻofá he naʻe ʻaʻahi mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita pea naʻe toe fakafoki mai ʻiate ia ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he māmaní. ʻOku kau ʻa e Fineʻofá ʻi he toe fakafoki mai ko iá. Ne fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e taumuʻa ʻo e Fineʻofá peá ne fakahinohinoʻi ʻa e kau fafiné ki heʻenau taumuʻá, ʻo hangē ko ʻene fakahinohinoʻi ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi Ketilani mo Nāvū ki heʻenau taumuʻá mo ʻenau ngāué. ʻOku kei hoko atu pē hono tataki ʻetau kautahá ʻi he ʻahó ni ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite mo ha kau tangata maʻu fakahā.

ʻOku makehe ʻa e Fineʻofá he naʻe fokotuʻu ia ʻi he “sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeiki”3 pea ʻoku tau ngāue ʻi he tuʻunga fakakātoa mo fakalotofonua ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau fengāueʻaki mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kií, ʻo nau maʻu ai ʻa e mafai ke pule ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. ʻOku tau ngāue ʻo fakatatau ki he lakanga fakataulaʻeiki—ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau fekumi, maʻu pea ngāue ʻo fakatatau mo e fakahaá; fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he ngaahi fakataha alēleá; pea tokangaʻi ʻa e fakafoʻituituí. ʻOku tau maʻu ʻa e taumuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻaki ʻetau fakahoko pea tauhi e ngaahi fuakavá. Ko ia ai, ʻoku tau hangē ko hotau ngaahi tuongaʻane ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ko ʻetau ngāué ko ha ngāue ʻo e fakamoʻui, ngāue tokoni pea hoko ko ha kakai māʻoniʻoni.

Kuo akonaki mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka “ ʻoku lahi fau e ngaahi fatongia ‘o e Fineʻofá.

“Ko ha kiʻi konga siʻi pē homou fatongiá ʻomoutolu ʻa hono maʻu ʻo e houalotu ʻi he Sāpaté. ʻOku teʻeki ai mahino ʻeni ia ki ha niʻihi ʻo kimoutolu pea kuo mou tuku ai ki he tafaʻakí ʻa e ʻuhinga ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení—ʻa e feohi fakatokouá, tokoni ʻofa faka-Kalaisí mo hono fakahokó.”

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

“Naʻe fakahā mai ʻe he Palōfita [ko Siosefá] kiate kitautolu naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, … ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e mateaki mo e līʻoa kakato … .

“ ʻOku hanga ʻe he kau atu ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatupulekina ʻa e tangatá mo e tamasiʻí. Neongo pe ko e fē ha feituʻu te ne ʻi ai pe ko e hā ʻa e meʻa te ne fai pea pehē ki he kakai te ne feohi mo iá, ʻoku ʻi ai e fakatetuʻa kiate ia ke ne fakalāngilangiʻi hono lakanga fakataulaʻeikí… .

“Kapau ʻe muimui ʻa kimoutolu houʻeiki fafiné ki he sīpinga ko iá … te mou ngāue ai ʻi homou houalotú, mo hoʻomou kaveingá—ʻa ia ko e Fineʻofá… .

“ ʻOku hanga ʻe he ngāue ʻi he Fineʻofá ʻo fakatupulekina mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e fineʻofa taki taha. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa teitei mole meiate koe ʻa hoʻo mēmipa ʻi he Fineʻofá.”4

Ko e Ngāue ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

ʻI he taimi ʻoku hā mahino ai ʻetau taumuʻá, ʻoku fakanatula pē ʻene hoko mai e founga totonu ia ke fua ʻaki hotau ngaahi fatongiá. Tau fakamanatu ʻa e founga ʻoku fakahoko ʻaki e ngāue ko ʻeni ʻo e Fineʻofá ʻoku fakatefito ʻi he tuí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tau maʻú ko e taimí. Ko e tokolahi ʻo e kau fefiné ʻoku lahi ʻa honau ngaahi fatongiá ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke fai kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau loto ke faí. ʻOku tau fakahā ʻetau fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí mo e houʻeiki fafiné ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e taimi Fineʻofá ʻi ha founga fakalaumālie.

Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē: “Naʻe ʻi ai ha tangata poto naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e ʻfounga fakaʻeiʻeiki ʻo hono fai ʻo ha meʻa ke lavá’ pea mo e ʻfounga fakaʻeiʻeiki ange ʻo hono tuku taʻe fai ʻo ha meʻá.’ Naʻá ne ako ʻo pehē ko e ʻpoto moʻoni ʻi he moʻuí, ʻ ʻoku kau ai ʻa hono ʻtaʻofi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá.’ ” Naʻe fehuʻi mai leva ʻa Palesiteni ʻUkitofa: “Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa noaʻia ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ho ʻahó mo kaihaʻasi ho taimí? Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui kuó ke fakatupulaki ka ʻoku ʻikai hano ʻaongá? Ko e hā e ngaahi meʻa taʻe ʻosi pe teʻeki ai kamataʻi, ʻe lava ke ne tānaki atu ha ivi lahi, ha ʻuhingamālie mo ha fiefia ki hoʻo moʻuí?”5 ʻE lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻene ngaahi fehuʻí ki he kotoa ʻo e ngaahi fakataha mo e ʻekitivitī ʻa e Fineʻofá.

Ngaahi Fakataha ʻa e Fineʻofá he Sāpaté

ʻOku tau fakataha fakauike ʻi he Sāpaté ko ha konga ʻo e fakataha lotu houa ʻe tolu. ʻOku fakaofo ke fakakaukau atu ko e Sāpate kotoa pē ʻi he māmaní, ʻoku laui afe ha kau fafine ʻoku nau fakataha mai ke fakatupulaki ʻenau tuí, fakamālohia honau fāmilí pea fakafekauʻaki ʻenau ngāue tokoní. ʻOku miniti pē ʻe 50 ʻetau houalotu he Sāpaté, ko ia ʻoku tau kamata ʻaki e fakatahá hono fai ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga te ne tokoniʻi kitautolu ke tau faaitaha mo lelei ange ʻetau ngāue ʻi he Fineʻofá. ʻOku tau ʻai ke nounou, fakaʻeiʻeiki pea fokotuʻutuʻu lelei ʻetau pisinisí pea fakatatau mo e ʻuhinga ʻo ʻetau kautahá mo e meʻa ke tau faí.

Pea hangē ko e maʻu fakahinohino ʻa e kau fafiné mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi he fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá, ʻoku tau ako foki ʻa e ngaahi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí he ngaahi ʻahó ni. Ko ha tāpuaki ia ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ne akoʻi ʻa e tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoní ke tokoni ke tau moʻui fakatāutaha ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea pehē ki ʻapi. Koeʻuhí ko e ngāue ʻeni ʻoku makatuʻungaʻi he tuí, ʻoku toe ʻaonga ange e ngaahi lēsoni ʻa e Fineʻofá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha akoʻi fakalaumālié pea “ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia.”6

Ngaahi Fakataha Fineʻofa Kehé

Ko ʻetau ngaahi fakataha mo e ʻekitivitī kotoa pē ko e ngaahi fakataha ia maʻá e kau fafine ʻo e Fineʻofá. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne tau ui e fakataha kehe ʻa e Fineʻofá ko e ngaahi fakataha fakatupulaki ʻo e ʻapí, fāmilí mo e fakafoʻituituí. Ko e tali ki he hingoa ngali faingataʻa ko iá mo hono fakaʻuhingaʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ngaahi fakataha ko iá, kuo fai ai ha tuʻutuʻuni ke ʻoua naʻa toe ngāue ʻaki ʻa e hingoa “fakatupulaki ʻo e ʻapí, fāmilí mo e fakafoʻituituí ʻo kamata ia he taimí ni. ʻI heʻemau alēlea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ne mau fakapapauʻi ai ke ʻoua ʻe toe ʻoange ha hingoa foʻou ki he ngaahi fakataha kehe ʻa e Fineʻofá, ka ʻe ui ʻa e ngaahi fakataha kotoa pē he taimí ni ko e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá. Ko e ngaahi fakataha fakafoʻituitui ko ia ʻa e Fineʻofá ʻoku ʻikai fai he Sāpaté ʻe ui pē ia ʻaki ʻa e meʻa ʻoku fai aí: ko e ngāue tokoní, ngaahi kalasí, ngāué, konifelenisí pe ko ha ngaahi fakataha ako ʻa e Fineʻofá.

ʻE lava ke hoko e ngaahi fakataha kehé ni ko ha fakalahi mahuʻinga ki he ngaahi lēsoni he Sāpaté, kae tautefito ki he kau fafine ʻoku ngāue he Palaimelí pe Kau Finemuí pe ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo haʻu ki he ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté. ʻOku ʻomi foki ʻe he ngaahi fakatahá ni ha feituʻu fakaʻofoʻofa ke ʻomi ki ai hotau kaungāmeʻa mei he ngaahi tui fakalotu kehé pea fakakau ʻa e kau fafine kotoa pē ʻoku māmālohi ʻi he Siasí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke ʻai ke ongoʻi ʻe he kau fafiné kuo pau ke nau omi ki he ngaahi fakatahá ni.

ʻI he fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻa e ngaahi fakatahá ni ke aleaʻi ai e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmili ʻi he uōtí pea ke fakamālohia e feohi fakatokouá mo e uouangatahá.

ʻI he haʻu ʻa e kau fafiné ki he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he lolotonga ʻo e uiké, ʻoku nau maʻu ai ʻa e faingamālie ke ako mo fakahoko ʻa e ngaahi fatongia tokoni ʻofa mo fakapotopoto ʻo e fineʻofá. ʻOku nau ako pea ʻahiʻahi fakahoko heni e ngaahi pōtoʻi ngāue ʻe tokoni ke fakatupulaki ʻenau tuí pea mo e angatonu fakatāutahá, fakamālohia e fāmilí mo e ʻapí pea tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ʻuhinga e ngaahi fakatahá ni ke hoko ko ha meʻangāue ki hono akoʻi ʻa e pōtoʻi ngāue mo e fatongia fakaefefiné mo e fakafaʻeé ʻi he palani ʻa e ʻEikí. ʻOku ako heni ʻa e kau fefiné pea nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó mo e fakafalala fakalaumālie mo fakatuʻasino pē kiate kitá pea ʻoku nau tupulaki foki ʻi he ongoʻi fakatokouá mo e uouangatahá ʻi heʻenau feakoʻaki mo ngāue fakatahá.

ʻOku tokangaʻi ʻe he palesiteni Fineʻofá ʻa e ngahi fakataha kotoa pē ʻa e Fineʻofá. Ko e konga ʻo e fatongia ko iá ko ʻene talatalaifale maʻu pē mo e pīsopé ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi fakatahá ni ʻo feau e ngaahi fie maʻu fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻi he uōtí.

ʻOku fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻa e tuʻo lahi hono fakahoko ʻo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he lolotonga ʻo e uiké mo e feituʻu ke fakahoko ai kinautolú. ʻOku nau ʻoatu leva e ngaahi fokotuʻú ki he pīsopé, mo nau fakakaukauʻi foki e taimi ʻo e kau fafiné, tuʻunga fakafāmilí, fefonongaʻakí mo hono fakamolé, totongi fakapaʻanga ʻe fai ʻe he uōtí, malú mo e ngaahi tūkunga fakalotofonua kehé.

ʻOku angamaheni ʻaki hono fai e ngaahi fakataha kehe ko ʻení ʻi ha taimi kehe mei Sāpaté pe efiafi Mōnité. ʻOku faʻa fai fakamāhina ka ʻe lava pē ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻo fokotuʻu ke fai tuʻo lahi pe siʻi ange ai. ʻOku totonu ke fai ha feinga ke ʻoua naʻa siʻi hifo he tuʻo taha he kuatá ʻa e fakataha ʻe faí. ʻOku totonu ke ʻi he fakatahá maʻu pē ha taha ʻo e kau palesitenisī fakauooti ʻo e Fineʻofá. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí, ʻe lava ke palani pea fakahoko ʻe he kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Fineʻofá ha fakataha fakasiteiki ʻe taha pe ua he taʻu taki taha maʻá e kau Fineʻofa kotoa ʻo e siteikí.7

ʻOku totonu ke aleaʻi ʻi he faʻa lotu ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻa e ngaahi taumuʻa te ne fakamālōhia e kau fafiné, honau fāmilí pea mo e founga lelei taha ke akoʻi ʻaki e ngaahi tefito ko iá. ʻOku fakapapauʻi ʻe he palesiteni Fineʻofá ʻoku fakangofua ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi palani ko iá. ʻOkú ne toe fakapapauʻi foki ʻoku fenāpasi ʻa e palaní mo e ngaahi tuʻutuʻuni lolotonga fekauʻaki mo e ngaahi ʻekitivitií, kau ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá. Neongo ʻoku tokangaʻi ʻe he palesiteni Fine‘ofá ʻa e ngaahi fakatahá ni,ʻe lava ke ne kole ki ha taha hono ongo tokoní ke tokoni ange kiate ia. ʻE lava foki ke ne fokotuʻu ha fefine kehe ʻi he uōtí ke uiuiʻi ko e kouʻotineita ʻo e fakataha ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki he kau palesitenisií hono palani mo fakahoko kinautolú.

ʻE lava ke fakatefito ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha tefito ʻe taha pe vahevahe ia ki ha kalasi pe ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange. Ko e angamahení, ko e kau faiakó ko ha mēmipa pē kinautolu ʻo e uōtí pe siteikí. ʻOku totonu ke ʻi ai ha ʻekitivitī ʻi he taʻu kotoa pē ke ne fakamanatua hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá pea fakatefito ʻi hono hisitōliá mo hono ngaahi taumuʻá.

ʻI hono palani ʻo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá ki he lolotonga ʻo e uiké, ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻe he kau takí e ngaahi tefito te ne fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e Fineʻofá ʻo hangē ko e nofo malí mo e fāmilí, tauhiʻapí, moʻui fakapotopotó mo e fakafalala pē kiate kitá, ngāue tokoní, temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi taumuʻa kehe pē ʻe fie maʻu ʻe he pīsopé.8

ʻI he taimi ʻoku tau palani aí, ʻoku tau fehuʻi pe ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ako mo aʻusiá kae lava ke tau mateuteu ki he moʻui taʻengatá. ʻI he fakapotopoto ʻa e ʻEikí, ʻoku makehe ai ʻa e uōti taki taha pea ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻulungāanga ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe ha toe uooti. ʻE lava ke fakatatau ʻeni ki he DNA ʻokú ne ʻai ke kehekehe ʻa e tangata moʻui kotoa. ʻOku fatongia ʻaki ʻe he pīsope takitaha ʻa hono uōtí. ʻOku maʻu ʻe he palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí ha uiuiʻi ke tokoni ki he pīsopé. Kuo ʻosi hilifakinima e pīsope mo e palesiteni Fineʻofa takitaha ke ne maʻu ha ueʻi fakalaumālie ki honau ngaahi fatongia tukupaú, kae ʻikai ki ha toe uooti pe kulupu ʻo ha kau Fineʻofa kehe.

Kapau te tau ngāue ʻaki e mahino ko ʻení, te tau fekumi ki ha fakahā mo ngāue fakataha ai mo e pīsopé ke fakahoko e taumuʻa ʻa e Fineʻofá ʻi hotau ngaahi uōtí. Ko e ola ʻo e ngāue ʻi he foungá ni, kapau ʻe fie maʻu ʻe he kau fafiné mo e ngaahi fāmilí ke nau mateuteu ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé, ʻe lava ke fokotuʻutuʻu, akoʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻa e Fineʻofá ke nau fai e teuteu ko iá. Kapau ʻoku fie maʻu e kau fafiné mo e ngaahi fāmilí ke nau teuteu ki he temipalé, ʻe lava ʻe he Fineʻofá ʻo fokotuʻutuʻu, akoʻi mo tataki fakalaumālie e kau fāfiné ke fai ia. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he pīsopé ha kakai fefine lalahi tāutaha ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí pea fakamālohia honau kaungāmeʻa māmālohí ke foki mai, ʻe lava ke fokotuʻutuʻu, akoʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻe he Fineʻofá ʻa e ngāue ko iá. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he ngaahi faʻeé ke ako ki hono lehilehiʻi mo tokangaʻi ʻa ʻenau fānaú, ʻe lava ʻe he Fineʻofá ʻo fokotuʻutuʻu, akoʻi pea ueʻi fakalaumālie e ngāue ko iá. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kau fafiné ke ako pea fakaleleiʻi e ngaahi poto fakatauhiʻapi ke tokoni ke hoko honau ʻapí ko ha senitā ʻo e mālohinga fakalaumālié, ʻe lava ʻe he Fineʻofá ʻo fokotuʻutuʻu, akoʻi pea ueʻi fakalaumālie e ngāue ko iá. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ha meʻa mahuʻinga, ʻe lava ke nau ui ki he Fineʻofá ke tokoni kiate kinautolu ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi hotau hisitōliá.

ʻI hono fakaʻaongaʻi totonu ʻo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, te tau fakatupulaki ai ʻa e malava ko ia ʻe he Fineʻofá ke ngāue fakataha mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha ngaahi founga mālohi ʻi he uooti kotoa pē. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Tuku ke ʻoua naʻa lau ia ʻe ha tangata ko ha ngaahi meʻa iiki, he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ai ke hokó,ʻa ia ʻoku kau ki he kāingalotú,ʻa ia ʻe makatuʻunga ʻene hokó ʻi he ngaahi meʻá ni.

“ ʻOku mou ʻilo, [kau fafine] ʻoku ʻaonga lahi ki ha vaka lahi ʻaupito ha kiʻi fohe ʻuli siʻisiʻi ʻi he lolotonga ʻa e matangí, ʻo ka tauhi ʻa e vaká ke fengāueʻaki lelei mo e matangí pea mo e ngaahi peaú.”9

ʻE kau taki ʻo e Fineʻofá mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe hoko ʻa e pōpoakí ni ko e tuʻutuʻuni lolotonga fekauʻaki mo e ngaahi fakataha kehe ʻa e Fineʻofá. Hili haʻo ako ʻa e pōpoakí ni pea ka ʻi ai haʻamou ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ha meʻa kuo mau akoʻi hení, kātaki ʻo aleaʻi ia ʻi homou uōtí mo e siteikí ke maʻu ʻa e tali ʻoku mou fie maʻú.

Ko e Faiako ʻAʻahí

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ngāue mahuʻinga ʻoku tau fakahoko ʻi he Fineʻofá ʻoku ʻikai fakahoko ia ʻi he ngaahi fakatahá. Tau tokanga angé ke ako fekauʻaki mo e faiako ʻaʻahí. Koeʻuhí ʻoku tau muimui ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fatongia toputapu ko ʻeni ke tau ʻofa, ʻiloʻi, tokoniʻi, maʻu ha mahino, akoʻi pea mo ngāue ʻo fakafofongaʻi Iá. Ko e fatongia pē ʻeni ʻe taha ʻi he Siasí kuo pau ke tau maʻu ai e tokoni ʻa e ʻEikí ʻo kapau te tau kolea ia. Ko e fatongia ʻeni ʻe taha kuo pau ke ne fakatupulaki ʻetau tuí mo ʻetau angatonu fakafoʻituituí pea fakamālohia ai hotau ngaahi ʻapí mo e fāmilí, ʻi heʻetau kaungā-ngāue mo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha ngāue ʻe lava ke maʻu ai ʻe ha fefine ʻi he Siasí ni ha ngaahi fatongia kehe, makehe mei hono fāmilí, ke ne malava ʻo fai ai ha lelei lahi, ka ko e faiako ʻaʻahí.

Koeʻuhí ko e polokalama ʻeni ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi fakafoʻituitui ʻa Hono ngaahi ʻofefiné, ko ia ʻoku fakangofua ai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e faiako ʻaʻahí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí. Koeʻuhí ʻoku fakatefito e tokanga ʻa e faiako ʻaʻahí ki he houʻeiki fafiné fakafoʻituitui, ʻoku ʻikai fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ke nau fakatahataha fakakulupu mai ke fai ʻa e faiako ʻaʻahí.

He ʻikai malava ʻe he pīsopé, ʻa ia kuo fakanofo ko e tauhisipi ʻo e uōtí, ke ne tokangaʻi kotoa e fanga sipi ʻa e ʻEikí ʻi he taimi pē ʻe taha. ʻOkú ne fakafalala atu ki he kau faiako ʻaʻahí ke nau tokoni ange kiate ia. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fili ke tau hoko ko ha kaungāmeʻa ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi hotau uōtí, ka ʻoku maʻu ʻe he pīsopé mo e palesiteni Fineʻofá ʻa e fatongia ke maʻu ʻa e fakahā pe ko hai ʻoku totonu ke vahe ki ai ke ne tokangaʻi mo fakamālohia ʻa e fefine takitaha. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tokangaʻi mo fakamālohia ʻe he fefine kotoa pē ha fefine kehe ʻe toko taha pe lahi ange ʻi hono uōtí. Ko ha tāpuaki ia kiate kitautolu ke tau lotua ha fefine kehe mo tau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ki he founga ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau tokangaʻi ʻaki Hono ngaahi ʻofefiné.

ʻOku hoko ʻa e faiako ʻaʻahí ko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau tokangá ʻi he kakaí kae ʻikai ko e pesetí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai pē ha taimi ia ʻe ʻosi ai ʻa e faiako ʻaʻahí. ʻOku hangē ia ha tōʻonga moʻuí kae ʻikai ko ha tufakanga. ʻOku hoko ʻetau fakahoko faivelenga ʻa e faiako ʻaʻahí ko hano fakafōtunga ia ʻo hotau tuʻunga fakaākongá. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau tuí pea tau muimui ki ha sīpinga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau lipooti ʻa ʻetau ngāué ʻi he māhina kotoa pē. Kapau ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau tokangá ke lipooti mai pē kuo ʻosi fai ki he fefine kotoa e Pōpoaki ʻo e Faiako ʻAʻahí ʻoku paaki fakamāhina atu ʻi he Ensign mo e Liahoná, ta ʻoku lelei ange ke lau leʻolahi ia ki he tokotaha kotoa pē ʻi he houalotu sākalamēnití. ʻOku tokoni lahi ange ki he pīsopé mo e palesiteni Fineʻofá ʻa ʻetau lipōtí, ʻi he taimi ʻoku tau fakahā ange ai ʻa e tuʻunga fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻoku ʻi ai e kau fafiné pea mo e founga kuo tau lava ai ke tokoni mo ʻofeina kinautolú.

ʻOku hounga moʻoni kiate au ʻa ʻeku kau faiako ʻaʻahi kotoa pē, kuo laui taʻu ʻenau fakahaaʻi ʻenau tuí ʻi heʻenau ngāue, akonekina, fakamālohia mo ʻofeina au ʻi ha ngaahi founga fakalaumālie.

Uelofeá mo e Ngāueʻofá

Ko ʻetau ngāueʻofá mo e tokoni ki he ngaahi fie maʻu fakauelofea ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí, ko e ola ia ʻo ʻetau faiako ʻaʻahí. ʻOku ʻilo ʻe he palesiteni Fineʻofá ʻo kau ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kakai ʻi hono uōtí ʻo fakafou ʻi he kau faiako ʻaʻahí pea mo ʻene ʻaʻahi tonu ki he kāingalotu ʻo e uōtí. ʻOkú ne fokotuʻutuʻu he taimi ʻe niʻihi ke tau tokoni ki he niʻihi kehé pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ngāue pē ʻo “fakatatau mo [hotau] natulá,”10 ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u ako meia Sisitā Kamila Kimipolo, ko e uaifi ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, ke “ ʻoua ʻaupito naʻá ku taʻotaʻofi ha fakakaukau fietokoni.” ʻI heʻetau muimui ki heʻene faleʻí, ʻe lava ke tau ʻilo pau ai ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní he ʻokú Ne fekauʻi atu kitautolu ke tau hoko ko Hono toʻukupú mo e lotó kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fakamālohia ai ʻetau tui kiate Iá ʻi heʻetau fai iá.

Fakaʻosí

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi fakafiefia mo e tupulaki fakaʻofoʻofa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, pea ʻoku fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻa e konga ʻo e meʻa fakahisitōlia ko iá. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Tuku ke ʻiloʻi ʻe he tangata, mo e fefine pea mo e fānau kotoa pē hono mahuʻinga ʻo e ngāué, pea ngāue ʻo hangē ʻe makatuʻunga ʻa e ikuná ʻi heʻene ngāue fakafoʻituitui pē ʻaʻaná; tuku ke ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku tokanga ki ai, pea nau toki ueʻi ai ʻa e loto ʻo e ngaahi tuʻi, mo e kau Palōfita, pea mo e kau tangata māʻoniʻoni ʻi he ngaahi taʻu ʻe lauiafe ki muʻá—pea ʻomi ʻe he fakakaukau ko iá ʻa e ngaahi ongo mālie tahá, pea mo e ngaahi hiva ʻo e hākeakiʻi māʻolunga tahá, mo fakatupu ke nau lea ʻi ha ngaahi lea kehekehe ʻo fakatatau mo ia kuo tohi ʻi he Folofolá.”11

ʻOku ou fiefia ke ʻilo ʻoku ʻofa feʻunga ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ʻi he ngāué ni ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá pea ʻoku tau kau ki ha Siasi ʻoku ngāue ʻi he hokohoko atu ʻo e maʻu fakahaá. ʻOku ou ongoʻi fakapapau ʻo ka fakahoko ʻe he fefine kotoa pē ʻa hono fatongiá ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá, ʻe hoko ʻa e kau ʻāngeló ko hotau takaua pea te tau kau atu ki hono fakahoko ʻo ha ngaahi mana fakaofo. ʻOku tau fakafiefiaʻi mo fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngāue mahuʻinga mo toputapu kuo tuku mai kiate kitautolú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Julie B. Beck, “Ko Hono Fakakakato e Taumuʻa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2008, 108–11; “Ko e meʻa ʻOku Fakahoko Lelei Taha ʻe he Kau Fafine ʻo e Siasí: Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Liahona, Nōvema 2007, 109–12.

  2. First Presidency, “To the Presidency, Officers, and Members of the Relief Society,” ʻi he A Centenary of Relief Society, 1842–1942 (1942), 7.

  3. Joseph Smith, fakamatalaʻi ʻi he Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  4. Boyd K. Packer, “Ko e Siakale ʻo e Kakai Fefiné,” Tūhulu, ʻEpeleli 1981, 232–33.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “As You Embark upon This New Era,” ʻi he Brigham Young University 2008–2009, Speeches (2009), 2; vakai foki, Lin Yutang, The Importance of Living (1937), 162, 10.

  6. T&F 50:22.

  7. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fakatahá ni ʻa e ngāue tokoní, ngaahi kalasi, ngāue, konifelenisi mo ha ngaahi fakataha ako. ʻE lava ke fakahoko ha taha ʻo kinautolú ni fakataha mo e fakataha lahi ko ia ʻa e Fineʻofá. ʻE lava ke fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Fineʻofá ha kōmiti ke tokoni ʻi hano fie maʻu.

  8. Vakai, reliefsociety.lds.org ki ha toe fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi tefitó ni.

  9. T&F 123:15–16.

  10. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 523.

  11. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 165.